Crkvišće u Bukovlju - 6 i pol tisuća godina povijesti

Crkvišće sam iznova obišao tek 5 godina kasnije, kada me uvelike obradovao napredak u istraživanju, zaštiti i promidžbi toga arheološkog nalazišta. Usput  sam se uputio u otkrivanje novih pristupnih staza ka nalazištu uzduž strme obale Mrežnice, na potezu od mosta koji spaja Zvečaj na lijevoj s Bukovljem na desnoj obali rijeke.

Tim puteljcima preko livada i kroz šumarke, s lijepim pogledima na čarobnu riječnu dolinu, potom sam u par navrata upoznavo Crkvišće s prijateljima koje također zanima takva kulturno-povijesna baština. Najnoviji obilazak uslijedio je danas, u društvu još 9 članova Povijesno-putopisne družine iz Karlovačke županije. Ova vrijedna i vesela družina od proljeća ove godine sustavno ophodi, izučava i predstavlja javnosti ostatake srednjovjekovnih utvrđenih gradova, crkava i crkvina, ali i druge i starije povijesne baštine zavičaja.

A sustavna arheološka istraživanja u Crkvišću provodi od 2012. godine Hrvatski restauratorski zavod, novcem Ministarstva kulture Republike Hrvatske i općine Generalski Stol. Prva probna istraživanja, manjeg obima, koja su ukazala na mogućnost postojanja značajnog (pra)povijesnog nalazišta, provedena su još 2010. godine.

Istraživanjima je, na osnovu pronađenih ulomaka keramičkog posuđa, a manjim dijelom i kamenih uporabnih predmeta te metalnog novca, dokazano da je uzvisina povrh desne obale Mrežnice, na istaknutom zavoju nasuprot srednjovjekovnog grada Zvečaja, bila naseljena od ranog brončanog doba (od oko 4500 g. pr. Kr., lasinjska kultura), preko kasnog brončanog i ranog željeznog doba (oko 1000-600. g. pr. Kr.) sve do kasne antike (4-6. st.).

U vrijeme kasnog brončanog i ranog željeznog doba naselje je utvrđeno; prirodno zaštićeni položaj osnažen je sa strana okrenutih prema okolnoj krškoj zaravni debelim i visokim kamenim obrambenim zidovima (širine  i preko 2 metra, gotovo isto toliko visokim) podignutim suhozidnom gradnjom. I u razdoblju kasne antike tu je bila utvrda s kulama iz koje se nadzirala cesta prema Jadranskom moru i nedaleki prijelaz "brodom" preko Mrežnice.

”Utvrda je imala površinu od skoro jednog hektara, otprilike 120 metara u dužinu i oko 90 u širinu, a bila je približno trokutastog oblika, što je uvjetovalo prilagođavanje konfiguraciji terena.”, istaknuo je zapažanje Tomislav Beronić, jedan od pokretača Povijesno-putopisne družine.

Unutar utvrde, koja je štitila naselje, nalazila se i jednobrodna ranokršćanska crkva, posvećena svetom Jurju, čiji najraniji ostaci potječu još iz 5. stoljeća. Zanimljivo je da otkopani ostaci crkve, građene od kamena vapnenca, sadrže i nekolicinu ulomaka od sedre, koja potječu s mrežničkih slapova.

Sačuvani ostaci zidova crkvene lađe i svetišta, kao i dio otkopanog obrambenog zida oko naselja te jedne od kula, učvršćeni su (konzervirani) cementno-vapnenom žbukom i dostupni za razgled. Na ulazu u ovu (pra)povijesnu cjelinu iz smjera Bukovlja, kao i unutar obrambenih zidina, postavljene su 4 obavijesne ploče s najvažnijim spoznajama o ulozi i značenju Crkvišća tijekom 6500 godina povijesti zasnovanim na do sada provedenim arheološkim otkrićima.