Kiklopske stijene u Štrepcima kod Brčkog bile su kamenolom

Tih nekoliko jednako razmaknutih pravokutnih utora, užljebljenja ili rupa, u bloku u jednoj liniji, siguran su pokazatelj - rupa za klinove. To su rupe u koje se uguravaju poluge i kojima se kamen čupa i cijepa u kamenolomima. Tako da se ovdje bez sumnje vadio kamen, i ekstrahirali su se kameni blokovi, i to pravokutni. Te rupe u fotografiranom kamenom bloku nedvojbeno pokazuju i dokazuju da se na Kiklopskim stijenama vadio kamen, odnosno da je tu bio (drevni) kamenolom.

*
Kružnica koja se vidi udesno na plohi kamenog bloka na fotografiji broj 2 zasigurno je, a mislim da je to svima očito, proizvod ljudskih ruku. Jedina preostala mogućnost bila bi da je to nekakav ihnofosil, ali toga nema u vulkanskim stijenama, poput andezitnih i sličnih kakve se nalaze na Kiklopskim stijenama. Stoga, ova kružnica djeluje baš ljudski obrađena.

*
U selu Štrepci postoje stećci ... (* 1) Ova spoznaja otvara mogućnost da mjesto, poznato kao Kiklopske stijene ili zidine, ustvari nije ništa drugo već jedan drevni i davno napušteni kamenolom stećaka. Kada su se stećci ovdje vadili, u to neću ulaziti. Ali da ima smisla i sličnosti s obzirom na izgled brojnih drugih kamenoloma stećaka u okruženju, ima.

Na fotografiji broj 3, blok u sredini, malo ulijevo, svakako je proizvod ljudskih ruku, gotovo kao kolosalni stećak. Vidi se fina obrada s 4 do 5 uočljivih i mogućom 6-om ravnom stranicom na drugoj strani (koja se na fotografiji ne nazire). Vidi se da sve stranice imaju spojeve pod pravim kutevima. Kameni blok izgleda nedovršen.

*
Pitanje bez odgovora za sada je starost kamenoloma, odnosno tijekom kojeg razdoblja ili više njih se koristio. Samo na osnovu utora za cijepanje kamena na ovo pitanje ne može se odgovoriti jer oni postoje još od prapovijesti, od brončanog ili željeznog doba, pa nadalje preko antičko-rimskog, srednjeg vijeka sve do novije povijesti. Za određivanje starosti kamenoloma potrebni su i drugi pokazatelji, od obrađenih blokova, ostataka keramike, ... za što su nužni daljnja proučavanja i uvidi.

Postavlja se pitanje čega još sve ima u blizini. Treba ići oprezno i polako, ali s kvalitetnim fotografiranjem i snimanjem svega što se da zamijetiti pri obilascima. Puno je još tu toga što se tek treba zamijetiti, puno tragova, koji mogu doprinjeti slaganju jako zanimljive i zagonetne slagalice oko ovog drevnog mjesta. Sve odiše drevnošću, kao da su tisuće i tisuće godina  prohujale ovim mjestom, koje mi se čini najbliže mješavini prirodnog i umjetnog djelovanja. Mjesto nosi ogromnu vrijednost kao nepobitno i prije svega monumentalno nasljeđe predaka (Ilira) današnjeg stanovništva Štrepca i okolnog kraja.

Ako se želi ovom geološko-arheološkom lokalitetu dokučiti svrhu, starost, porijeklo, tko ga je sve i kada koristio, treba napraviti petrografske, kroz mikroskopiju izbrusaka, usporedbe najbližih stećaka i kamenih blokova Kiklopskih stijena. To je prvi i nužan korak kojim bi se dokazalo, ili opovrgnulo, da se tu nalazi kamenolom stećaka. Za sada o tome možemo samo nagađati, iako brojni kameni blokovi u morfološkom smislu izgledom podsjećaju na nedovršene stećke.

Isto tako, valjalo bi spoznati ima li rimskih sarkofaga u blizini, a ako ih ima doznati od koje su vrste stijena, odnosno jesu li izrađeni od kamena s Kiklopskih stijena. Nadalje, treba pribaviti pokretne nalaze ako se nalaze na površini lokaliteta ili u njegovoj neposrednoj okolici. Nalaz grube ilirske prapovijesne keramike, primjerice, ukazao bi bez ikakve sumnje da je mjesto korišteno od strane Ilira, na što upućuje već i njegovo ime Gradina.