Naši dugovječni pretci, staklena gora i ključ u zmajevom srcu

Malo tko danas zna da je Rudolf Strohal (1856-1936.), jezikoslovac, književnik i povjesničar, sabirao narodne predaje krajeva od Pokuplja do Gorskog kotara. Kao ravnatelj Kraljevske velike realne gimnazije u Karlovcu, objavio je 1886., 1901. i 1904. godine tri knjige “Hrvatskih narodnih pripovijedaka”. Objavio ih je u vlastitoj nakladi i o svom trošku, želeći da se sačuva to vrijedno narodno blago. Dragocjenost je i to, što je pripovijetke bilježio u izvornom narječju njihovih kazivača.

Goran Majetić 06.09.2021. Predaje • Središnja Hrvatska
Divovska kamena glava u Bijelim stijenama u Gorskom kotaru (Foto: Martina Majetić)

Divovska kamena glava u Bijelim stijenama u Gorskom kotaru (Foto: Martina Majetić)

U prvoj knjizi, koja obuhvaća narodne pripovijetke iz sela Stativa nedaleko Karlovca, koje je bilježio 1885. godine (a dijelom i ranije), jedna od najljepših je priča ”Kako je grofov sin išal na staklen brig”. Kazivačica je bila Jana Erdeljac iz Gornjih Stativa, oko 50 godina stara. Pripovijetka čuva sjećanje na drevnu povijest hrvatskih krajeva, na ljude koji su živjeli i po više stotina godina, na pustinjake koji su prebivali u osami gora i planina, nepreglednih šuma i vrhova sazdanih od bijelog vapnenačkog kamena (”stakla”), na tajne njihovog krškog podzemlja, na iscjeljujuću moć bilja, ... ali i prenosi poruku za budućnost iz davnine, da samo hrabrost i mudrost objedinjeni pobjeđuju zlo i otključavaju vrata slobode, mira i blagostanja.

Odabrani ulomak pripovijetke možda i najbolje svjedoči o tome: “On je prošal jako daleko i izašal je u jednu veliku goru, i tote je našal starca sto let starega. On njega pita: “Sinko, kamo ti ideš? Jel ti ne znaš, da se po toj gori ne smi it?”  Na to mu odgovori taj mladi grof: “Ja idem na staklen brig! Pustite me, starče, tud po toj gori projt, i kažite mi, ako znate, kadi je staklen brig!” Veli mu taj stari: “Moj sinko, ja za staklen brig ne znam, nego ti hodi u drugu goru i tamo ćeš najt starca dvi sto let starega i njega upitaj!” Prošal je on od tega starca i došal je u drugu goru. Tote je našal starca dvi sto let starega, a taj starac ga je upital: “Sinko, kamo ti ideš? Jel ti ne znaš, da se po toj gori ne smi it?” Na to mu odgovori taj mladi grof: “ Ja idem na staklen brig! Pustite me, starče, tud po toj gori projt, i kažite mi, ako znate, kadi je staklen brig!” Veli mu taj stari: “Moj sinko, ja ne znam za staklen brig, samo sam čul divan za njega, a ne znam, kadi je pravo, neg ti hodi u tretu goru i tamo ćeš najt starca tri sto let starega i njega upitaj!” Prošal je on od tega starca i došal je u tretu goru. Tote je našal starca tri sto let starega, a taj starac ga je upital: “Sinko, kamo ti ideš? Jel ti ne znaš, da se po toj gori ne smi it?” Na to mu odgovori taj mladi grof: “Ja idem na staklen brig! Pustite me, starče, po toj gori projt, i kažite mi, ako znate, kadi je staklen brig!” Veli mu taj starac: “Sinko, ja znam, kadi je staklen brig, al ti ćeš do njega težko dojt. Ja ću tebe naputit, ak buš mogal kako u nj zajt. Hodi istim putem, kojim si dosad išal i treti brig odavle je staklen brig. Staklen brig je zakleti varoš i samo jedna vrata vodiju u nj. Pred vrati leži zmaj I u zmajevem je srdcu ključ od tega varoša. Ti hodi, pak posici glogov grm, kaj buš mogal šešuratijega. Pol vure daljine još buš, a da te bu potezal hlap zmajev na se. Ti nosi samo onaj glogov grm pred sobom, i kad dojdeš na blizinu da zmaj zine na tebe, onda mu samo onaj glogov grm suni u gubac. Dok se bu zmaj s onim grmom motal, pazi, da mu usičeš glavu. Kad mu odsičeš glavu, onda ga razsici, i u zmajevem srdcu ćeš najt ključ i š njim otvori grad!”.

Pripremio Goran Majetić, 19. ožujka 2020.

* Napomena o autorskim pravima:
Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom
obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis
te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete
dobiti upitom na njegov
e-mail: [email protected]

Okamenjeni nosorog među Bijelim stijenama Gorskog kotara (Foto: Martina Majetić)

Okamenjeni nosorog među Bijelim stijenama Gorskog kotara (Foto: Martina Majetić)

Tematski povezane objave