U proteklom vremenu, dio mještana, zaljubljenika u povijest naših krajeva došli su do dodatnih otkrića koja mogu ukazivati na korištenost zemljišta od strane naših predaka i na drugim lokalitetima od gore spomenutih. Jedan od takvih lokaliteta je svakako ”Selište” u blizini obiteljskih kuća Milići - Josići - Filipovići.
Prilikom oranja u voćnjaku iznad ”Slamovčana” - obiteljskih kuća Milići, već u dva navrata izorani su vrlo stari ljudski skeletni ostaci. U neposrednoj blizini lokacije nalazi se veći broj u međi izmještenih pravilnih bijelih kamenova vrlo sličnih stećcima.
U velikoj njivi ”Selište” koje je ove godine prvi puta orano sa suvremenom mehanizacijom, uočena je velika kompaktna ravna ploča od bijelog kamena koja oblikom asocira na temeljnu ploču objekta. U neposrednoj blizini iste, pored njivskog puta koji prolazi iza vikend kuća Filipovića, na gomili se nalazi također veći broj pravilnih bijelih kamenova vrlo sličnih stećcima. Za navedene kamenove se pouzdano zna da su u prošlom stoljeću velikom mukom izmiještani s njive ”Selište”, otkopavanjem i vučom sa zapregama.
Neposredno iznad Jakov Babić je opisao lokaciju stećka - Lokacija 60: ”Na parceli zv. ”Kosa” vl. Luka Filipović iz Štrepaca nalazi se stećak u obliku sanduka koji je oštećen i pomican. Ovaj stećak nalazi se na desnoj strani seoskog puta Islamovac - Štrepci i na lijevoj strani puta Štrepci - Rahić Gornji. Iznad ove parcele ima trasa starog puta kojeg nitko ne zna čiji je bio.”. Stari put kojega spominje Jakov Babić je i danas uočljiv na terenu te prolazi kroz šumicu u Selištu.
Kopajući kanal za niskonaponsku mrežu pored puta za Rahić Gornji na lokaciji Luke - Mednice iskopane su rimske cigle (autentičnost istih potvrdila stručna osoba).
U neposrednoj blizini starog puta, na rubu šumice tijekom 1993. godine iskopan je vrlo star kompletan ljudski skelet. Isti je odmah i vraćen u zemlju.
Analizirajući područje ”Selišta” preko Google - Earth snimki s pregledom kroz period nastanka snimki od 2006. godine do danas, na lokaciji Luke (vl. Marko Josić), neposredno pored pronalaska rimskih cigli, mogu se uočiti pravilni pravokutni temelji više objekata. Zemlja na mjestu objekata je mnogo svjetlije boje.
Sve gore navedeno neoborivo upućuje na korištenost lokacije ”Selište” kroz dulji vremenski period, a budući nije obilježen ni na prvoj topografskoj karti našeg područja naziva ”Druga vojna izmjera”, koja je izrađena od 1806. do 1869. godine, navodi na zaključak da je već u to vrijeme lokalitet bio ”zaboravljen” od strane lokalnog stanovništva.
Iako je ova ”opservacija” amaterskog tipa, činjenice govore da bi bilo zahvalno vršiti arheološka istraživanja lokacije ”Selište” od strane stručnih timova, jer amateri često i u najboljoj namjeri mogu svojim istraživanjima narušiti povijesni kontekst mjesta pronalaska, kako reče prijatelj - stručnjak.
Filip Filipović - amater :-), 5. veljače 2025.
