Frankopansko Bosiljevo

Tada ga je otkupio jedan Irac, maršal Laval Nugent von Westmeath, koji je rođen 1777. godine, a umro je baš u Bosiljevu 1862. Iz njegovog doba je zanimljivo da je u kaštelu bila impresivna knjižnica, ponajviše vojnih djela.

No, svega toga ne bi bilo da nije bilo onih koji su izgradili kaštel Bosiljevo - knezova Krčkih Frankopana - negdje u 15. stoljeću, po svoj prilici, jer točnih podataka nema. Prvo spominjanje “grada bosiljevačkog“ je iz godine 1461., kada se navodi kao vlasništvo kneza Bartola IX., osnivača Tržačke loze Frankopana.

Kaštel Bosiljevo intenzivnije se spominje tek od kneza Vuka Frankopana koji je zapamćen kao slavni borac protiv Turaka, ali i kao goropadnik i nasilnik koji je zbog svojih zlodjela osuđen na smrt. Naravno, nitko u tadašnjoj banovini Hrvatskoj nije imao snage odsjeći mu glavu, a knez je bio dovoljno mudar da se pravodobno “iskupi“ podizanjem samostana.

Nakon smrti kneza Vuka 1546. godine, Bosiljevo dolazi u ruke njegovog sinovca kneza Nikole VIII. Tržačkog, poznatog, osim po postojanom otporu Osmanlijama, još i po osnivanju glagoljaške škole u Črnomelju i izdašnom podupiranju reformatorskih ideja u jačanju pismenosti i prevođenju Biblije i drugih knjiga na hrvatski jezik.

I knez Nikola je umro u Bosiljevu, godine 1577., ostavivši posjed sinu Gašparu, koji se oženio za Katarinu Lenković, kćer slavnog uskočkog generala Ivana Lenkovića. Nakon njegove smrti, u diobi između tri brata kaštel Bosljevo pripadne Vuku II. Krsti Frankopanu, a potom njegovom sinu Franu Krsti, posljednjem od roda Frankopanskoga.

Evo, toliko o povijesti ovoga kaštela, bisera hrvatske feudalne arhitekture i kulturne baštine.

Našalost, kaštel je od ovog posljednjeg rata, iako nije bio izravno pogođen ratnim stradanjima, opustošen i devastiran kao da je nekoliko puta prelazio iz ruke u ruku smrtnih neprijatelja.

Slično kao i Severin na Kupi, kaštel Bosiljevo čeka moćnog, bogatog i odlučnog gospodara koji će ga uvesti u bolje dane. Kad se to dogodi, a dogodit će se prije ili poslije, možda ćemo i mi, obični smrtnici, moći uživati u njegovim ljepotama.

*

Jedna od priča iz knjige ”FRANGERE PANE - Priče o Frankopanima” događa se u kaštelu Bosiljevo, a govori o susretu kneza Frana Krste Frankopana i njegove sestre Ane Katarine Frankopan Zrinski, te njihovih bračnih parnera Julije de Naro i bana Petra Zrinskog. Još jedna zanimljivost te priče je što donosi prijepis stihova koje su pisali Ana Katarina, Fran Krsto i Petar. Svi troje bili su, naime, pjesnici.