ISTAKNUTO
Današnji izgled ulegnuća među stijenama usred zaravni gornje gradine na Velikom Risovcu, u kojemu su se nalazile dvije goleme kamene ploče (Foto: Goran Majetić)

Na Velikom Risovcu iznad Mušaluka grobnica je japodskoga kneza?

Na vrhu gore Veliki Risovac (772 m.n.v.), smještene u blizini ličkoga naselja Mušaluk, u okruženju prapovijesne gradine pronađene su dvije velike kamene ploče. Kao što sam naznačio u prethodnom napisu ”Goleme nadgrobnice - stećci s japodske gradine Veliki Risovac”, posvećenom ovome posebnom i zagonetnom mjestu, te ogromne ploče po obilježjima odgovaraju stećcima, čije podrijetlo seže najkasnije u - stari vijek. No, uz to mjesto na Velikom Risovcu možemo ponuditi još jednu smjelu pretpostavku, da su tu pokopane prestižne osobe drevne japodske povijesti Like, možda čak neki knez i njegova supruga.

Dvije goleme ploče s vrha Velikog Risovca iznad Mušaluka odgovaraju pločastim stećcima, čije podrijetlo seže najkasnije u - prva stoljeća nove ere! (na priloženoj fotografiji je vjerojatni ulomak jedne od tih ploča) (Foto: Goran Majetić)

Goleme nadgrobnice - stećci s japodske gradine Veliki Risovac

”Velika kamena ploča digne se uvis i zijevne duboka jama. A vitez reče: ”Nisam mogao doći po tebe živ. Evo, došao sam mrtav. Tamo je ... moj dvor, ovo, tu, dolje, moj je grob. Hoćeš li gore u dvor, ili dolje u moju raku sa mnom?” ”Idem u raku s tobom”, odgovori djevojka i baci svoj svežanj u mrak groba. Bijelac skoči s njom i s vitezom u grob. Veliki kamen se spusti.” (* 1)

"Preživjele" ostatke nekadašnje suhozidne ograde na Crkvini u Vrepcu čine okomito ili na bok osovljeni stećci i jedan sljemenjak - poklopac velike, vjerojatno rijetke valjkaste, žare (Foto: Goran Majetić)

Na Crkvini pod Stržbenicom u Vrepcu otkriven novi stećak s - isklesanim znamenjem

U napisu "Vrebac - nalazište s najviše ”preživjelih” stećaka u Lici?" predstavio sam spoznaje o Crkvini pod brijegom Stražbenica nedaleko naselja Vrebac, na kojoj se nalazi jedno od najvećih sačuvanih grobalja sa stećcima u Lici. U rečenom napisu spomenuo sam, između ostaloga, da je tamo sačuvano 20-ak velikih kamenih ploča - stećaka te jedan spomenik s uklesanim krugom i ”krovom” na dvije vode čije je podrijetlo nejasno.

Izuzetan stećak - sanduk na Crkvini u Štikadi, debljine od 45 centimetara, s rijetko zabilježenim jednim polukružnim čelom (Foto: Goran Koprek)

Štikada: Od stećka s polukružnim čelom do ploča s uklesanom ”mrežom” te križom (krstom) i krugom

U napisu ”Uskrsnulo najveće sačuvano ličko groblje sa stećcima” najavio sam da ću u njegovome nastavku predstaviti opsežnija zapažanja o groblju sa stećcima u Štikadi, koje je s obzirom na broj takvih sačuvanih spomenika, najveća do sada poznata nekropola sa stećcima u Lici. Ovdje, dakle, iznosim najvažnije uvide i spoznaje o groblju oko ruševnog hrama Sveti Arhangel, smještenog uz sjevernu obalu gornjeg sabirnog jezera Štikada, koje je nekolicina slobodnih istraživača tijekom 2024. godine obišla u tri navrata. Na tome ličkom groblju sačuvano je čak 50-ak velikih nadgrobnih ploča i sanduka ili njihovih ulomaka.

Najveće sačuvano ličko groblje sa stećcima nalazi se na malome brežuljku oko ruševine hrama Sveti Arhangel u naselju Štikada nedaleko Gračaca (Foto: Vladimir Javorović)

Uskrsnulo najveće sačuvano ličko groblje sa stećcima

Iz izuzetnog poštovanja prema kulturno-povijesnom nasljeđu, koje podrazumijeva njezino istraživanje, zaštitu i predstavljanje javnosti, gračački paroh Predrag Pantelić i prijatelj mu Vladimir Javorović potaknuli su posljednjih nekoliko godina čišćenje raslinja sa znatnoga dijela stare Crkvine u naselju Štikada nedaleko Gračaca. Tome hvalevrijednom činu skromnu podršku pružili su, između ostaloga, unazad tri godine i napisi na portalu Budni Div, posebice oni o ličkim grobljima sa stećcima, posvećeni istoj zadaći. Zahvaljujući nastojanju rečenoga dvojca, kao i mještana Štikade i Gračaca, na tamošnjoj Crkvini otkriveno je do sada najveće groblje sa stećcima u Lici.

Zadnje objave

Hrvatska

  • Na Velikom Risovcu iznad Mušaluka grobnica je japodskoga kneza?

    Na vrhu gore Veliki Risovac (772 m.n.v.), smještene u blizini ličkoga naselja Mušaluk, u okruženju prapovijesne gradine pronađene su dvije velike kamene ploče. Kao što sam naznačio u prethodnom napisu ”Goleme nadgrobnice - stećci s japodske gradine Veliki Risovac”, posvećenom ovome posebnom i zagonetnom mjestu, te ogromne ploče po obilježjima odgovaraju stećcima, čije podrijetlo seže najkasnije u - stari vijek. No, uz to mjesto na Velikom Risovcu možemo ponuditi još jednu smjelu pretpostavku, da su tu pokopane prestižne osobe drevne japodske povijesti Like, možda čak neki knez i njegova supruga.

Izvan Hrvatske

Prapovijest

Stari vijek

  • Na Crkvini pod Stržbenicom u Vrepcu otkriven novi stećak s - isklesanim znamenjem

    U napisu "Vrebac - nalazište s najviše ”preživjelih” stećaka u Lici?" predstavio sam spoznaje o Crkvini pod brijegom Stražbenica nedaleko naselja Vrebac, na kojoj se nalazi jedno od najvećih sačuvanih grobalja sa stećcima u Lici. U rečenom napisu spomenuo sam, između ostaloga, da je tamo sačuvano 20-ak velikih kamenih ploča - stećaka te jedan spomenik s uklesanim krugom i ”krovom” na dvije vode čije je podrijetlo nejasno.

Srednji vijek

  • Štikada: Od stećka s polukružnim čelom do ploča s uklesanom ”mrežom” te križom (krstom) i krugom

    U napisu ”Uskrsnulo najveće sačuvano ličko groblje sa stećcima” najavio sam da ću u njegovome nastavku predstaviti opsežnija zapažanja o groblju sa stećcima u Štikadi, koje je s obzirom na broj takvih sačuvanih spomenika, najveća do sada poznata nekropola sa stećcima u Lici. Ovdje, dakle, iznosim najvažnije uvide i spoznaje o groblju oko ruševnog hrama Sveti Arhangel, smještenog uz sjevernu obalu gornjeg sabirnog jezera Štikada, koje je nekolicina slobodnih istraživača tijekom 2024. godine obišla u tri navrata. Na tome ličkom groblju sačuvano je čak 50-ak velikih nadgrobnih ploča i sanduka ili njihovih ulomaka.

Novi vijek

  • Velebit - carstvo megalita i divova

    Poštovani pratitelji mrežnih stranica Budni div, pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.

GALERIJA