Srebrni novčić s likom rimskog cara - diva Jovijana iz 363. godine (Izvor: Wikipedija (hr.wikipedia.org))

Ilir Jovijan - (još jedan) rimski car gorostas

Rimski car Gaj Julije Ver Maksimin August (Gaius Julius Verus Maximinus Augustus; 173-238.), poznatiji kao Maksimin Tračanin, s visinom od 2,47 metara (* 1) nije bio jedini gorostasni car Rimskoga carstva podrijetlom s prostora današnjeg Balkanskog poluotoka. Nepuno stoljeće i pol kasnije, divovskoga rasta bio je i car Flavije Klaudije Jovijan (Flavius Claudius Iovianus; 331-364.), poznatiji kao Jovijan.

Faruk Islamović (desno) i Goran Majetić u istraživačkom obilasku čatrnje (zdenca) uz rijeku Jadovu na području Mogorića (Foto: Martina Majetić)

Kameni zdenac uz Jadovu u Mogoriću - izuzetno graditeljsko ostvarenje iz 11. stoljeća?

Za nedavnog istraživačkog obilaska Like imali smo prigodu razgledati, javnosti ali i povijesno - arheološkoj struci nepoznat, zdenac uz rijeku Jadovu na području naselja Mogorić, koji predstavlja izuzetno graditeljsko ostvarenje, podrijetlom najvjerojatnije iz srednjega vijeka. Na kamenom grlu zdenca, poznatog među domaćim stanovništvom pod nazivom čatrnja, uklesana je, naime, godina 1094. Grlo čatrnje ograđeno je krupnim pločama nalik na stećke, pa se s obzirom na navedenu uklesanu godinu nameće i pitanje o starosti tih pretpostavljenih stećaka.

O prapovijesnom porijeklu stećaka od strane starih učenjaka

Donosimo pregled uvida o prapovijesnom porijeklu stećaka iz pera od starih putopisaca, povjesničara, arheologa i geologa od 17. do početka 20. stoljeća. Riječ je listom o izvanredno obrazovanim i politički neopterećenim istraživačima, koji su svoja mišljenja izbrusili neposredno na terenu. Evo, dakle, kako izgleda znanost koja se oslanja na pravilan rad i činjenice, a ne prepisivanje i ulizivanje političkim dogmama.

Gradić Lucinico (slovenski Ločnik) u Italiji, zapadno od grada Gorizia (Gorica ili Goriška) na rijeci Soči, u kojemu su pronađena 4 ljudska kostura ”koji su bili neobično veliki” (Izvor: Wikimedia (wikimedia.org))

”Neobično velike” ljudske kosti i kosturi u blizini slovenskog grada Nova Gorica

Zapisa o pronalasku velikih ljudskih kostiju ne manjka niti u Sloveniji. Jedan takav izvještaj objavljen je u časopisu ”Arkiv za povjestnicu jugoslavensku”, knjiga III iz 1854. godine, kojega je izdavalo Družtvo za jugoslavensku povjestnicu i starine iz Zagreba. U tome izvještaju Stepan (Stiepan, Stjepan) Kociančić (Štefan Kocijančić; * 1) opisao je otkrića povećih koštanih ostataka na više mjesta u okolici današnjeg slovenskog grada Nova Gorica na zapadu zemlje, u pograničnom području s Italijom.

Povjesničar, arhivist i pisac Émile Campardon bilješku o divu iz Dalmacije Matiji Tomiću objavio je u djelu ”Les Spectacles de la foire” 1877. godine

Najviši poznati div iz Hrvatske bio je Matija Tomić, s visinom od 2,38 metara!

Najviši Hrvat u povijesti nije bio, kako to listom navode mrežne stranice, austro - ugarski vojnik Grgo Kusić (1892-1918.) podrijetlom iz Dalmacije, već njegov zemljak Matija Tomić koji je živio u 18. stoljeću. Ovome hrvatskome divu, visokom 2,38 metara, divili su se i Parižani. U napisu koji slijedi izvijestit ću kako sam došao do otkrića o postojanju toga gorostasa, što sam i najavio u prethodnome članku naslovljenom ”Suvremeni divovi Balkanskog poluotoka”.

Hrvatska

  • Kameni zdenac uz Jadovu u Mogoriću - izuzetno graditeljsko ostvarenje iz 11. stoljeća?

    Za nedavnog istraživačkog obilaska Like imali smo prigodu razgledati, javnosti ali i povijesno - arheološkoj struci nepoznat, zdenac uz rijeku Jadovu na području naselja Mogorić, koji predstavlja izuzetno graditeljsko ostvarenje, podrijetlom najvjerojatnije iz srednjega vijeka. Na kamenom grlu zdenca, poznatog među domaćim stanovništvom pod nazivom čatrnja, uklesana je, naime, godina 1094. Grlo čatrnje ograđeno je krupnim pločama nalik na stećke, pa se s obzirom na navedenu uklesanu godinu nameće i pitanje o starosti tih pretpostavljenih stećaka.

Izvan Hrvatske

Prapovijest

Stari vijek

  • Ilir Jovijan - (još jedan) rimski car gorostas

    Rimski car Gaj Julije Ver Maksimin August (Gaius Julius Verus Maximinus Augustus; 173-238.), poznatiji kao Maksimin Tračanin, s visinom od 2,47 metara (* 1) nije bio jedini gorostasni car Rimskoga carstva podrijetlom s prostora današnjeg Balkanskog poluotoka. Nepuno stoljeće i pol kasnije, divovskoga rasta bio je i car Flavije Klaudije Jovijan (Flavius Claudius Iovianus; 331-364.), poznatiji kao Jovijan.

Srednji vijek

  • Kameni zdenac uz Jadovu u Mogoriću - izuzetno graditeljsko ostvarenje iz 11. stoljeća?

    Za nedavnog istraživačkog obilaska Like imali smo prigodu razgledati, javnosti ali i povijesno - arheološkoj struci nepoznat, zdenac uz rijeku Jadovu na području naselja Mogorić, koji predstavlja izuzetno graditeljsko ostvarenje, podrijetlom najvjerojatnije iz srednjega vijeka. Na kamenom grlu zdenca, poznatog među domaćim stanovništvom pod nazivom čatrnja, uklesana je, naime, godina 1094. Grlo čatrnje ograđeno je krupnim pločama nalik na stećke, pa se s obzirom na navedenu uklesanu godinu nameće i pitanje o starosti tih pretpostavljenih stećaka.

Novi vijek

  • Velebit - carstvo megalita i divova

    Poštovani pratitelji mrežnih stranica Budni div, pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.

GALERIJA