Prapovijesna gradina Gredech - antiquum locum castri

Obzirom da navedena studija obrađuje teme koje me zanimaju počeo sam je čitati. I tako na stranici 23. piše, navodim: “Najstarija sačuvana isprava u kojoj se spominje samostan Sv. Petra na Zlatu jest ona Zagrebačkog kaptola sastavljena 6. lipnja 1328. godine, ...”.

Nadalje autorica teksta kaže: “Sačuvana isprava značajna je i zbog uvida u brojne podatke o širem području. Tako se u ispravi spominju posjedi stanovnika Perne (populorum de Perna), mjesto stare utvrde Gredech (antiquum locum castri Gredech), toponim Katteny, cesta koja vodi prema gori Topolovec (viam publicam, que iacet per montem Topolovecz vocatam …), te dva potoka ili rječice Godoinicza i Cananicza. Kako je uslijed Osmanlijskih osvajanja došlo do promjene imena, teško je rekonstrurati točne granice kupljenog posjeda.“.

Kada se u toj ispravi spominje taj posjed Katteny, na stranici 23 pod fusnotom 71 piše slijedeće: “Pitanje ovog toponima do danas je ostalo otvoreno. Tadija Smičiklas je smatrao da je riječ o Katteny, a E. Mályusz da je to Kerstine. Prema potonjem je Kamilo Dočkal zaključio da je riječ o Krstinji. Dočkal, Kamilo, 1953., 6. Svakako treba upozoriti da je na karti J. Bussemachera (Sclavonia, / Croatia, Bosnia & / Dalmatiae Pars / Maior) s početka 17. stoljeća u blizini Perne označen toponim Catterisch.”.

Postajalo mi je sve interesantnije i kada sam vidio tu kartu uočio sam da nije ispravna, što i ne čudi obzirom na vrijeme kada je nastala. Odmah sam posumljao da bi ta gradina mogla biti, jer je u ispravi riječ o samostanskom posjedu Sv. Petra, negdje kraj potoka Gradnice. Potok se nalazi blizu posjeda plemićke općine Zlat. Po toponimu potoka se vidi da je tu bio neki grad, ali toponima za gradinu nema. U ljeto 2020. godine tražio sam gradinu uz potok, ali bez uspjeha. Tek kada sam pročitao ovu studiju sjetio sam se sličnog (izmjenjen tijekom vremena) toponima Kacenovac i protumačio ga ovako: Katteny - Kaceni - Kacenovac.

Pogledao sam bolje na današnju kartu i kraj toponima Kacenovac vidio sam mali kružić u klinu dvaju potoka (vjerojatno ona dva: Godoinicza i Cananicza), koji se kasnije ulijevaju u potok Gradnicu. Otišao sam tamo i ugledao gradinu Gredech. Prapovijesna gradina Gredech je indentična izgledom poznatoj gradini Turska kosa u Velikoj Vranovini kraj Topuskog. Znači da je vjerojatno nastala u kasnom brončanom dobu, a vjerojatno je korištena i u starijem željeznom dobu. Naselje je bilo smješteno na ravnom platou koji je sa tri strane zaštićen strmim kosama i navedenim potocima, a sa strane gdje je najlakši prilaz gradini, sa bila šume napravljen je obrambeni humak. Taj je humak visok oko 7 metara, a širok točno koliko je širok plato gradine koji se nalazi odmah iza humka. Na lijevom boku humka još je uvijek vidljiv put širine 1 metar, koji je vjerojatno bio ulaz u naselje.

Humak je nastao vjerojatno kopanjem zemlje ispred njega i nabacivanjem iste na humak. Tako je humak postajao sve viši, a jarak (rov) ispred humka sve dublji. U okolici gradine nema kamena pa je to bio najbolji način zaštite.

I za kraj, meni najzanimljiviji podatak je taj da su za tu prapovijesnu gradinu znali 1328. godine, što je vidljivo iz isprave (ako je ona istinita).

U ovom primjeru otkrivanja kulturnog dobra vidljiva je sinergija onih koji su dokument sastavili, onih koji su ga preveli i u ovoj studiji objavili i onoga koji ga je pronašao. Jedina razlika je ta, da su svi bili nagrađeni, samo onaj koji ga je pronašao nije dobio niti riječ zahvale od Ministarstva kulture Republike Hrvatske.