Geolog Goran Glamuzina o Kiklopskim stijenama: "Radi se o sprezi geologije i rada ljudskih ruku"

Već tada je predstavio pojedine povijesne činjenice koje su potvrdile njegove sumnje o podrijetlu spomenutog mjesta na sjevernim obroncima oniže planine (gore) Majevice (916 m.n.v.), koje se nalazi u Bosanskoj Posavini, oko 20 kilometara južno od grada Brčkog. Učinio je to i kako bi pokrenuo priču i pozvao stručnjake da kažu što misle o Kiklopskim stijenama (nazivaju se i Kiklopske zidine ili samo Zidine). Ukoliko bi se njegove pretpostavke pokazale točnim, vjerovao je da bi to u potpunosti promijenilo budućnost toga prostora, oživljujući turističku ponudu, a time i razvoj obližnjih sela Štrepci i Zovik.

Osim mišljenja predstavnika arheološke i geološke struke bilo bi vrijedno znati i stavove slobodnih istraživača. S tom namjerom Josip Lelić pozvao je u obilazak Kiklopskih stijena i dr. sc. Semira Osmanagića, otkrivača  prapovijesnih piramidalnih i tunelskih zdanja u okolici grada Visokog nedaleko Sarajeva i voditelja Fondacije ”Arheološki park: Bosanska piramida Sunca”. No, zbog zauzetosti istraživačkim radovima u Bosanskoj dolini piramida u Visokom, Semir Osmanagić nije još stigao razgledati Kiklopske zidine i dati sud o njima.

Priča o "Gradu Breuka" tu se ipak nije završila. Kako bi (iznova) pokrenuo priču o nadasve zanimljivom povijesnom mjestu nadomak sela Štrepci, Josip Lelić obratio se u siječnju ove godine dr. sc. Goranu Glamuzini iz Mostara, diplomiranom inženjeru geologije i uredniku portala Megaliti Hercegovine (megaliti-hercegovina.blogspot.com), otkrivaču i istraživaču brojnih prapovijesnih gradina, stepenastih piramida, dolmena, ... širom Hercegovine.

Geolog s bogatim istraživačkim iskustvom ljubazno se odazvao pozivu. Nakon uvida u dosadašnje spoznaje te u dostupne fotografije Kiklopskih zidina, Goran Glamuzina ponudio je osvrt, iz kojega donosimo najvažnija zapažanja (* 1): "Glavni stijenski izdanak, s horizontalnim, kao fugama, ili međublokovnim, ustvari međuslojnim, pukotinama ravnolinijski položenima, jest definitivno prirodna geološka pojava. No, očito je da je ljudska ruka, pretpostavljam da su to radili Iliri Breuci, u davnoj prošlosti, upravo zbog geološke pogodnosti, i načina kako je tektonika oblikovala ovo malo brdašce, i proizvela u geološkoj prošlosti gotovo oblikovane pravokutne blokove, samo uz pomoć njima znanog načina cijepala i odvajala te prirodno geološki oblikovane slojeve.

Ukratko, moj dojam zaključak je da se radi o sprezi geologije i rada ljudskih ruku, od strane mjesnih Ilira. To tvrdim temeljem iskustva jer sam slične stvari u Hercegovini na više mjesta razotkrio i snimio. I tamo su slične horizontalne i subhorizontalne geološki oblikovane slojeve stijena i kamena Iliri rukama i drevnim tehnikama pocijepali, prevrtali i preokrenuli ispod sličnih stijenskih uzvišenja. I u slučaju Kiklopskih zidina, točno se vidi na donjim, ili povaljanim, prevaljenim i preokrenutim blokovima ispod glavne stijene na vrhu, da su ljudskom rukom odvaljeni i zapravo pažljivo pocijepani. ... Još kada bi se i koji komad keramike prapovijesne ilirske pronašao, to bi bio pun pogodak, i nepobitan dokaz ovoga što sam spomenuo, da je tu radila ljudska ruka, i to Iliri koji su tu živjeli.".

Geolog Goran Glamuzina pretpostavlja, dakle, da je mjesto povijesno vezano uz narod Ilira, posebice pleme Breuka. Smatra ujedno da je dio blokova stijena nesumnjivo obrađen ljudskim rukama. Njegovo mišljenje obradovalo je Josipa Lelića i prijatelje iz sela Štrepci i Zovik, kao i ostale dobronamjernike iz Bosanske Posavine, koji priželjkuju nastavak istraživanja ali i stavljanja Kiklopskih stijena u službu turističkog razvoja toga kraja.

"Uvijek sam govorio da čovjek mora vjerovati, biti uporan i dosljedan u ostvarenju svoga sna. Nadam se i vjerujem da se dio moga sna polako ostvaruje", izjavio je tim povodom pokretač i poticatelj toga nastojanja Josip Lelić. Vlasti u Brčko distriktu nisu do sada pridavale dovoljno značaja nastojanju mjesnih zaljubljenika i poštovatelja povijesne baštine da Kiklopske stijene učine prepoznatljivim i privlačnim odredištem među izletnicima i turistima. Zahvaljujući, međutim, upornosti i predanosti nekolicine vrijednih pojedinaca, a od nedavno i potvrdnom stavu stručnjaka geologa da mjesto zacijelo sadrži baštinu koja je ljudskih ruku djelo, i to još iz prapovijesnog razdoblja, Kiklopske stijene sigurno više neće biti neprimijećene, a još manje zaboravljene.

Portal za slobodna povijesna i zemljopisna istraživanja Budni Div podžava htijenje entuzijasta iz Bosanske Posavine za otkrivanjem tajni koje skrivaju Kiklopske stijene. Na stranicama portala, kao i na pripadajućoj facebook stranici Budni Div, nastojat ćemo izvijestiti i o drugim istraživanjima koja se tamo provode, ili će tek biti poduzeta, kao i o zalaganjima za promidžbu i zaštitu toga izuzetnog povijesnog odredišta. Za početak, kroz nekoliko dana objavit ćemo još neke nove spoznaje ove, već sada vrlo zanimljive, a vjerujemo u budućnosti i jednako tako uspješne priče.