To je svetište inače multireligijsko hodočasničko mjesto u muslimana i pravoslavnih, na samo u katolika, što nam pokazuje da je drevni neolitički i ilirski kult štovanja Boginje još uvijek živ unatoč tome što je narod prešao na ove ortodoksne religije.
Tada narod poslije mise krene prema Varešu i napravi malo hodočašće na način da se krene putem kojim se nije došlo. A taj put vodi do Bakića i do kamenih ostataka stare Gospine crkve pokraj koje su ostaci stećaka i izvor vode. Hodočašće prolazi i kraj ovog najmističnijeg totema čitavog Balkana, oko kojeg se napravi ilirsko narodno kolo ...
Ovaj totem domaća povijesna struka danas krivo (ili namjerno) smješta u 14. stoljeće te ga čak bez ijednog dokaza naziva “obeliskom kralja Tvrtka“, neki čak i keltskom oznakom. To dokazuje da su to sve njihova nagađanja po pitanju datacije, kao i u pogledu prapovijesnih stećaka koji su također na isti način proglašeni srednjovjekovnim, iako njihovi oblici i simbolika nemaju veze sa srednjim vijekom niti je to "moda" srednjeg vijeka.
Moramo napomenuti da ovaj totem teži oko 10 tona, visine je nad površinom 4,5 metara te nema kraljevske oznake, niti ortodoksno-kršćanske. Jednostavno rečeno, takvim poslom dovlačenja i ukopavanja 10-tonskog obeliska se srednjovjekovni narod nije bavio, niti ima zapisa i predaja o tome. Postoje narodna predanja koja su s vremenom kršćanizirana od strane naroda da bi se sačuvala. Tako je župa Čemerno, u kojem je ovaj totem i stara Gospina crkva sa stećcima, postalo mjesto obavljanja pobožnih čina, a narod bi obilazio na koljenima oko obeliska.
Tamo obelisk (totem) nazivaju “mramor“ i o njemu kazuju da ga je tu ispustio đavao kada je izgubio okladu. Kako govore, po kazivanju kladili su se svećenik i đavao da će svećenik prije reći misu nego što će đavao donijeti kamen s mora. Kada je svećenik započeo misu onda je jedna baba doviknula svećeniku da izgovori samo prvu i zadnju riječ mise jer je đavao lukav i prevarit će svećenika. Čim je svećenik izgovorio riječ blagoslova đavao je pao mrtav i ispustio mramor na kojemu je ostala njegova slika ...
Vinko Klarić, slobodni istraživač iz Šibenika, 4. srpnja 2022.
* Napis je izvorno objavljen na facebook stranici Iliri su Slaveni / Illyrians are Slavs 7. studenog 2015. Priložene fotografije snimio je pisac članka.
* Napomena o autorskim pravima:
Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom
obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis
te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected]
