Uspjela potraga za glagoljaškom crkvom Sveti Ivan kod Blagaja

Prostor oko rijeke Korane nije dovoljno istražen niti od strane povjesničara, a još manje arheologa. Radi se o području koje sada pripada gradu Slunju, te općinama Barilović, Krnjak i Vojnić. U vremenu prije turskih osvajanja to područje pripadao je nekadašnjoj srednjovjekovnoj županiji Goričkoj, koja se prostirala gotovo od Slunja, u tadašnjoj županiji Drežničkoj, pa sve do Metlike u Kranjskoj.

Goran Majetić 24.10.2022. Crkve • Središnja Hrvatska
Goran Majetić 7. kolovoza 2022. godine na pretpostavljenom položaju srednjovjekovne crkve Sveti Ivan između Blagaja i Veljuna (Foto: Noa Majetić)

Goran Majetić 7. kolovoza 2022. godine na pretpostavljenom položaju srednjovjekovne crkve Sveti Ivan između Blagaja i Veljuna (Foto: Noa Majetić)

Uz knezove Krčke Frankopane koji su svoju gotovo suverenu vlast iz Modruša proširili na Drežničku i Goričku županiju, na području današnjeg Blagaja podigli su knezovi Babonići utvrdu iznad Korane, koja je po njima i dobila ime - Blagaj. Ta utvrda još uvijek nije dovoljno istražena. Najbolji zapis o njoj dao je povjesničar Radoslav Lopašić (1835-1893.) iz Karlovca, a koliko nam je poznato sustavna arheološka istraživanja nikada nisu provedena.

Oko Blagaja u srednjem vijeku bilo je nekoliko crkava, od kojih je najznačajnija Sveti Duh, vjerojatno iz 14. stoljeća. Radoslav Lopašić također navodi da su na tome mjestu bile jedna do druge dvije crkve, ali i spominje još jednu - crkvu Sveti Ivan, udaljenu na sat vremena hoda prema Veljunu.

Ta je crkva u narodu zvana "Svetinja", a u Lopašićevo doba još je postojao i "sveti zdenac". Oko zdenca su se održavali narodni zborovi, a bolesnici su se kupali u njemu jer su vjerovali da je njegova voda ljekovita.

Poznati slovenski povjesničar i putopisac Janez Vajkard Valvasor (1641-1693.), koji je ostavio značajan opus crteža starih gradova i utvrda s područja današnje Slovenije i zapadne Hrvatske, vjerojatno je u djelu "Slava vojvodine Kranjske" iz 1689. godine opisao ako ne baš taj zdenac, onda svakako isti vodotok da je "topla kupelj i izvrstna kiselica".

Radoslav Lopašić, pak, u knjizi "Oko Kupe i Korane", objavljenoj 1895. godine govori: "O kiselici pripovieda i narod, da su knezovi Blagaji običavali kraj vrela u nišan pucati, pijući uza to vino s kiselicom. Kažu, da još i danas dolaze k toj kiselici golubovi, koji ju jako vole, a da se je vrelo nekamo u Koranu izgubilo.”.

Ponukani ovim pričama i "naoružani" iskustvom pronalaska i prigodnog obilježavanja ostataka crkve Sveti Vid u današnjoj Velikoj Crkvini, uputili smo se u potragu za crkvom Sveti Ivan. Pri tome je važno istaknuti da crkve Sveti Ivan nema ucrtane ni u kojem poznatom zemljovidu, te od kartografskih prikaza nismo mogli računati na ikakvu pomoć u prepoznavanju mogućeg položaja Crkvine.

Prvi pohod učinio je 1. svibnja 2022. godine Tomislav Beronić s Darkom Gojkovićem, možda najboljim poznavateljem starina i područja današnjeg Korduna, od Karlovca do Petrove gore i Slunja. Pregazili su u nekoliko sati veliko područje i sve kote na njemu na kojima bi, iskustveno gledano, mogla biti srednjovjekovna crkva. Tom prilikom samo crkvište nisu pronašli, no nisu se vratili praznih ruku. Darko je, naime, mišljenja da su dva položaja vjerojatne prapovijesne gradine, jedna čak vrlo blizu državne ceste D-1. No, to bi se s većom sigurnošću moglo potvrditi tek nakon kopanja, što nije bio cilj slobodnih istraživača niti su oni za takvo što ovlašteni.

Oko dva mjeseca kasnije, 7. kolovoza, na isto područje od Blagaja prema Veljunu uputio se slobodni istraživač Goran Majetić sa sinom Noom. Njih dvojica naišli su, na gotovo zaravnjenoj glavici jednoga uzvišenja pod šumom i gustim raslinjem na manje kamenje pomiješano s lišćem i humusom. Pri nalasku moguće Crkvine srednjovjekovne crkve Sveti Ivan, zaboravili su zabilježiti GPS trag njezinog položaja.

Na treći istraživački izlet krenuli su Tomislav Beronić i Goran Majetić oko mjesec dana kasnije, 20. rujna. Vegetacija je i dalje bila jaka, a istraživači nisu raspolagali koordinatama ciljane lokacije, tako da su prošli pored nje ne primjetivši je i uputili se nekoliko stotina metara dalje. Skoro dva sata vrtili su se u krugu od nekoliko stotina metara, sve dok konačno Tomislav nije doslovno nabasao na isto ono što je Goran pronašao u prošlom obilasku.

Tomislav i Goran detaljno su pregledali i na korake premjerili zemljište, te zaključili da se svakako radi o urušenoj gradnji. Dužina ostataka vjerojatno vanjskog zida i kamene ograde dvorišta u smjeru sjever-jug iznosi barem 30 metara. Pronašli su nekoliko većih kamenih ulomaka za koje je očito da su rađeni ljudskom rukom.

S obzirom na to da su detaljno pregledali teren u krugu od možda kilometar, uvjerili su se da je to jedino mjesto na kojemu se nalaze manji komadi kamenja, uobičajene veličine kakvo se koristilo za gradnju u srednjem vijeku. Na širem području, naime, ima dosta velikih stijena, ali nigdje drugdje ne i manjeg kamenja, tako da je sasvim sigurno da je to sitnije kamenje na položaj današnjih ruševnih ostataka doneseno u svrhu gradnje. Tomislav i Goran napravili su nekoliko fotografija, uzeli GPS koordinate (točan položaj Crkvine, prema Google Maps-u, je 45.23754 N i 15.54568 E) i time završili terenski dio potrage.

Kasnije je Tomislav na Geoportalu Državne geodetske uprave (geoportal.dgu.hr) pronašao još jednu zanimljivost koja upućuje da su "pogodili u sridu". Parcela na kojoj se nalaze ostaci crkve posvećene svetom Ivanu zove se Ivoševićka, što upućuje na titulara zaboravljene glagoljaške crkve.

Zašto kažemo glagoljaške? Pa zato što na cijelom području toga dijela županije Goričke, između Steničnjaka, Skrada i Drežnika i nije bilo drugih popova osim glagoljaša. Nažalost, vjekovna glagoljaška tradicija ovoga kraja podijelila je sudbinu izgubljene crkve Sveti Ivan. Na svima nama je da ih ponovno otkrijemo - i naše stare crkve i naše staro pismo.

Tomislav Beronić i Goran Majetić, slobodni istraživači, 24. listopada 2022.

* Napomena o autorskim pravima:
Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom
obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis
te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete
dobiti upitom na njegov
e-mail:
[email protected]

Crkva Sveti Ivan vjerojatno se nalazila na brežuljkastoj visoravni istočno od rijeke Korane i zapadno od današnje državne ceste D1 i crpne postaje "Lukoil" (Izvor: Geoportal (geoportal.dgu.hr))

Crkva Sveti Ivan vjerojatno se nalazila na brežuljkastoj visoravni istočno od rijeke Korane i zapadno od današnje državne ceste D1 i crpne postaje "Lukoil" (Izvor: Geoportal (geoportal.dgu.hr))

Crkvina Sveti Ivan nalazi se sjeverno od prostrane livade u središtu isječka zračne snimke, u području pod stablima i žbunjem (Izvor: Google Maps (google.com/maps/))

Crkvina Sveti Ivan nalazi se sjeverno od prostrane livade u središtu isječka zračne snimke, u području pod stablima i žbunjem (Izvor: Google Maps (google.com/maps/))

Tomislav Beronić na Crkvini Sveti Ivan s jednim od kamenih ulomaka za koje je očito da su rađeni ljudskom rukom (Foto: Goran Majetić)

Tomislav Beronić na Crkvini Sveti Ivan s jednim od kamenih ulomaka za koje je očito da su rađeni ljudskom rukom (Foto: Goran Majetić)

Najveći kamen kojega su slobodni istraživači uočili na Crkvini dugačak je 45 i širok 40 centimetara, dok iznad tla viri u visini od 20 centimetara (Foto: Goran Majetić)

Najveći kamen kojega su slobodni istraživači uočili na Crkvini dugačak je 45 i širok 40 centimetara, dok iznad tla viri u visini od 20 centimetara (Foto: Goran Majetić)

Dužina ostataka vjerojatno vanjskog zida crkve Sveti Ivan i kamene ograde dvorišta u smjeru sjever-jug iznosi barem 30 metara (Foto: Goran Majetić)

Dužina ostataka vjerojatno vanjskog zida crkve Sveti Ivan i kamene ograde dvorišta u smjeru sjever-jug iznosi barem 30 metara (Foto: Goran Majetić)

Zemljišna čestica na kojoj se nalaze ostaci crkve posvećene svetom Ivanu zove se Ivoševićka, što upućuje na titulara zaboravljene glagoljaške crkve (Izvor: Geoportal (geoportal.dgu.hr))

Zemljišna čestica na kojoj se nalaze ostaci crkve posvećene svetom Ivanu zove se Ivoševićka, što upućuje na titulara zaboravljene glagoljaške crkve (Izvor: Geoportal (geoportal.dgu.hr))

Crkvinu glagoljaške crkve Sveti Ivan s vremenom su posve ”progutali” šuma i drač (Foto: Goran Majetić)

Crkvinu glagoljaške crkve Sveti Ivan s vremenom su posve ”progutali” šuma i drač (Foto: Goran Majetić)

Tematski povezane objave