ISTAKNUTO
Biskup i crkveni povjesničar Mile Bogović: ”Očito je riječ o stećku koji potječe s groblja u slunjskom naselju. Ovim pronalaskom ... područje stećaka je prošireno prema zapadu jer u slunjskom kraju nije do sada bio zabilježen nijedan slučaj. Ovaj spomenik je, doduše, poznat odavno, ali nije prepoznat kao stećak.” (Foto: Goran Majetić)

Tragom dvije slunjske kamene ploče: Stećaka je bilo i u Slunju (2.)

U prvome dijelu napisa pod gornjim nazivom, predstavio sam kamenu ploču sa Staroga slunjskog groblja koja, suprotno pretpostavci biskupa i crkvenog povjesničara Mile Bogovića (1939-2020.), nije stećak već ostatak rimskog (nad)grobnog spomenika. U samome središtu Slunja sačuvan je, međutim, još jedan kameni spomenik, na kojega je također ukazao Mile Bogović u svojoj knjizi ”Slunjski kraj i njegova Crkva u prošlosti i sadašnjosti”, a koji bi prema obilježjima uistinu mogao biti stećak.

Ulomak kamene ploče iz Slunja koji (ipak) nije stećak, već ostatak grobnog spomenika iz rimskoga vremena (Foto: Goran Majetić)

Tragom dvije slunjske kamene ploče: Stećaka je bilo i u Slunju (1.)

U gradu Slunju nalaze se dvije kamene ploče, široj javnosti uglavnom nepoznate, za koje je pokojni biskup gospićko-senjski u miru Mile Bogović (1939-2020.; * 1) pretpostavio da je riječ o stećcima. Pretpostavku je obznanio u jednoj od svojih posljednje objavljenih knjiga, ”Slunjski kraj i njegova Crkva u prošlosti i sadašnjosti”, koju su 2015. godine izdali Državni arhiv u Gospiću i Gospićko-senjska biskupija.

Glagoljica u Rusiji

Nema povijesnih tragova da su Rusi upotrebljavali glagoljicu bilo u liturgiji bilo u civilnom životu, mada je glagoljica i te kako prisutna u toj zemlji, najviše zbog čuvanja glagoljskih knjiga u knjižnicama u St. Petersburgu i Moskvi.

Glagoljica u Bugarskoj

Za razliku od današnje Sjeverne Makedonije koja nema niti jedan stari glagoljski artefakt, Bugarska ima jedan. To je čuveni PRESLAVSKI GRAFIT iz Okrugle crkve u Preslavu (ponekad je u literaturi nazivaju i Zlatnom crkvom).

Glagoljica u Makedoniji

Vjerovali ili ne glagoljice u Makedoniji naprosto - nema. Možda bi bilo ispravnije reći - nema više, jer Makedonci pripisuju svom kulturnom nasljeđu sveukupno 16 glagoljskih spisa, od kojih je samo jedan pronađen na području današnje države Sjeverne Makedonije, a niti jedan se ne čuva u Makedoniji. Istini za volju većinu tih rukopisa svom kulturnom krugu pripisuju Bugari i Srbi, a jedan Hrvati i to Frankopanski kodeks.

Hrvatska

  • Tragom dvije slunjske kamene ploče: Stećaka je bilo i u Slunju (2.)

    U prvome dijelu napisa pod gornjim nazivom, predstavio sam kamenu ploču sa Staroga slunjskog groblja koja, suprotno pretpostavci biskupa i crkvenog povjesničara Mile Bogovića (1939-2020.), nije stećak već ostatak rimskog (nad)grobnog spomenika. U samome središtu Slunja sačuvan je, međutim, još jedan kameni spomenik, na kojega je također ukazao Mile Bogović u svojoj knjizi ”Slunjski kraj i njegova Crkva u prošlosti i sadašnjosti”, a koji bi prema obilježjima uistinu mogao biti stećak.

Izvan Hrvatske

Prapovijest

Stari vijek

  • Ilirska kaciga na stećku!

    Žao mi je ali ovakve se u srednjem vijeku sigurno nisu nosile. Ovo je samo još jedan u nizu dokaza da su mnogi stećci znatno stariji nego što naši historičari tvrde.

Srednji vijek

  • Tragom dvije slunjske kamene ploče: Stećaka je bilo i u Slunju (2.)

    U prvome dijelu napisa pod gornjim nazivom, predstavio sam kamenu ploču sa Staroga slunjskog groblja koja, suprotno pretpostavci biskupa i crkvenog povjesničara Mile Bogovića (1939-2020.), nije stećak već ostatak rimskog (nad)grobnog spomenika. U samome središtu Slunja sačuvan je, međutim, još jedan kameni spomenik, na kojega je također ukazao Mile Bogović u svojoj knjizi ”Slunjski kraj i njegova Crkva u prošlosti i sadašnjosti”, a koji bi prema obilježjima uistinu mogao biti stećak.

Novi vijek

  • Velebit - carstvo megalita i divova

    Poštovani pratitelji mrežnih stranica Budni div, pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.

GALERIJA