Mala Crkvina - zagonetke iščezlog naselja, crkve, grobišta i kamenoloma

Mala Crkvina danas je tek zaselak s 30-ak stanovnika, ali i s više napuštenih domaćinstava. Kuće su raštrkane na brežuljcima koji se prostiru iznad vijugavog korita potoka Trupinjska rijeka. Zaselak se nalazi oko 8 kilometara južno od općinskog središta Krnjaka. Negdje na području današnjeg zaselka u starom vijeku vjerojatno je bilo smješteno rimsko naselje, na koje na više mjesta upućuju površinski arheološki nalazi za koje se pretpostavlja da potječu s njegove nekropole. Na prostoru današnje Male Crkvine potom je zasigurno postojalo srednjovjekovno selo s crkvom Sveti Martin i pripadajućim grobljem, za koje se također ne zna gdje su se točno nalazili.

Goran Majetić 12.11.2021. Crkve • Središnja Hrvatska
Sanduk kamene urne iz rimskog doba s kružnim poljem, nečitkog natpisa, koja je bila ugrađena u temelj stare obiteljske kuće u Maloj Crkvini (stanje 2007.) (Izvor: Filip Škiljan ”Kulturno-historijski spomenici Korduna”, 2007.)

Sanduk kamene urne iz rimskog doba s kružnim poljem, nečitkog natpisa, koja je bila ugrađena u temelj stare obiteljske kuće u Maloj Crkvini (stanje 2007.) (Izvor: Filip Škiljan ”Kulturno-historijski spomenici Korduna”, 2007.)

Pretpostavku da je na mjestu današnje Male Crkvine nekoć bila rimska naseobina prvi je 1911. godine iznio arheolog Josip Brunšmid, tadašnji ravnatelj Arheološkog odjela Narodnog muzeja (čiji je sljednik današnji Arheološki muzej) u Zagrebu. U rukopisnom izvještaju s puta po dijelu Korduna, od 22. lipnja te godine, pohranjenom u arhivu Arheološkog muzeja u Zagrebu, Josip Brunšmid ističe da je u Maloj Crkvini naišao na tragove zida neke zgrade za koji je pretpostavio da bi mogao pripadati građevini iz rimskog doba. Uočio je i krupne kamene tesance, među kojima su neki vjerojatno bili ostaci urni, čuo za uništeni kameni spomenik, vjerojatno stelu (* 1), a u blizini je pronašao i rimski novac, što je sve išlo u prilog njegovoj pretpostavci.

Arheolog, ali i karikaturista i političar, Ivan Šarić iz Zagreba, koji je pripremajući napis "Kamenolomi gdje su se u rimsko vrijeme izrađivali sarkofazi", objavljen u glasilu ”Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu”, svezak 15 broj 1 iz srpnja 1982. godine, proučio spomenuti izvještaj Josipa Brunšmida, pozivajući se na njegove zabilješke između ostaloga navodi: ””U blizini tog mjesta nađen je isti dan rimski srebrni novac Aleksandra Severa (* 2), pa nije isključena mogućnost”, kaže Brunšmid, ”da su na Maloj Crkvini sačuvani ostaci rimske zgrade”. S tog se mjesta vadilo, navodno, i veliko tesano kamenje ugrađeno u obližnje seoske kuće, a Brunšmid je vidio i ”kamenje s okruglim udubljenjima”, vjerojatno kamene urne, koje su također bile iskopane na Maloj Crkvini. Na tom je mjestu, po pričanju mještana, bio iskopan i veliki kamen s natpisom i isklesanim figurama koji su oni nažalost razbili.”.

Ivan Šarić nije posjetio Malu Crkvinu, ali slijedi pretpostavku prethodnika: ”Brunšmidovi podaci govore o postojanju možda nekog manjeg rimskog naselja na tom mjestu, kakvih je bez sumnje bilo više u tom ... kraju vapnenačke zaravni oko srednjeg toka rijeke Korane.”. Pretpostavku prihvaća i Lazo Čučković, arheolog Gradskog muzeja Karlovac, koji u radu ”Arheološka karta Zajednice općina Karlovac” iz 1984. godine Malu Crkvinu svrstava u nalazišta iz starog vijeka i u vremensko razdoblje od 1. do 5. stoljeća.

Na izvještaj Josipa Brunšmida oslanja se i arheolog Domagoj Perkić, koji u knjizi ”Antičke nekropole u speleološkim objektima, kamenolomi i naselja na području Korduna”, objavljenoj 2019. godine, naglašava da se tek okvirno pretpostavlja položaj naselja i pripadajuće nekropole u Maloj Crkvini, i to ”... na osnovi slučajnih i površinskih nalaza” jer ”... su otprije poznati brojni pojedinačni nalazi i ostaci arhitekture iz razdoblja antike: ulomci keramičkih posuđa, kamene urne, nadgrobna stela s figuralnim prikazima, numizmatički nalazi.”. Dodaje i da naziv i smještaj današnjeg naselja ukazuju na moguće arheološko nalazište: ”Sama konfiguracija terena i prirodna bogatstva (... područje ispresijecano brojnim potocima i izvorima), kao i toponim Mala Crkvina, također upućuju na potencijalno antičko naselje i pripadajuću nekropolu.” (* 3).

Kao arheolog Konzervatorskog odjela Karlovac, koji je u okolici Karlovca istraživao od 1997. do 2001. godine, pri čemu je obišao i Malu Crkvinu, Ističe da su se grobni spomenici tamošnjeg pretpostavljenog manjeg naselja (villa rustica) vjerojatno izrađivali u nekom od obližnjih kamenoloma. Tome u prilog ide i sličnost jednog od sanduka urni iz Male Crkvine s nekolicinom pronađenih antičkih sepulkralnih spomenika u okolici: ”Na postojanje klesarske radionice upućuje i određena specifičnost, urezivanje natpisa u kružna polja: dvije urne iz Sv. Jurja u Mateškom Selu, urna iz Male Crkvine, Kneževa brda i Vujaškovića te jedan primjerak stele iz Kneževa brda, sveukupno 6 nalaza.”.

Domagoj Perkić pretpostavlja da je nekropola u Maloj Crkvini devastirana vjerojatno od kraja 19. stoljeća, kod gradnje seoskih domaćinstava. Arheološka istraživanja u Maloj Crkvini do danas nisu provedena, premda se za njih zalagao i Krešimir Raguž, sadašnji arheolog Konzervatorskog odjela Karlovac. Domagoj Perkić stoga u spomenutoj knjizi ističe tek površinske nalaze: ”Nažalost, nikad nisu obavljena iskopavanja ili detaljniji pregledi terena. ... Kraćim rekognosciranjem terena utvrđen je položaj rimske nekropole na manjoj uzvisini iznad ceste što iz Male Crkvine vodi prema Krajačićima, oko stotinjak metara zapadno od današnjeg mosta. Na tom položaju nađena su tri sanduka kamenih urni; na jednoj je vidljivo i kružno polje s nečitkim natpisom. Dvije urne su ugrađene u temelje stare kuće, a jedna je postavljena na livadi ispred nove kuće.”. Pisac ukazuje da spomenuti nalazi potječu otprilike iz 2. ili 3. stoljeća poslije Krista.

Od tri sanduka urni koje Domagoj Perkić navodi, dva su spoliji - dijelom su temelja ili kamenog praga na ulazu u kuću, a treći se vodi kao pojedinačni nalaz. Dimenzije cjelovitih sanduka urni koji služe kao spoliji su: ”65” x 80 x ”25” centimetara i 88 x ”40” x 44 centimetara; drugi sanduk sadrži i nečitak natpis u kružnom polju. Sanduk urne koji se nalazi u dvorištu ima dimenzije: ”95” x 75 x 90 centimetara. Nepuno desetljeće kasnije, kada njihovo nalazište obilazi povjesničar Filip Škiljan iz Zagreba, o stanju zatečenih spomenika u Maloj Crkvini doznajemo iz njegove knjige ”Kulturno-historijski spomenici Korduna”, objavljene 2007. godine: ”U selu Mala Crkvina južno od Krnjaka, na povišenom brežuljku, pokraj jedne obiteljske kuće nalazi se ostatak rimskog sarkofaga, tzv. "Simin kamen". Do njega je, ugrađena u kuću, i rimska urna s natpisom. Brunšmit (ispravno prezime je Brunšmid, nap. pis.) spominje i tragove nekakva zida koje autor ovog teksta nije vidio. U blizini mjesta nalaza urne i sarkofaga, koji su svakako mogli biti ovamo i donešeni, nađen je i novac iz vremena cara Aleksandra Severa.”.

Filip Škiljan greškom je naveo da se, umjesto sanduka urne, na livadi uz novu obiteljsku kuću nalazi sanduk sarkofaga. Umjesto dva, uočava jedan sanduk urne ugrađen u ugao stare obiteljske kuće, koja je već tada bila prilično trošna te su joj se kameni zidovi počeli urušavati. Temeljni zid moguće građevine iz rimskog doba nije magao uočiti, kao niti Domagoj Perkić prije njega, jer su njegovi ionako neznatni ostaci s početka 20. stoljeća zacijelo dodatno opustošeni ili zatrpani zemljom.

Stanje očuvanosti kamenih urni u Maloj Crkvini, koje je Povijesno-putopisna družina Karlovačke županije zatekla pri ophodnji 7. studenog 2021. godine, bilo je još lošije. Cjelovite sanduke urni ugrađene u staru kuću nismo pronašli, već samo jedan manji ulomak. Moguće je da su, kao što je tvrdila žena iz susjedne kuće (vlasnici imanja nisu bili prisutni), zatrpani kamenjem koje se urušilo s dijelova zidova u koje su bili ugrađeni. Za sanduk urne s travnjaka uz novu kuću rekla je da nije cjelovit (suprotno knjiškom navodu Domagoja Perkića) jer je ”prepolovljen”, a tako dobiveni ulomak jedan sumještanin odvezao je i postavio ga kao potporanj sjeniku.

Zagonetku gdje se pretpostavljeno rimsko naselje s nekropolom nalazilo mogao bi razriješiti jedino arheološki pregled suvremenim uređajima pojedinih zemljišnih čestica u Maloj Crkvini, ponajprije uokolo spomenute obiteljske kuće, nadopunjen sondažnim iskapanjem. Zanimljivo je kazivanje žitelja toga zaselka, koje je Domagoj Perkić zabilježio u svojoj knjizi: ”Od nekropole su preostali sanduci urni za koje i danas mještani tvrde da su dio oltara stare crkve.”. Ova predaja upućuje na to da je na mjestu antičke gradnje ili blizu nje, moguće upravo kamenjem od njezine razvaline a dijelom i okolne nekropole, u srednjem vijeku sagrađena kršćanska crkva. Osnovano je pretpostaviti da je i ovo novo svetište okruživalo grobište, ili se pak nalazilo nedaleko crkve.

Iz povijesnih izvora nepobitno je da je u današnjoj Maloj Crkvini opstojala srednjovjekovna crkva, čiji je svetac zaštitnik bio Sveti Martin. No, odavno više nema niti traga toj crkvi, ali niti pripadajućem joj groblju. Crkva je stradala tijekom tuskih prodora, vjerojatno krajem 16. stoljeća. Jesu li je do temelja razgradili novi doseljenici u opustjeli kraj? Ili je naslijeđenu kamenu građu crkve oskrnavila uprava Vojne krajine, koja ju je dala ugraditi u nove vojno-obrambene građevine (* 4)? U svakom slučaju, ranije starovjekovne i srednjovjekovne gradnje i spomenici odlično su poslužili kao izdašni priručni kamenolomi iz kojih se crpilo kamenje za
izgradnju novih zdanja. Pri tome su možda uklonjene i nadgrobne ploče, ukoliko su bile korištene za pokrov grobova na grobištu oko crkve. Nakon ukinuća Vojne krajine 1881. godine dio vojnih zgrada nije prenamijenjen, već je napušten i s njihovim propadanjem također je uslijedila razgradnja ruševina. Spomenici koji su u njih možda bili ugrađeni tada su po drugi puta mogli biti izmješteni i iskorišteni za seoske novogradnje.

Još uvijek je nepoznanica i položaj kamenoloma koji je služio kao vrelo kamene građe za rimske, a potom i kršćanske zgrade, svetišta i grobne spomenike. Nitko od istraživača ga, doduše, i nije tražio, a tek je arheolog Domagoj Perkić osnovano pretpostavio da se vjerojatno nalazio nedaleko naselja. Pretpostavka se, međutim, ne odnosi na suvremeni kamenolom  koji je otvoren u novije vrijeme, blizu desne obale Trupinjske rijeke, točno nasuprot imanja s pronađenim urnama. Okolina Male Crkvine ne spada u područje plitkog krša, čije su jedno od izrazitih obilježja vapnenačke stijene na površini zemljišta (”kamen živac”). Kamen se, dakle, najvjerojatnije vadio iz nekog drugog stjenovitog izvora. No, postoji li ipak takvo stijenje u blizini?

Oko 2,5 kilometara jugozapadno od položaja u današnjem zaselku Mala Crkvina, uz koji se veže moguće postojanje antičkog naselja, nalazi se Krajačeva pećina. Ova utvrđena špilja, koju je narod toga kraja koristio kao sklonište tijekom ratne opasnosti od Turaka, smjestila se podno zaselka Krajačići, neposredno uz vrelo potoka Trupinjska rijeka. Prema navodu Antonia Mihalića, člana Speleološkog društva Karlovca, u napisu ”Krajačeva špilja na Kordunu”, objavljenom u časopisu ”Subterranea Croatica”, broj 17 iz 2014. godine, dužina istraženih špiljskih prolaza 2002. iznosila je 232 metra.

Ulaz u špilju nalazi se na početku potočne doline, pri dnu polukružne vapnenačke litice visoke 20-ak metara. Upravo ta kamena litica mogla je u rimsko i starohrvatsko doba služiti za izvor kamenja za gradnju, ali i izradu spomenika kao što su antičke urne i stele te nadgrobnice kršćanskih grobova. Litica se nalazila razmjeno blizu nekadašnjeg središnjeg naselja toga prostora, ali i u istoj dolini kroz koju  prijevoz kamene građe zacijelo nije predstavljao težu zadaću.

Da je litica iznad vrela Trupnjske rijeke i ulaza u Krajačevu pećinu uistinu mogla služiti kao kamenolom, upućuje krupna kamena ploča koja leži izvaljena otprilike u sredini toga prirodnog ”amfiteatra”. Uz brojne kamene ulomke koji su zacijelo odvaljeni od stijenja uslijed prirodnih sila, ploča se doima  kao da ju je netko odlomio od vapnenačke stijene i potom grubo doradio na licu mjesta. Je li tome uistinu bilo tako, možemo tek pretpostavljati, kao što je to učinio član Povijesno-putopisne družine Karlovačke županije Zdravko Novosel. Istaknuo je da ga ta ploča podsjeća na nadgrobnice, posebice dvije koje se nalaze na položaju još jednog mogućeg naselja s nekropolom iz rimskog i starohrvatskog doba, u zaselku Vujaškovići na jugozapadnim obroncima Skradske gore koja se pruža zapadno od Krnjaka.

Kamena ploča leži, malo nakošena, podalje od potoka. Ploča, kojoj nedostaju pojedini manji ulomci koji su se odlomili na rubovima, duga je oko 170, široka oko 65, a debela oko 35 centimetara. Ne samo izgledom, već i veličinom (pri čemu je od posebnog značaja njezina debljina!) odgovara nadgrobnicama iz Vujaškovića, ali i brojnim drugim koje su se još očuvale na prostoru od Like preko Pokuplja do Banovine (Banije). Da bi ploča mogla biti nadgrobnica u izradi, ukazuje i njezina posve ravna, uglačana, gornja (danas vidljiva) ploha. Moguće je, dakle, da je ova ploča, koja je nesumnjivo izuzeta iz spomenute litice i najvjerojatnije pod njom klesarski obrađivana da bude nadgrobni spomenik, bila namijenjena za prijevoz na groblje crkve Sveti Martin.

Moguće je, jer - ako ste pažljivo čitali ovaj napis - mogli ste se uvjeriti da je po pitanju povijesne baštine u Makoj Crkvini ionako još uvijek sve više-manje pretpostavka. Možemo, doduše, reći - znanstvena pretpostavka. No, to nimalo ne umanjuje pokušaje pretpostavljanja od strane ”nestručnjaka”. Jer za nešto što je uglavnom zasnovano na pretpostavkama, ionako ne bi trebali tepati da je stručno, a kamoli znanstveno. Pretpostavljanje je, naime, tek druga riječ za vjerovanje. Koje može biti sjeme istinskog znanja, ali se ne smije proglašavati i uzvisivati na razinu ”jedine i prave” istine.

A mi - uistinu - i nadalje ne znamo: je li u Maloj Crkvini postojalo starovjekovno naselje i groblje, a kamoli gdje su se nalazili; gdje su bili srednjovjekovna crkva i groblje; jesu li neke od grobova srednjovjekovnog grobišta pokrivale prostrane nadgrobnice; gdje se nalazio kamenolom koji je građom opskrbljivao moguća spomenuta povijesna naselja i njihove nekropole; ... A da svemu ovome dodamo i pretpostavke o prapovijesnom naselju (ili naseljima) u tome kraju? I ono je, naravno pretpostavljeno, postojalo - premda se navodno do sada nitko nije bavio čak niti njegovim (njihovim) otkrićem!

Goran Majetić, 10. studenog 2021.

Pogledajte i napise Tomislava Beronića Stazama Budnog Diva: U potrazi za crkvom Sveti Martin u Maloj Crkvini, Stazama Budnog Diva: Krajačeva pećina i Stazama Budnog Diva: Trupinjak

(* 1) Urna je latinski naziv za žaru ili krčag, posudu od gline (keramike), kamena, stakla ili metala za čuvanje pepela kremiranog pokojnika. Stela je grčki naziv za u antičko doba okomito postavljenu kamenu ili brončanu ploču, s natpisom i reljefnom predstavom. Stela je najčešće bila nadgrobni spomenik, ali je mogla imati i počasno obilježje.

(* 2) Aleksandar Sever bio je rimski car od 222. do 235. godine. Srebrni rimski novac nazivao se denarius (denar).

O nalazištu toga novčića svjedoči bilješka pod nazivom ”22. Perići, arheološki lokalitet Dolina”, u kojoj se između ostaloga ističe: ”Antički arheološki lokalitet - pojedinačni antički nalaz. Oko 1,5 km sjeverno od Male Crkvine i 1 km istočno od Gornjeg Budačkog nalazi se naselje Perići. Na njivi ”Dolina”, još 1911. nađen je jedan primjerak rimskog srebrnog novca iz vremena Aleksandra Severa ... Novac je pohranjen u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Ovaj nalaz može se dovesti u vezu s drugim nalazima iz obližnje Male Crkvine, te je potrebno cijelo ovo područje promatrati u jedinstvenom mikroarheološkom, antičkom kontekstu. Uža lokacija nalaza nije definirana.”.

Spomenuti novčić pronađen je u dolini potoka Trupinjska rijeka. Bilješku valja pripisati Domagoju Perkiću, što proizlazi iz usporedbe drugih bilješki u napisu ”Arheološka područja i lokaliteti” s pripadajućim napisima iz knjige ”Antičke nekropole u speleološkim objektima, kamenolomi i naselja na području Korduna”. N
apis ”Arheološka područja i lokaliteti” dobio sam oko 2000. izdvojen od cjeline te stoga ne znam u okviru čega je objavljen. Obzirom da nije riječ o tiskanom izdanju, pretpostavljam da se radi o studiji zaštite prirodnih i kulturnih dobara Karlovačke županije ili sličnom radu od prije oko dva desetljeća.

(* 3) Arheolog Domagoj Perkić o značenju toponima Crkvina, suprotno uvriježenom mišljenju da pretežno označava razvalinu srednjovjekovne crkve (i rjeđe samostana), u spomenutoj knjizi piše: ”Već sam toponim upućuje na potencijalno arheološko nalazište, i to upravo iz rimskog razdoblja. Oba toponima (Zidine i Crkvina) vrlo su česti za rimskodobna nalazišta u ovim i širim prostorima. Na neki način oba imaju slično značenje, odnosno lokalno je stanovništvo istom logikom nadjenulo nazive položajima gdje nalazimo rimskodobna nalazišta. Naime, tijekom cijeloga srednjovjekovnog razdoblja i u dobrom dijelu novovjekovnog samo su crkve bile građene od kamenoga i žbukanog zida. Kad bi ljudi u nekoj situaciji naišli na tragove zidova u zemlji, automatski bi ih povezivali s mogućim crkvama. Manji dio takvih toponima zaista predstavlja ostatke crkava, no veći broj su razni oblici nalazišta iz rimskog razdoblja.”.

(* 4) Jedna takva gradnja bila je zgrada vojnog zapovjedništva u selu Mračaj, kako se zvalo šire područje oko današnje Male Crkvine u sastavu srednjovjekovne župe Gorice, kojd jd tek u 19. stoljeću prozvano Kordun (toponim Mračaj sačuvao se oko 2,5 kilometara južnije, a po njemu se zove zaselak Mračaj Krstinjski). Na zemljovidu Karlovačkog generalata iz 1774-1775. zgrada je ucrtana i istaknuta pod nazivom “Hauptm Quart Trupiniak“. Zemljovid ukazuje da se zgrada nalazila na brdskoj kosi “Trupiniak“ (Trupinjak) sjeverno od sela “Mratchay“ (Mračaj) te da se tu nalazilo zapovjedništvo kojem je na čelu bio časnik u činu kapetana.

U ranije navedenom napisu ”Arheološka područja i lokaliteti” (vjerojatno Domagoja Perkića), u bilješci ”9. Trupnjak, arheološko područje Gradska strana” između ostalog navodi se: "Srednjovjekovni arheološki lokalitet. Na položaju Gradska strana nalaze se ostaci utvrde. Sa južne i zapadne strane (nisu strme kao sjeverna i istočna) na prilazu utvrdi su vidljivi zemljani bedemi. Sama utvrda je plato 60 x 30 m, sa ostacima građevine (vjerojatno kule 10 x 3 m) na istočnoj strani platoa. Smještaj utvrde predstavlja izuzetno povoljan strateško-fortifikacijski položaj, jer je riječ o položaju s kojeg se odlično nadgleda prirodna komunikacija istok - zapad.”.

Na isječku rečenog zemljovida uočavaju se 3 groblja; dva zapadno od položaja “Hauptm Quart Trupiniak“ i jedno istočno od njega. Riječ je, međutim, o novovijekim grobljima doseljenog stanovništva, a ne o starijim grobljima izbjeglih starosjedilaca. Zemljovid tako ne nudi naznaku mogućeg položaja grobišta uz rimsko i starohrvatsko svetište (crkvu) i naselje.

Srebrni denar rimskog cara Aleksandra Severa (222-235.), kakvog je 1911. godine nedaleko Male Crkvine pronašao arheolog Josip Brunšmid (Izvor: Classical Numismatic Group, Inc. (cngcoins.com))

Srebrni denar rimskog cara Aleksandra Severa (222-235.), kakvog je 1911. godine nedaleko Male Crkvine pronašao arheolog Josip Brunšmid (Izvor: Classical Numismatic Group, Inc. (cngcoins.com))

Područje Male Crkvine na zemljovidu Karlovačkog generalata iz 1774-1775. godine, na kojem je istaknut položaj kapetanskog zapovjedništva “Hauptm Quart Trupiniak“ (Izvor: Hungaricana - Hungarian Cultural Heritage Portal: Maps and Plans (maps.hungaricana.hu))

Područje Male Crkvine na zemljovidu Karlovačkog generalata iz 1774-1775. godine, na kojem je istaknut položaj kapetanskog zapovjedništva “Hauptm Quart Trupiniak“ (Izvor: Hungaricana - Hungarian Cultural Heritage Portal: Maps and Plans (maps.hungaricana.hu))

Ulomak sanduka urne, poznat među stanovnicima Male Crkvine pod imenom ”Simin kamen”, koji se nalazi na travnjaku uz novu obiteljsku kuću (stanje 2021.) (Foto: Zdravko Novosel)

Ulomak sanduka urne, poznat među stanovnicima Male Crkvine pod imenom ”Simin kamen”, koji se nalazi na travnjaku uz novu obiteljsku kuću (stanje 2021.) (Foto: Zdravko Novosel)

Stara obiteljska kuća u Maloj Crkvini u čiji zidove su uklopljena dva sanduka urni ili žara iz antičkog vremena (stanje 2007.) (Izvor: Filip Škiljan ”Kulturno-historijski spomenici Korduna”, 2007.)

Stara obiteljska kuća u Maloj Crkvini u čiji zidove su uklopljena dva sanduka urni ili žara iz antičkog vremena (stanje 2007.) (Izvor: Filip Škiljan ”Kulturno-historijski spomenici Korduna”, 2007.)

Ulomak kamene urne koji je u gomili urušenog kamenja uz temelje trošne kuće u Maloj Crkvini pronašla Povijesno-putopisna družina Karlovačke županije za istraživačke ophodnje 7. studenog 2021. godine (Foto: Zdravko Novosel)

Ulomak kamene urne koji je u gomili urušenog kamenja uz temelje trošne kuće u Maloj Crkvini pronašla Povijesno-putopisna družina Karlovačke županije za istraživačke ophodnje 7. studenog 2021. godine (Foto: Zdravko Novosel)

Tajanstveni megalit podno vapnenačke litice koja okružuje vrelo Trupinjske rijeke; moguća nadgrobnica koja je tu izrađena ali iz nepoznatog razloga nije prevezena na groblje u Malu Crkvinu (Foto: Tomislav Beronić)

Tajanstveni megalit podno vapnenačke litice koja okružuje vrelo Trupinjske rijeke; moguća nadgrobnica koja je tu izrađena ali iz nepoznatog razloga nije prevezena na groblje u Malu Crkvinu (Foto: Tomislav Beronić)

Stijene iznad izvora potoka Trupinjska rijeka i ulaza u Krajačevu pećinu koje su možda poslužile kao kamenolom za građevne ulomke i grobne spomenike antičkog i srednjovjekovnog naselja i nekropole na području Male Crkvine (Foto: Tomislav Beronić)

Stijene iznad izvora potoka Trupinjska rijeka i ulaza u Krajačevu pećinu koje su možda poslužile kao kamenolom za građevne ulomke i grobne spomenike antičkog i srednjovjekovnog naselja i nekropole na području Male Crkvine (Foto: Tomislav Beronić)

Tematski povezane objave