Juliana Hlača, u ulozi Katarine Zrinski rođene Frankopan, govori 25. kolovoza 2022. godine članovima Planinarskog društva Tuhobić o značaju grobničke Babe (Izvor: Facebook stranica PD Tuhobić)
Na uglu ulice podno kaštela Grobnik, koji se s položajem na vrhu brijega na 464 metra nadmorske visine ističe povrh Grobničkog polja, nalazi se jedinstven drevni kip Babe isklesan u vapnenačkoj stijeni. Izletnicima koji posjećuju Grobnik skreće pozornost ka prapovijesnom štovanju Majke, ali i golica njihovu maštu. Tako već spomenuti član Planinarskog društva Tuhobić izvještava: ”Još smo čuli i legendu z naroda da je "Babu" moral bušnut saki ki je po prvi put šal zgoru va Grad. ... E, sad ne znan je tako bilo al ne ... ma da ako si i cicići malo stisnul bi ti se jedna želja ispunila! Ni bilo druge leh provat, pa ča bude ...”.
Od istraživača koji su pisali o grobničkoj Babi, možda i najbolji prikaz toga kamenog spomenika dala je etnologinja dr. sc. Jelka Vince - Pallua iz Zagreba. Slijedi ulomak iz njezinog rada ”History and Legend in Stone - To Kiss the Baba” (”Povijest i legenda u kamenu - Poljubiti Babu”), objavljen u glasilu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju ”Studia ethnologica Croatica”, svezak 7-8 broj 1 iz 1996. godine.
O značenju Babe s Grobnika, koju je obišla iste godine, etnologinja piše: ”Možemo se zapitati što personificiraju ... kamene babe, zašto ih se daruje plodovima i žitom te isto tako kakav bi bio smisao legende o ljubljenju babe. Autorica kao najvredniji prilog svome istraživanju donosi najplastičniji odgovor na postavljena pitanja u prenesenom i u doslovnom smislu pronalazeći jednu sasvim jedinstvenu babu koju je snimila u Grobniku kraj Rijeke, jedini takav sačuvani primjerak.
Grobnička baba nije amorfni lik, već je to groteskni ženski lik isklesan u živoj stijeni, nešto veći od prirodne veličine, na kojemu ćemo odmah uočiti veliku glavu i naglašene ženske atribute (široke bokove i goleme dojke) koji, nema sumnje, simboliziraju plodnost i rodnost. Ova sasvim jedinstvena grobnička baba, smatra autorica, svojim obličjem potvrđuje da i one amorfne babe na Krku i Velebitu (* 2) odista personificiraju ženski lik, a da se radi o istoj stvari potvrđuje i činjenica da se i ovdje živo sačuvala ona ista predaja o ljubljenju babe koju također treba poljubiti kad se prvi puta dođe u grad Grobnik i koja je također šmrkava i blatna, dakle ponovno vezana uz sveprisutnu vodu.
Ovim prilogom autorica je željela prvo amorfnim kamenim babama na ovim primorsko-mediteranskim (otočkim, istarskim i velebitskim) krajevima i legendom koja se uz njih pojavljuje, a zatim i ovim posebno vrijednim grobničkim primjerkom babe ukazati da današnji tragovi na koje nailazimo, posebno ako su još združeni uz živu predaju koja se na njih odnosi, ne govore samo o materijalnoj kulturi nego je preko njih moguće doprijeti i do nekih naznaka iz, grubo rečeno, duhovnog ili ponekad i društvenog života ranijih razdoblja na tim područjima.
A ta područja, valja reći, područja su nekadašnjih Liburna kod kojih su ženski kultovi bili gotovo redovita pojava. Autorica smatra da postoje mnogi pokazatelji na temelju kojih bismo i naše babe mogli uvrstiti u taj ženski kultni supstrat. ...
Prema tradiciji narodnih vjerovanja takvi ženski likovi donose sreću i opće blagostanje kako pojedincima tako i mjestu-gradu u kojemu se nalaze, pa ih zato i treba obdariti i pri prvom ih susretu poljubiti.”.
Goran Majetić, 23. rujna 2022.
(* 1) Na grobničkom brijegu ljudi su živjeli već u prapovijesti. Stari grad Grobnik izvorno je građen još oko 1000. godine, a u 13. stoljeću postaje vlasništvo knezova Krčih, odnosno Frankopana. Danas vidljivi dijelovi kaštela sagrađeni su između 15. i 17. stoljeća. U obnovljenom kaštelu danas su smješteni Zavičajni muzej Grobnišćine i Galerija suvremene umjetnosti.
(* 2) U Hrvatskoj je i na drugim mjestima štovana Baba (Velika majka). Na otoku Krku poznate su čak tri Babe: hrid Vela Baba u uvali Vela Draga kod naselja Punat, Baba u predjelu zvanom Pucunel istočno i povrh istoga naselja i Baba nedaleko izvora Podupčići (Žanac) na cesti koja iz Punta vodi do Baške (u blizini se nalazi i kamena uzvisina imena Baba). Kod posljednje je umjesto uništene izvorne stijene 2009. postavljena zamjenska, s uklesanim glagoljičkim slovima Ž i E (u značenju ”Žanac est!”).
Na visoravni Malo Rujno na južnom Velebitu postoji poveći kamen Kamena Baba (znana i kao Babin ili Popov kuk). U njezinoj blizini sve do iza Drugoga svjetskog rata bila je još jedna stijena Baba, koja je uništena miniranjem u svrhu ograđivanja pašnjaka (?!). Na obližnjoj Rujanskoj kosi, koja visoravan dijeli od susjedne veće visoravni Veliko Rujno, nalazi se stijena zvana Baba. Moguće je da postoji još stijenja ili kamenja pod nazivom Baba, posebice u Hrvatskom primorju i na Velebitu, na koje je sjećanje među stanovništvom iščeznulo.
* Napomena o autorskim pravima:
Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom
obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis
te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete
dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected] 
Stari grad Grobnik, izvorno građen još oko 1000. godine, ističe se na brijegu povrh Grobničkog polja (Izvor: Facebook stranica PD Tuhobić)
Jelka Vince - Pallua: ”Grobnička baba ... je ... groteskni ženski lik isklesan u živoj stijeni, nešto veći od prirodne veličine, na kojemu ćemo odmah uočiti veliku glavu i ... široke bokove i goleme dojke koji, nema sumnje, simboliziraju plodnost i rodnost.” (Foto: Martina Majetić)
Etnologinja Jelka Vince - Pallua pri obilasku grobničke Babe 1996. godine (Foto: Z. Novačić; Izvor: Folklore - Electronic Journal of Folklore (folklore.ee/folklore), 2019. (Jelka Vince - Pallua ”What can the mythical frog tell us? The symbolism and role of the frog in history and modernity”))
Član PD Tuhobić: ”Još smo čuli i legendu z naroda da je "Babu" moral bušnut saki ki je po prvi put šal zgoru va Grad.” (Izvor: Facebook stranica PD Tuhobić)
Obavijesna ploča upućuje posjetitelje da su u živoj stijeni oblikovan lik Velike majke u starom vijeku štovali pripadnici plemena Liburni, no običaj potječe još iz prapovijesti (Foto: Martina Majetić)