Petrovac Veliki i Mali - prijedlog za obiteljski istraživački izlet

Za nas koji živimo u blizini odlazak u Petrovu Goru baš i nije neki “big deal“. Tu je - pod rukom - što se u narodu kaže, na petnaestak minuta mirne vožnje prekrasnim krajolikom prema Vojniću, a zatim od Vojnića prema Lovačkom domu i restoranu “Muljava“. Baš mi nije sretan naziv, posebno ne za restoran, nekako vuče na nešto muljavo, prljavo … No, nije tako. Restoran je sasvim u redu, kao i cijene, kvaliteta odgovara cijeni, a palačinke sa šumskim voćem su specijalitet kuće. Tek toliko da znate kad se već nađete tamo.

Goran Majetić 22.10.2021. Crkve • Središnja Hrvatska
Ostaci pavlinskog samostana na Petrovcu, sagrađenog početkom 14. stoljeća, koji se narednih skoro dvjesto godina spominje kao samostan svetog Petra na Zlatu (Foto: Tomislav Beronić)

Ostaci pavlinskog samostana na Petrovcu, sagrađenog početkom 14. stoljeća, koji se narednih skoro dvjesto godina spominje kao samostan svetog Petra na Zlatu (Foto: Tomislav Beronić)

Od Lovačkog doma prema Petrovcu, kako se zove vrh Petrove gore, vodi dosta dobra asfaltirana cesta koja je već neko vrijeme zatvorena za promet. Zašto, to baš nikome nije jasno. Može se proći svakim autom bez većih problema iako je na mjestima oštećena, no oštećenja i gorih negoli su na ovoj ima i na nekim važnijim cestama, pa se ipak vozi. Alternativni pravac je preko Vrginmosta - proguglajte malo, snaći ćete se, mada ćete značajan dio izvesti po pravom šumskom putu - s tek gdje kojom rupom. Može se proći više-manje svakim normalnim autom. Oni koji se osjećaju spremnim pješačiti nekih pola sata do sat - zavisi o kondiciji i usputnom zadržavanju zbog fotkanja, mogu od lovačkog doma krenuti i pješice nekom od dosta dobro označenih staza.

Koju god rutu odabrali - cilj je isti - najviši vrh Petrove gore kojega neki zovu Mali Petrovac, a neki pak Veliki Petrovac - jer onaj drugi je pored prilično poharanog nekad velebnog Bakićevog partizanskog spomenika. Da li je Mali u stvari Veliki ili je Veliki ipak Veliki, a Mali ipak Mali - nisam uspio pohvatati. Zato ću ih - samo za potrebe ovog teksta, da ne bude neke zabune - zvati Gornji i Donji. Gornji je na višoj nadmorskoj visini.

Na Gornjem Petrovcu nalaze se ostaci pavlinskog samostana sagrađenog početkom 14. stoljeća koji se narednih skoro dvjesto godina spominje kao samostan svetog Petra na Zlatu. Danas se lijepo vide obrisi crkve, gospodarskih zgrada i zidova dvorišta. Uz malo mašte možemo svašta tu zamisliti, no vrijedni restauratori dali su si truda i oko samostana postavili nekoliko vrlo informativnih ploča. Naročito mi se sviđaju slike samostana kako je nekada izgledao, odnosno kako bi mogao izgledati ako se rekonstrukcija ikada nastavi.

Kako ime samo kaže, titular samostana bio je sveti Petar. Jednostavno, zar ne? Ipak, u nekim povijesnim dokumentima spominje se i kao Zlatski samostan, što je povezano s toponimom Slatsko (od riječi slatina, u smislu toplica; neki spominju i Zlatsko, pa i Zlatno) polje koje je vremenom i naročito izmjenom stanovništva i naseljavanjem postalo Slavsko polje.

Ono što je meni posebno zanimljivo jest da je samostansko imanje postalo posjedom kneza Nikole VIII. Frankopana Tržačkog, a odluka o tome donesena je na Saboru Kraljevine Hrvatske koji je zasjedao u nedalekom Steničnjaku. Bilo je to 17. srpnja 1558. godine i to je bilo posljednji puta da je Hrvatski sabor zasjedao južno od Save.

Tom odlukom Frankopani su se obvezali održavati vojnu posadu na Petrovcu i prenamijeniti zdanje iz sakralnog u vojno. Da je odluka provedena u djelo i da je Petrovac bio vojna utvrda svjedoči i slavni uskočki kapetan Ivan Lenković u svom izvješću pet godina kasnije. Usput, kći Ivana Lenkovića, Katarina, postala je kneginjom Frankopan udajom za kneza Gašpara Tržačkog, sina kneza Nikole VIII. Frankopana.

U burnim vremenima utvrda je pala u ruke Turaka, no ne zadugo, jer se već sredinom 17. stoljeća opet neko vrijeme nalazi u rukama krajiške vojne uprave. A krajem 18. stoljeća, dakle nekih stotinjak i više godina kasnije, prostor ponovno dobiva sakralnu namjenu podizanjem pravoslavnog hrama Silaska Svetog Duha unutar dijela nekadašnje pavlinske crkve sv. Petra. Nažalost, nisam pronašao nikakve dodatne informacije o trajanju i nestanku tog pravoslavnog hrama.

Otprilike na pola puta od visoravni, na kojoj se nalazi čuveni partizanski spomenik Vojina Bakića, do pavlinskog samostana s lijeve i desne strane staze nalaze se gomile kamenja koje su, pretpostavljam, nekada vjerojatno bile nekakve građevine o kojima nemam podataka, kao ni o gomilama kamenja koje se nalaze iza spomenika na sjevernoj strani. Tek sam na informativnoj ploči pročitao da su tu negdje bile prapovijesne i rimske naseobine.

I za kraj, ali ne manje važno moram priznati da mi je Petrovac posebno drag u ovo doba godine zbog obilja kestenja. Dok piše ove retke osjetim miris pečenih kestenja iz Bibine kuhinje. Slobodan sam predložiti vam da, dok pregledavate slike u privitku ove objave, učinite isto ili barem slično kao i ja. Gricnite nešto! U slast!

Tomislav Beronić, 21. listopada 2021.

Pogled s jugoistoka na crkvu Sveti Petar u okviru pavlinskog samostana na Petrovcu (Izvor: Obavijesna ploča na Petrovcu)

Pogled s jugoistoka na crkvu Sveti Petar u okviru pavlinskog samostana na Petrovcu (Izvor: Obavijesna ploča na Petrovcu)

Jedna od obavijesnih ploča na Petrovcu s kratkom poviješću tamošnjeg srednjovjekovnog samostana svetog Petra (Foto: Tomislav Beronić)

Jedna od obavijesnih ploča na Petrovcu s kratkom poviješću tamošnjeg srednjovjekovnog samostana svetog Petra (Foto: Tomislav Beronić)

Samostanski posjed postao je 1558. godine vlasništvo kneza Nikole VIII. Frankopana Tržačkog, odlukom donešenom na Saboru Kraljevine Hrvatske koji je zasjedao u nedalekom Steničnjaku (Foto: Tomislav Beronić)

Samostanski posjed postao je 1558. godine vlasništvo kneza Nikole VIII. Frankopana Tržačkog, odlukom donešenom na Saboru Kraljevine Hrvatske koji je zasjedao u nedalekom Steničnjaku (Foto: Tomislav Beronić)

Frankopani su se obvezali održavati vojnu posadu na Petrovcu te su bivši samostan prenamijeniti u utvrdu za obranu od turskih osvajača (Foto: Tomislav Beronić)

Frankopani su se obvezali održavati vojnu posadu na Petrovcu te su bivši samostan prenamijeniti u utvrdu za obranu od turskih osvajača (Foto: Tomislav Beronić)

Krajem 18. stoljeća zdanje na Petrovcu ponovno dobiva sakralnu namjenu, izgradnjom pravoslavnog hrama Silaska Svetog Duha unutar dijela nekadašnje pavlinske crkve svetog Petra (Foto: Tomislav Beronić)

Krajem 18. stoljeća zdanje na Petrovcu ponovno dobiva sakralnu namjenu, izgradnjom pravoslavnog hrama Silaska Svetog Duha unutar dijela nekadašnje pavlinske crkve svetog Petra (Foto: Tomislav Beronić)

Prema podacima s obavijesne ploče, arheološka istraživanja na Petrovcu dokazala su ljudi na njemu obitavali već u prapovijesti i u starom vijeku (Foto: Tomislav Beronić)

Prema podacima s obavijesne ploče, arheološka istraživanja na Petrovcu dokazala su ljudi na njemu obitavali već u prapovijesti i u starom vijeku (Foto: Tomislav Beronić)

Na pola puta od visoravni, na kojoj se nalazi spomenik Vojina Bakića, do pavlinskog samostana s obje strane staze nalaze se gomile kamenja, za koje se ne zna potječu li od neke građevine (Foto: Tomislav Beronić)

Na pola puta od visoravni, na kojoj se nalazi spomenik Vojina Bakića, do pavlinskog samostana s obje strane staze nalaze se gomile kamenja, za koje se ne zna potječu li od neke građevine (Foto: Tomislav Beronić)

Velebni spomenik na Petrovcu izrađen je 1980-1981. po zamisli kipara Vojina Bakića i arhitekta Berislava Šerbetića (Foto: Tomislav Beronić)

Velebni spomenik na Petrovcu izrađen je 1980-1981. po zamisli kipara Vojina Bakića i arhitekta Berislava Šerbetića (Foto: Tomislav Beronić)

Tematski povezane objave