• Pavlinski samostan Svetice - Posljednje počivalište knezova Frankopana Ozaljskih
    Pročitavši na web stranici pavlinskog samostana Svetice (www.svetice.com) da su arheolozi istraživali kripte i zidove izvorne gradnje samostana, zamolio sam patera Marka Glogovića da Goranu Majetiću, uredniku portala Budni div i meni dopusti istraživački obilazak crkve i ulazak u kripte.
  • Veliki Tabor
    Da je mjesto radnje legende o tragičnoj ljubavi Veronike Desinić i Fridrika Celjskog upravo Veliki Tabor - jedna od najbolje obnovljenih i uređenih hrvatskih utvrda, opće je poznato. O tome su pisala velika imena hrvatske književnosti i umjetnosti uopće. Meni, skromnom pisaru frankopanskih “kronika“, Veliki Tabor bio je zanimljiv i sve do nekidan - neposjećen.
  • Zagonetna izdužena lubanja iz Jopića pećine
    U Jopića pećini na Skradskoj gori nedaleko Krnjaka, oko 22 kilometra južno od Karlovca, hrvatski špiljari pronašli su 1987. godine uistinu nesvakidašnji nalaz, izduženu ljudsku lubanju. Otkriće je očekivano pobudilo zanimanje nekolicine tada vodećih hrvatskih paleontologa, antropologa i arheologa. Izvršena su antropološka istraživanja lubanje, no sve do danas više je pitanja nego li odgovora na tajne koje krije.
  • Zagonetka drevne grobnice na vrhu Martinšćaka
    ”Kao djevojčica čula sam da se na vrhu brijega Martinšćak, uz crkvu Sveti Martin, nekoć nalazila veća kamena nadgrobna ploča. Stariji mještani govorili su da je pod njom bio pokopan neki istaknuti pojedinac.”. Priopćila mi je to Vera Matešić, djevojačkog prezimena Vuglešić, iz Petrunića nedaleko Generalskog Stola, podrijetlom iz sela Ladvenjak podno Martinšćaka, 27. travnja 2022. godine, kada je čula da istražujem povijest njezinog rodnog kraja. Čuvši djelić predaje o drevnoj grobnici na vrhu Martinšćaka, nametnulo mi se pitanje: Kakva je sudbina te nadgrobnice?
  • Martinšćak - pradavno svetište i središte Gorice
    Brijeg Martinšćak (345 m.n.v.), koji se uzdiže oko 10 kilometara južno od grada Karlovca, okružen sa sjevera, istoka i juga rijekom Koranom, plijeni pozornost s koje god strane mu prilazili. Lako je uočljiv je jer se izdiže iznad okolnog pobrđa, a osobit i stoga jer je najviši dio brijega nalik stošcu. Takvim položajem i oblikom, brijeg je zacijelo od davnina imao važnu ulogu u životu ljudske zajednice koja je obitavala u njegovom okruženju.
  • Kratka posjeta Brlogu na Kupi
    U katastarskim granicama današnjeg općinskog središta Kamanja nalazilo se nekada frankopansko vlastelinstvo Brlog. Danas od njega nije ostalo mnogo, ali me je jako obradovalo što sam ga imao prilike vidjeti i obići.
  • Kratka potraga za ostacima Velemerića
    Srednjovjekovni utvrđeni grad Velemerić je prije prije više od 250 godina, točnije 1774-1775. ucrtan u zemljovid Karlovačkog generalata kao stara utvrda (Altes Schloss), što znači da je već tada bio napušten.
  • U posjetu frankopanskom Tržanu, Oštarijama i Ogulinu
    Povijesno-putopisna družina portala Budni Div u nedjelju, 27. ožujka 2022. godine, pohodila je Modruš, sjedište srednjovjekovne županije Modruške. Ekipa u sastavu Cvetka Klajnšek i njezin (i naš) cucak Dante, Andrea Radojčić, Valentina Vuković, Biserka Beronić Biba, Martina Majetić te Goran i Tata Tomy okupila se u Karlovcu i uputila starom cestom preko Duga Rese i Generalskog Stola.
  • U potrazi za utvrdom Stojmerić
    Na karti Karlovačkog generalata iz 1774-1775. godine istočno od Blagaja, točnije Vlaškog Blagaja (Wallach Blagay), u blizini granice tadašnje Vojne Krajine i Turske Hrvatske (Turkish Croatien) ucrtan je toponim Rudera B. Stoinerich. ”Rudera” je stara njemačka riječ za ruševine, koju možete naći samo u starim kartama i knjigama, a u suvremenom njemačkom jeziku upotrebaljava se riječ “Ruine”.
  • Klokoč - na braniku domovine
    Za doći do utvrde Klokoč spremite se za gaženje po niskom raslinju, naročito kupinama, posebno ako se za takav izlet odlučite u doba jače vegetacije.
  • Furjan - Izvorno frankopanski
    Utvrda Furjan spominje se kao frankopanski posjed u srednjovjekovnoj Drežničkoj županiji koji pripada desetak kilometara udaljenom kaštelu Tržac na desnoj strani rijeke Korane. Po kaštelu Tržac zove se i najdugovječnija grana porodice kojoj je pripadao i posljednji Fran Krsto.
  • Kremen - dva puta u vlasništvu Frankopana
    Utvrda Kremen, smještena na glavici iznad Korane i ravnice nazvane Logorište, jer su u ona davna viteška vremena vojske tamo podizale svoje šatore dok su se okupljale i pripremale za bitke, dva puta je bila u vlasništvu knezova Frankopana.
  • Stazama Budnog diva: Tounj
    Naša mala povijesno-putopisna družina okupila se, nakon pauze na koju nas je potjeralo bujanje proljetne vegetacije, na prvi izlet ove jeseni. Pozivu su se odazvale Biba, Dora, Martina i Cvetka, s njom je naravno i naš cucak Dante, te Goran, Zdravko i naravno Tata Tomy. Lily je otišla na Hvar i neće je biti s nama cijele jeseni, a Andrea je dan prije bila vrijedna u Ribniku.
  • Utvrda Budački i vrelo Mlakovac
    Oko dva i pol kilometra zapadno od ruševina utvrde Zimić postojao je grad Gorica, sjedište županije Goričke, kasnije preimenovan u Budački, prema prezimenu starog ličkog plemstva Budak koje se u 16. stoljeću nastanilo na ovom području. U nekim spisima još se spominje i kao Budačka Gorica.
  • Pohod na Zimić
    Ekipa u sastavu Biba, Martina, Goran i Tata Tomy odvažila se popeti do ostataka utvrde Zimić. Najkraće rečeno, sretnog puta do Zimića naprosto - nema.
  • Starovjekovna kamena sunčana ura iz Josipdola
    Nedaleko Josipdola u vrijeme vlasti Rimskog carstva nalazilo se značanije naselje. Prostiralo se podno brijega Viničica (420 m.n.v.), oko rječice Munjava u Carevom Polju, na području današnjih sela Šušnjevo Selo i Čakovac Oštarijski. Povjesničarima je poznato još od začetaka arheoloških uvida u 19. stoljeću.
  • Gvozdansko - slavna utvrda Zrinskih
    Danas nitko ne dvoji da bi branitelji Gvozdanskog odbili još jedan turski pokušaj zauzimanja utvrde da se nije umiješala priroda. A priča ide otprilike ovako.
  • Crkvište Kokirevo kod Vojnića: Analiza potrage i nestanka!?
    U mojim potragama za zaboravljenim kulturnim dobrima nalaze se i ovakve lokacije, koje nam svjedoče o životu na današnjem području Korduna prije provale Osmanlija.
  • Dva tunela Koranske pruge kod sela Točak
    Koranska pruga je nikad završeni projekt željezničke pruge od Karlovca preko Slunja do Bihaća, uz zamišljeni odvojak od Slunja preko Plaškog do Senja, započet između dva svjetska rata, 1939. godine.
  • Otmić - utvrda skrivena u dubokoj šumi
    Otmić je utvrda za koju je malo tko čuo, a još manje ju je posjetilo. Imaju zato jako dobri razlozi. Prvi je što je Otmić jako davno napušten, prije više od 400 godina. Drugi je što je duboko u šumi, postrani čak i šumskih puteva, a naći ćete ga ucrtanog tek u jednoj karti - “vojnoj specijalki” iz pedesetih godina prošlog stoljeća. Stoga je izlet na staru utvrdu prava avantura.
  • Narodna predaja o kamenoj škrinji iz Korane: Sveti Perca i vodene vile
    Žitelji sela Gornji Šćulac, smještenog uz lijevu obalu Korane nedaleko Barilovića, koji od davnine znaju da korito rijeke skriva neke od drevnih kamenih škrinja, izrađenih u obližnjim kamenolomima u vapnenačkom kršu, ispreli su o njima zanimljivu predaju. Predaju, koja je posebice vezana uz nalaz dijela sarkofaga u Korani kod Donjeg vrutka, zapisao je, pod naslovom ”Sveti Perca i vodene vile”, zaljubljenik u baštinu dugoreškog kraja, slobodni istraživač Petar Bišćan 1999. godine (* 1).
  • Podvodna arheologija: Rijeka Korana podno obronaka Skradske gore skriva još dva višetonska poklopca sarkofaga
    U suradnji Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda (HRZ) i Konzervatorskog odjela u Karlovcu, 2006. godine obavljena su podvodna rekognosciranja rijeke Korane na položaju Donji vrutak. Stručni voditelj istraživanja bio je Krunoslav Zubčić iz Odjela za podvodnu arheologiju HRZ-a, a u radu mu je pomagao arheolog Konzervatorskog odjela u Karlovcu Krešimir Raguž sa suradnicima Jurajom Štefančićem i Majom Luketić. Tom prigodom u Korani kod Donjeg vrutka pronađen je još jedan poklopac sarkofaga. Već ranije, naime, s gotovo istoga mjesta zasebno su izvađene dvije polovice jednog drugog sarkofaga, o čemu sam pisao u napisu ”Podvodna arheologija: Dvije polovice (priče) istoga poklopca kamene škrinje iz Korane kod Donjeg vrutka”.
  • Podvodna arheologija: Tko će ”sastaviti” dvije polovice poklopca kamene škrinje iz Korane kod Donjeg vrutka?
    U karlovačkim rijekama zabilježena su do 2019. godine tri nalazišta kamenih škrinja (sarkofaga) iz vremena vladavine Rimskog carstva, na kojima su pronađena ukupno četiri dijela škrinja: 3 poklopca i jedan neutvrđeni dio (za koji postoje naznake da se također radi o poklopcu). U prethodnom napisu posvećenom tim podvodnim arheološkim nalazima na karlovačkom području, ”Podvodna arheologija: U potrazi za kamenom škrinjom iz Kupe kod Hrnetića”, istaknuto je: ”Od tri spomenuta riječna nalazišta sarkofaga, dva su u Korani, a jedno je u Kupi. Nalazišta u Korani, kod Donjeg vrutka (s dva nalaza) i kod Bišica (Bišića) grede, oba podno obronaka Skradske gore (429 m.n.v.) zapadno od Krnjaka, u srednjem su toku rijeke, u neposrednoj blizini najvećeg broja do sada poznatih kamenoloma na dugareškom području u kojima su takvi spomenici izrađivani.”.
  • Vješto pero književnika Tomislava Beronića: Izvornim pričama oživljeni povijesni likovi i djela knezova Krčkih Frankopana
    Rijetke su knjige čija se prva naklada proda prije nego li su objavljene. Jedna od takvih iznimki je djelo Tomislava Beronića ”Frangere pane - Priče o Frankopanima”. U knjizi je kao godina objave naznačena 2022., no već uoči Božića koji joj prethodi, piscu je - nakon samo tjedan dana po izlasku iz tiska - preostala tek nekolicina primjeraka! Činjenica koja dovoljno govori da je zanimanje za spisateljev rad i sadržaj njegove nove knjige uistinu izuzetno. No, zašto je tome tako?
  • Pohod na Skrad
    U pohod na ostatke frankopanskog grada Skrada na Korani krenulo nas je osam - Biba, Lily, Andrea, Cvetka, Goran, Zdravko, cucak Dante i moja malenkost. Iz Krnjaka smo krenuli prema planu točno u 13 sati državnom cestom D-1 prema Zagorju, pa desno kroz Čatrnju i Donji Skrad do zaselka Vujaškovići.
  • Otkriven prastari kamenolom na brijegu Vinici
    Vinica je oniža gorska kosa s istaknutim položajem nedaleko sutoka Mrežnice i Korane, koje oplakuju njezine padine sa sjevera i jugoistoka. Takav položaj, danas svega nekoliko kilometara udaljen od gradskih središta Karlovca i Duga Rese, vrlo vjerojatno je bio korišten i u dalekoj prošlosti. U dostupnim povijesnim izvorima nema spomena mogućih gradinskih naselja, svetišta, humaka (tumula), ... Bit će da nisu provedena istraživanja. Naime, Vinica (ipak) krije tragove drevnih ljudskih napora.
  • Podvodna arheologija: U potrazi za kamenom škrinjom iz Kupe kod Hrnetića
    Da se rijekom Kupom plovilo u starom vijeku izvijestio je grčki zemljopisac, povjesničar i mislilac Strabon Amasejac (oko 64-23. prije Krista), u opsežnom djelu ”Geografija”, koje se sastoji od 17 knjiga. Dio suvremenih povjesničara i arheologa smatra da su se Kupom, kao i dijelovima donjih tokova Korane i Mrežnice, u razdoblju vladavine Rimskog carstva na prostoru kojeg obuhvaća današnje Pokuplje, prevozili između ostaloga i kameni nadgrobni spomenici - sarkofazi i urne (*1).
  • Frankopansko Bosiljevo
    Koliko je kaštel Bosiljevo bio značajan u svoje doba govori i činjenica da trasa čuvene ceste Karoline ide uz njegove zidine. U doba gradnje Karoline (počela se graditi 1725. godine) posjed je bio u vlasništvu grofovske porodice Erdödy, odnosno još preciznije mlade kontese Ane Barbare kćeri jedinice hrvatskog bana Nikole Erdödyja. Ona ga je udajom za Dizma Andriju Auersperga donijela u miraz muževoj porodici kod koje je ostao, uz neko kraće razdoblje vlasničkih previranja, sve do 1820. godine.
  • Pohod na Blagaj na Korani
    Do Blagaja na Korani, ili Hrvatskog Blagaja kako ga danas zovu, lako je doći državnom cestom D-1 od Karlovca prema Slunju. Pet kilometara iza Veljuna, odmah nakon dugog ravnog uspona oštro je skretanje desno na lokalnu cestu za Blagaj i nakon nekih 300 metara doći ćete do crkve svetog Duha.
  • Slobodni kraljevski grad Perna
    Perna je povijesno zanimljiva i zbog toga jer je prva u Hrvatskoj, godine 1225. dobila od kralja Bele IV. povlastice slobodnog kraljevskog grada, dakle 17 godina prije Gradeca, Gornjeg grada današnjeg Zagreba.
  • Krstinja
    Krstinja je uistinu dojmljiva i to u svakom pogledu. Prvi puta se spominje 1334. godine kao Cerstina u kojoj je bila župa Svih Svetih. Prvi poznati vlasnici bili su iz plemena Ladihovića od Kremena, a poimence vlastelin Juraj Sanković i njegovi sinovi Nikola i Ivan, koji su svoje imanje 1504. godine prodali knezu Grguru Frankopanu Cetinskom, kaločkom nadbiskupu. Imanjem potom vladaju kneginja Dora Blagajska, supruga Grgurovog brata kneza Ivana Frankopana koji je poginuo u krbavskoj bitci i njihov sin također Ivan.
  • Stazama Budnog Diva: Crkva sv. Lovre u Skradu na Korani
    Unutar zidova podgrađa frankopanskog kaštela Skrada na Korani, još u 14. stoljeću spominje se crkva Sveti Lovro koja opstaje kao glagoljaška župa sve do druge polovice 16. stoljeća (* 1).
  • Stazama Budnog Diva: Trupinjak
    Trupinjak je u vrijeme Vojne Krajine bio, možemo to slobodno reći, na svom vrhuncu. U tom je selu, naime, bilo zapovjedno mjesto satnika, odnosno kapetana u ondašnjoj vojsci. Na karti iz 1774-1175. godine jasno je ucrtan objekt i ograđeno dvorište, pretpostavljam visokom drvenom ogradom, uz kojega je oznaka “Hauptm. Quart.“ (njem. Hauptman - satnik, kapetan).
  • Stazama Budnog Diva: Krajačeva pećina
    Do Krajačeve pećine nije posebno teško doći, mada nije baš ni usput. S glavne ceste D-1 koja od Karlovca vodi prema Slunju odvojite se lijevo u selu Budačka Rijeka prema Trupinjaku i držite se ceste nekoliko kilometara sve do kamenoloma. Ne možete ga promašiti sve i da hoćete. Nastavite preko mosta desno u selo Mala Crkvina. Držite se i dalje asfaltirane ceste koja vijuga kroz dolinu. Ta cesta je nekada bila jako važna prometnica, ucrtana u sve karte Vojne Krajine. Razlog tome je staro zapovjedno mjesto Trupinjak (Hauptman. Quart.) koje do sada još uvijek nije podrobnije istraženo.
  • Veliki prapovijesni humak u Točku Veljunskom
    Na rubu strme desne obale, oko 90 metara iznad rijeke Korane, nedaleko sela Točak Veljunski nalazi se u široj okolici Karlovca jedan od najvećih i najbolje očuvanih prapovijesnih brežuljaka - humaka koji je ljudskih ruku djelo. Na temelju slučajnih površinskih nalaza, a u iščekivanju (sustavnih) arheoloških istraživanja, pretpostavlja se da potječe od plemena Kolapijana iz starijeg željeznog doba (oko 700. do 300. godina prije Krista).
  • Stazama Budnog Diva: Kod sv. Vida u Velikoj Crkvini
    Crkvu sv. Vida pod gradom Skradom, na koju danas upućuje toponim Velika Crkvina, potražili smo na osnovu karte Karlovačkog generalata iz 1774-1775. godine i zapisa u knjizi Radoslava Lopašića “Karlovac - poviest i mjestopis grada i okolice“, objavljenoj 1879. godine.
  • Mala Crkvina - zagonetke iščezlog naselja, crkve, grobišta i kamenoloma
    Mala Crkvina danas je tek zaselak s 30-ak stanovnika, ali i s više napuštenih domaćinstava. Kuće su raštrkane na brežuljcima koji se prostiru iznad vijugavog korita potoka Trupinjska rijeka. Zaselak se nalazi oko 8 kilometara južno od općinskog središta Krnjaka. Negdje na području današnjeg zaselka u starom vijeku vjerojatno je bilo smješteno rimsko naselje, na koje na više mjesta upućuju površinski arheološki nalazi za koje se pretpostavlja da potječu s njegove nekropole. Na prostoru današnje Male Crkvine potom je zasigurno postojalo srednjovjekovno selo s crkvom Sveti Martin i pripadajućim grobljem, za koje se također ne zna gdje su se točno nalazili.
  • Stazama Budnog Diva: U potrazi za crkvom Sveti Martin u Maloj Crkvini
    U svojoj knjizi “Poviest Karlovca” Radoslav Lopašić na stranici 107. navodi crkvu “sv. Martina na Gorici kod starog zavičaja plemića Oršića, valjda današnje mjesto Mala Crkvina kod Gornjeg Budačkog“ te u fusnoti dopisuje: “God. 1501. Martin župnik, Tomo kapelan; god. 1558. pop Bernardin od Tržca župnik, Matija Dianić kapelan; god 1574. župnik Nikola. Nakon utemeljenja župe slavetićke god. 1662. smjestiše Oršići u crkvu sv. Antuna dva zvona, donešena za provale turske od sv. Martina u Goričanih.“.
  • Steničnjak
    Ekipa u sastavu Biba, Andrea, Cvetka i naravno cucak Dante, te Goran, Zdravko i Tata Tomy hrabro se uputila put stare utvrde Steničnjak. Prije “odlaska na teren“, prema već ustaljenom običaju, proučio sam sve što se proučiti dalo. Tijekom prijepodneva dobio sam od Kreše Regana i crtež mogućeg izgleda grada Steničnjaka i tako sam mu se obradovao.
  • Prapovijesna gradina Gredech - antiquum locum castri
    U počecima mog istraživanja Korduna, tražeći po nekim ključnim riječima na internetu (toponimi), ugledao sam dokument pod nazivom “Mala biblioteka Godišnjaka zaštite spomenika kulture Hrvatske”, u izdanju Ministarstva kulture Republike Hrvatske, svezak 19 iz 2017. godine, s temom “Petrova gora - Pavlinski samostan Sv. Petra“, autorice Tajane Pleše i koautora Petra Sekulića, Andreja Janeša, Hrvoja Kalafatića i Kristine Jelinčić Vučković.
  • Crkvišće u Bukovlju - 6 i pol tisuća godina povijesti
    Kada sam 2013. godine prvi puta posjetio uzvisinu znanu među žiteljima obližnjeg sela Bukovlje pod nazivom Crkvišće (rjeđe i Gradišće), čitava obitelj imala je tu mali sat (pra)povijesti. Predavač nam je bio arheolog Krešimir Raguž iz Konzervatorskog odjela Karlovac, otkrivač nalazišta i, uz arheologe i konzervatore Anu Azinović Bebek i Petra Sekulića iz Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba, voditelj tamošnjih arheoloških istraživanja.
  • Petrovac Veliki i Mali - prijedlog za obiteljski istraživački izlet
    Za nas koji živimo u blizini odlazak u Petrovu Goru baš i nije neki “big deal“. Tu je - pod rukom - što se u narodu kaže, na petnaestak minuta mirne vožnje prekrasnim krajolikom prema Vojniću, a zatim od Vojnića prema Lovačkom domu i restoranu “Muljava“. Baš mi nije sretan naziv, posebno ne za restoran, nekako vuče na nešto muljavo, prljavo … No, nije tako. Restoran je sasvim u redu, kao i cijene, kvaliteta odgovara cijeni, a palačinke sa šumskim voćem su specijalitet kuće. Tek toliko da znate kad se već nađete tamo.
  • Kamena škrinja koja je po noći na tajanstven način ”pobjegla”
    U listopadnoj šumi nedaleko kolnika povijesne ceste Jozefine, blizu zaselka Gornji Bobani kod Generalskog Stola, i željezničke pruge Karlovac - Rijeka, koja tuda prolazi usporedno sa cestom, nalazi se već gotovo 2 tisuće godina malo poznati kameni spomenik. Uz ogromni sanduk kamene škrinje, koji počiva u šumskoj tišini Benićke drage, vezana je i neobična narodna predaja.
  • Zaboravljeni kolnik prvobitne Karoline - prve suvremene ceste od Karlovca do Jadranskog mora
    Brojni suvremeni putopisci, ali i povjesničari, navode da se povijesna cesta Karolina od kamenog mosta u Novigradu na Dobri pruža uzvodno dolinom Dobre prema Jarčem Polju, od kuda dalje vodi ka Bosiljevu. Isto će vam tvrditi i gotovo svi stanovnici naselja koja se nalaze uz spomenutu dionicu ceste. Navedena tvrdnja, međutim, ne odgovara povijesnoj istini. Prvobitni kolnik prve suvremene ceste od Karlovca do Jadranskog mora nije se pružao spomenutim smjerom, već nekoliko kilometara sjevernije. No, on se već odavno gotovo posve izgubio u prirodnom krajoliku, a s njime je u zaborav otišla i spoznaja o ”Staroj Karolini”. No, potrudite li se, uspjet ćete ga pronaći!
  • Stari toponimi na području Krnjaka
    Prema vojnoj karti Karlovačkog generalata iz 1774.-1775. godine područje današnje općine Krnjak pripadalo je Slunjskoj pukovniji (“Sluiner Regiment“). Naziv današnjeg općinskog središta Krnjak, nalazi se na karti upisan kraj većeg objekta na mjestu današnje zgrade osnovne škole u obliku “Lieut Quart Kernyak“ što je oznaka ureda vojnog časnika u činu poručnika (njem. Lieutenant). To je jedini objekt na području od današnje državne ceste D-1 do današnjeg Podgorja, što upućuje na to da je samo selo Krnjak nastalo nakon 1774. godine.
  • Goleme kosti s Hajdovčaka kraj Samobora
    I na području današnjeg Samoborskoj gorja, sjeveroistočnog dijela Žumberačke gore, nekoć davno živjeli su divovi. O njihovom postojanju sačuvana je narodna predaja, koju je zapisao, i time je pomogao sačuvati od zaborava ali i proširiti, Milan Lang (1863-1953.), učitelj, pisac, prevoditelj i etnograf. Da su drevni ljudi divovskog rasta uistinu obitavali na šumovitim bregima nadomak današnjeg grada Samobora svjedočili su još u 19. stoljeću, ako je suditi po spomenutoj predaji, i pronalasci golemih kostiju.
  • Otkriven novi kamenolom sarkofaga - u Straži nedaleko Duga Rese! (2.)
    Ubrzo po objavi gornjih vijesti (* 1) javilo mi se nekoliko ljudi koji su željeli doznati još više, a neki i obići nalazište. Na žalost, dopis jednog od njih, studenta arheologije s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Davida Fudurića iz nalazištu bliskog Donjeg Zvečaja, greškom sam uočio tek nakon pola godine. No, mladi istraživač ipak se upoznao s nalazištem, obišavši ga u proljeće 2020. godine pod vodstvom arheologa Kreše Raguža. U jesen je već obranio diplomski rad pod nazivom ”Gornje Bukovlje (Crkvišće), kasnoantička utvrda i crkva”.
  • Vrijedan nalaz urne u pročelju crkve u Novigradu na Dobri
    Okolo crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Novigradu na Dobri nekoć se nalazilo groblje, kojem već odavno nema traga (današnje groblje smješteno je stotinjak metara podalje). Kako arheološka istraživanja nisu provedena, ne zna se potječe li groblje iz srednjeg vijeka ili je možda i starije. Pretpostavku da je tu postojala antička nekropola osnažuju pronađene rimske opeke ugrađene u pod crkvenog kora, rimski novčići iskopani nedaleko od crkve, kao i poklopac urne (ili manjeg sarkofaga) koji se nalazi uz prilazno stubište crkvi.
  • Div djevojka s Dobre
    I u karlovačkom kraju sačuvane su narodne predaje o divovima. Koliko god se činile plodom mašte njihovih kazivača, u svojem sjemenu čuvaju sjećanje na neka davna neobična bića. Gorostasna - veličinom, snagom, umijećem, ...?
  • Otkriven novi kamenolom sarkofaga - u Straži nedaleko Duga Rese! (1.)
    ”Novootkriveni prastari "kamenosjek" (iako, s tehnološkog gledišta, kamen se lomi ili pili, no riječ kamenolom danas asocira na "uništenje" kamena) u hridima vapnenca; "kamenčuge" (megaliti) teže i do 7 tona! Nazire ih se desetak. Raznog stupnja dovršenosti i očuvanosti. Predviđena namjena: kamene grobnice (sarkofazi). Pretpostavljena starost: oko 1700 godina (ili više?). "Škrinje" su izuzetna spomenička ostavština kr(a)škog područja južno od Karlovca. S brojnim, i nadalje otvorenim, pitanjima!”
  • Urna u pročelju crkve Sveti Mihovil u Erdelju
    Crkva Sveti Mihovil Arkanđel nalazi se u naselju Erdelj nedaleko Generalskog Stola. Smještena je na blagoj uzvisini ponad desne obale rijeke Dobre. Prvi puta se spominje 1743. godine kao drvena i ruševna crkva. Ubrzo je na istom mjestu sagrađena crkva od kamena, koja će od 1790. do 1829. godine biti župnom crkvom.
  • Naši dugovječni pretci, staklena gora i ključ u zmajevom srcu
    Malo tko danas zna da je Rudolf Strohal (1856-1936.), jezikoslovac, književnik i povjesničar, sabirao narodne predaje krajeva od Pokuplja do Gorskog kotara. Kao ravnatelj Kraljevske velike realne gimnazije u Karlovcu, objavio je 1886., 1901. i 1904. godine tri knjige “Hrvatskih narodnih pripovijedaka”. Objavio ih je u vlastitoj nakladi i o svom trošku, želeći da se sačuva to vrijedno narodno blago. Dragocjenost je i to, što je pripovijetke bilježio u izvornom narječju njihovih kazivača.
  • Višetonska kamena škrinja iz Hrvatskog Blagaja
    Ostaci Mravunčeva mlina na rijeci Korani nedaleko naselja Hrvatski Blagaj čuvaju ulomak višetonske kamene škrinje iz razdoblja antike.
  • Traže se mali miljokazi s ceste Lujzijane na području Prilišća i Netretića
    Uz Lujzinsku cestu, građenu od Rijeke do Karlovca od 1803. do 1811. godine, osim 17 većih miljokaza nalazili su se i mali miljokazi. Veliki miljokazi bili su smješteni uz cestu na razmaku od po jedne austrijske poštanske milje, a mali na razmaku od po jednu šesnaestinu iste te milje ili 250 bečkih hvati. Kako 1 austrijska milja iznosi 4000 bečkih hvati, a 1 bečki hvat 1,896 metara, proizlazi da su mali miljokazi postavljeni na međusobnoj udaljenosti od oko 472 metra. Unutar svake milje bilo je, dakle, 15 malih miljokaza.
  • Tragom višestoljetnog zapisa o nalazu ”iznimno velikih ljudskih kostiju”
    Prosvjetni radnik i pisac Franjo Julije Fras (Franz Julius Fras, 1794-1868.) u knjizi ”Vollständige Topographie der Karlstädter Militärgrenze”, objavljenoj 1835. godine (cjeloviti prijevod na hrvatskom jeziku, ”Topografija Karlovačke Vojne krajine”, objavljen 1988.) ostavio je zanimljivu zabilješku o špilji nedaleko naselja Jesenica u Lici: ”Nadalje se tu u Pišteniku nalazi špilja 10 hvati dugačka a 5 široka. Tu su nađene iznimno velike ljudske kosti. Inače je suha i nema drugog izlaza.”.
  • Škrinja iz - Škrinje: donijela je trudna divkinja!
    Škrinja - kamena grobnica ili raka. Narod je i zove upravo tim imenom. Po njoj je nazvana šuma, nedaleko sela Mračin zapadno od Duge Rese, u kojoj se nalazi.