I. UVOD
U članku "Slobodne Dalmacije" od 12. ožujka 2026. godine navodi se sljedeće:
”Pokraj ceste između Lećevice i Kladnjica jučer je došlo do urušavanja kolnika, koje je, prema riječima mještana i očevidaca, razotkrilo misteriozan prizor.
U provaliji koja se otvorila navodno su pronađene velike kosti nepoznatog podrijetla. (…)
Lokalna aktivistica Renata Kelam primila je uznemirujuće poruke s terena u kojima se navodi da su u ponoru vidljivi ostaci kostiju koji su natprosječno veliki.
- Ne zna se o čemu je riječ, međutim kosti su navodno natprosječno velike. Nadam se da prostor neće biti zatrpan - kazala nam je.
Iako za sada nema službene potvrde o kakvim je kostima riječ, mještani složno tvrde kako se lokalitet ne smije sanirati dok struka ne da svoju riječ.
O novonastaloj situaciji očitovao se i ravnatelj Županijske uprave za ceste, Petar Škorić, koji je potvrdio kako je do otvaranja jame došlo tijekom radova na probijanju trase prema budućem Centru za gospodarenje otpadom.
- Prilikom radova na novoj prometnici otvorila se jama koju trenutno istražuju stručnjaci. Prema prvim procjenama, radovi se u ostatku zone mogu nastaviti nesmetano, a precizne informacije o prirodi nalaza znat ćemo po završetku službenog izvješća speleologa - izjavio je Škorić.” (1)
Sudeći prema tekstu, očigledno je da mještani traže službeno očitovanje o vrsti kostiju koje su nađene pa se nadamo da će se u analizu, osim speleologa, uključiti antropološki forenzičari i druge nadležne institucije. Međutim, kao budni i zainteresirani građani, zapažamo niže opisane indicije.
Na Slici 1 objavljenoj u ”Slobodnoj Dalmaciji” vidi se, s desne strane, vrlo moguće fragment ljudske golijeni (tibije) abnormalne veličine izuzet iz srednjeg (mediolateralnog) dijela, a također se vidi i speleološki čekić te dio šake muškarca.
Desno položena kost na Slici 1 doista geometrijski odgovara mediolateralnom fragmentu srednjeg dijela golijeni zbog izduženog ovalno/pravokutnog profila, vidljive šupljine u središnjem dijelu u skladu s lomom/izloženošću. Za hipotetski krupnijeg humanoida, proporcije na fotografiji nisu neuvjerljive pogotovo jer bi stvarni divovi imali razmjerno snažniji skelet (deblju kortikalnu kost, šire metafize, izmijenjena hvatišta mišića itd.) kako bi podnijeli težinska opterećenja bez koštanog urušavanja prema zakonu kvadrata-kocke. Naime, ako bi se osoba proporcionalno udvostručila, njena tjelesna masa bi se povećala otprilike osam puta, dok bi se poprečni presjek njezinih kostiju, namijenjenih nošenju te mase, povećao samo oko četiri puta. To bi stvorilo nesklad pri kojem bi kosti bile razmjerno relativno slabije u odnosu na opterećenje koje moraju nositi, što bi dovelo do lomova kostiju i urušavanja zglobova. Dakle, hipotetski divovi bi imali krupniji skelet - otprilike u skladu sa slikom pretpostavljene golijeni. (2)
Takav nalaz dosljedan je onom kojeg je Georges Vacher de Lapouge opisao u radu “Fosilizirani div iz Castelnaua“, objavljenom u znanstvenom časopisu “La Nature (Priroda)”. Prema njemu, ponađene kosti bile su nesumnjivo ljudske, samo krupnije, a visinu pronađenog hominida procijenio je na 3,50 m. (3)
Još jedna sličnost između dva nalaza je u tome što su, sudeći prema svjedočenjima očevidaca, i kosti iz Kladnjica fosilizirane, što se može zaključiti iz Slike 2 (1).
II. METODA PROCJENE
Pri mjerenju ćemo se poslužiti formulama Visoke škole iz Syracusea za biotehnologiju i medicinsku forenziku za računanje čovjekove visine iz dužine njegove golijeni: (4)
Tablica 1: Formule za računanje visine čovjeka iz dužine golijeni
Iz gornjeg vidimo da anatomske proporcije variraju prema rasi i spolu. Budući da anatomske propocije pretpostavljenih drevnih divova nisu do kraja jasne, računali smo prosječnu visinu izračunatu za kavkazoide, negroide i mongoloide - muškog i ženskog spola. Pritom imamo na umu da su uvrštene i izračunate mjere aproksimativne, ali itekako ilustrativne za izračun visine pretpostavljenih humanoida iznimne veličine.
Dalje, dužinu golijeni - također aproksimativno - računamo iz širine poprečnog presjeka u mediolateralnom (srednjem) dijelu prema formuli:
Dužina golijeni = Širina golijeni x 16.79 (5)
Za određivanje širine golijeni, primjećujemo da se izložene kosti nalaze u blizini čekića i ljudskih prstiju (Slika 1). Ručka čekića je obično široka cca 3,5 cm, a ljudski kažiprst je srednje širine 2,03 cm dok je srednji prst najčešće nešto širi. (6)
Sama analiza putem slike nosi poteškoće koje nastaju zbog fokusnog izobličenja pri snimanju kamerom, tako da ćemo izložiti nekoliko varijanti mjerenja s procjenama točnosti temeljenim na razrađenim i pojašnjenim proporcijama.
III. REZULTATI
1. Najkonzervativnija procjena
Ukoliko je širina golijeni jednaka širini dva prsta (kažiprst i srednji prst na ruci speleologa) što je izuzetno konzervativna procjena, onda je:
Dužina golijeni = 4,3 cm x 16.79 = 72,2 cm
Iz toga slijedi izračun iz niže prikazane tablice:
Tablica 2: Najkonzervativniji izračun visine hominida
2. Nešto manje konzervativna procjena
Ukoliko je širina golijeni kao dva prsta (? 4,3 cm) malo razmaknuta kao na slici (? 0.8 cm), onda je moguće, ali i dalje vrlo konzervativno mjerenje:
Dužina golijeni = 5,1 cm x 16.79 = 85.63 cm
Tablica 3: Nešto manje konzervativan izračun visine hominida
3. Najvjerojatnija procjena
U ovom slučaju napravljena je izravna provjera proporcija prema Slici 1 putem odabranih referentnih fotogrametrijskih točki:
Pikseli sa Slike 1:
• Debljina drške čekića = 52 px
• Vanjska širina tibije = 95 px
Omjer:
95 px / 52 px = 1,83
Primjena stvarne mjere:
Ako je drška ćekića široka 3.5 cm, onda je:
Širina golijeni = 3,5 cm × 1,83 = 6,41 cm
Dakle, ovo je najpreciznija vrijednost jer je dobivena iz slike, a ne "od oka". Međutim, trebamo uzeti u obzir i određeno izobličenje koje nastaje posljedicom skraćenja perspektive. Naime, budući je fragment golijeni bliže kameri nego drška čekića, tada je procjena od 6,41 cm prevelika.
Korekcija je
Stvarna širina = Izmjerena širina iz omjera dgolijen / dručka
Gdje su dgolijen i dručka udaljenosti od kamere do objekta.
Ako je drška:
• 5% dalje od golijeni › stvarna širina = 6,4 cm / 1,05 = 6,1 cm
• 10% dalje › stvarna širina = 6,4 cm / 1,10 = 5,8 cm
• 15% dalje › stvarna širina = 6,4 cm/ 1,15 = 5,6 cm
• 20% dalje › stvarna širina = 6,4 cm / 1,20 = 5,3 cm
Dakle, izobličenje je vjerojatno u rasponu od oko 5-20%, ovisno o tome koliko je drška čekića udaljena od koštanog fragmenta - te udaljenosti kamere također od koštanog fragmenta.
Praktični korigirani raspon je cca 5,3 do 6,1 cm s razumnom srednjom procjenom cca 5,7-5,9 cm. Stoga, pretpostavit ćemo da širina golijeni iznosi cca 5,8 cm. Prema tome:
Dužina golijeni = 5.8 x 16.79 = 97.38 cm
Tablica 4: Izračun prema fotogrametrijskim proporcijama i fokusnog izobličenja
Ukupni prosjek sva tri izračuna iznosi 286,48 cm s tim da je najvjerojatnija vrijednost ona izmjerena trećom metodom od oko 317 cm.
Ista vrijednosti približno odgovara medijalnoj visini divova koju smo objavili u našim ranijim istraživanjima što daje dodatnu uvjerljivost predmetnom izračunu. (7)
Tablica 5: Deskriptivni statistički parametri procjenjenih visina divova
Zaključak:
Sve uzevši u obzir, dobiveni izračuni upućuju na mogućnost da je, ako su pretpostavke točne, kost na slici mediolateralni dio golijeni (tibije) drevnog diva koji je bio visok 3,17 m ± 10% to jest da je njegova visina 2,86 - 3,49 m.
Sudeći prema slikama, te naslanjajući se na zapažanja francuskog antropologa Georgesa Vauchera de Lapougea, moguće je da je pretpostavljeni div živio na početku sadašnjeg doba, što će reći prije otprilike 10-12,000 godina.
Također, fotografije i svjedočanstva očevidaca otvaraju legitimna pitanja koja zaslužuju znanstvenu analizu. Stoga se pozivaju pozivaju nadležne institucije (speleolozi, arheolozi, forenzički antropolozi, konzervatorske službe itd.) da provedu temeljito istraživanje, umjesto da se lokacija ubrzano zatrpa. Nadamo se da područje neće biti prekriveno prije nego što stručnjaci dokumentiraju i analiziraju sve dostupne kosti.
Još jednom naglašavamo da su ovdje predstavljeni izračuni (procjene visine) ilustrativni i aproksimativni te utemeljeni na javno dostupnim fotografijama, standardnim forenzičkim formulama i razumnim pretpostavkama s namjerom da pokažemo da nalaz zaslužuje više od brzopletog odbacivanja ili šutnje.
Ne tvrdimo da smo predstavili konačan dokaz o fosiliziranom čovjeku visine cca 3 m, nego smo koristili fotogrametriju temeljenu na antropometriji kao alat za isticanje očigledne anomalije i poticanje službenog postupanja.
To je razuman i konstruktivan pristup u situaciji kada institucije ne nude nikakve dodatne informacije nakon pisanja ”Slobodne Dalmacije” od 12. ožujka 2026. godine. Stoga još jednom pozivamo nadležne službe da izvrše podrobno istraživanje te javno objave sve rezultate.
Domagoj Nikolić i Vinko Klarić
Reference:
(1) Barbir, K. (2026, 12. ožujak). U Zagori se profundala nova cesta: Zinula duboka provalija, mještani u šoku, ono što je unutra nitko nije očekiva. Slobodna Dalmacija. https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/zagora/u-zagori-se-profundala-nova-cesta-zinula-duboka-provalija-mjestani-u-soku-ono-sta-je-unutra-nitko-nije-ocekiva-1543198
(3) Lapouge (de) G. (1890). Le Géant Fossile de Castelnau. La Nature Vol. 18, No. 888: 11–12
(5) Ugochukwu, E. G., Ugbem, L. P., Ijomone, O. M., & Ebi, O. T. (2016). Estimation of maximum tibia length from its measured anthropometric parameters in a Nigerian population. Journal of Forensic Science and Medicine, 2(4), 222-228.
(6) Johnson, P. W., & Blackstone, J. M. (2007). Children and gender-differences in exposure and how anthropometric differences can be incorporated into the design of computer input devices. SJWEH Supplements, (3), 26-32.
(7) Domagoj Nikolić (2024). Potraga za divovima: Upoznavanje naše kulturne tradicije. Teledisk, Zagreb. str. 333.
Pronađene kosti u u rajonu Lećevica - Kladnjice
Prikaz nalaza - vjerojatna fosilizacija
