Jedan od poklopaca sarkofaga u kamenolomu na brdu Kestenak kraj Korane čija se težina procjenjuje na gotovo 3 tone. Dugačak je 240 cm, a širok 150 cm. (Foto: Goran Majetić, 2008.)

Višetonski kameni "lijesovi" oko Korane i Mrežnice

Južno od Karlovca, u plitkom kršu obraslom šumom, pronađeno je 40-ak kamenoloma, vjerojatno iz rimskog doba, s nedovršenim ili oštećenim sanducima i poklopcima sarkofaga od kojih najveći teže i do 3 tone.

(Foto: Tomislav Beronić)

Tržac - uporište posljednjih Frankopana

Na brijegu ispod kojega se Mutnica ulijeva u Koranu podigli su knezovi Babonići još u 11. stoljeću utvrdu Tržac te je u svom posjedu imali još početkom 14. stoljeća, a potom ga preuzimaju knezovi Krčki Frankopani. U tom dijelu svog gornjeg toka rijeka Korana je sadašnja granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, što je naslijeđe iz vremena otomanskog prodora na Balkan.

(Foto: Tomislav Beronić)

Sokolac - stoljetno frankopansko uporiše

Sokolac je svakako izazovno mjesto za posjet, najviše zbog svog položaja iznad doline Une. Tko ima sreće pa ga posjeti za lijepog vremena nauživat će se pogleda i otkrivanja na desetke kilometara udaljenih mjesta. Onome kome se žuri na Sokolac taj će se zaputiti direktno kroz grad i za 5-6 minuta doći će pod zidine veličanstvene utvrde.

Grubo isklesana kamena ploča za koju je  konzervatorica i povjesničarka umjetnosti Anđela Horvat izrazila sumnju da se radi o jednostavnom obliku stećka - ploče (Foto: Goran Majetić)

Je li u Donjem Kosinju ipak sačuvan jedan stećak - ploča?

Kosinjska dolina kraj je bogate prošlosti, s brojnim i važnim kulturno-povijesnim spomenicima, koji sežu od prapovijesti do srednjeg vijeka (* 1). Je li se među njima nekoć isticalo i koje grobište (nekropola) sa stećcima? Na osnovu istraživanja povijesnih izvora i obilazaka nalazišta stećaka u Lici, sklon sam mišljenju da su sva značajnija naselja na prostoru Like nekoć imala takve nekropole. Obzirom na to, moguće je da se (bar) jedno takvo grobište nalazilo i negdje na području Kosinjske doline.

Mjesto koje se u narodu štuje kao grob junaka Ilije Smiljanića bilo je i grobnica diva s Vučjaka (Foto: Goran Majetić)

”Ogrlica” od kamenja kao da ocrtava na tlu ležeće tijelo diva s Vučjaka

U prethodna tri napisa posvećena otuđenju kostura diva s planinske visoravni Vučjak u jugoistočnom Velebitu (* 1), predstavio sam većinu spoznaja do kojih sam došao istražujući događanja vezana uz tu krađu divovskih kostiju. Ta zbivanja široj javnosti nikada nisu predstavljena, a za njih ne znaju niti arheolozi, antropolozi i povjesničari. Jedini pisci koji su se dotaknuli tih događanja bili su pojedini planinari koji su boravili u tome dijelu Velebita. Ali i oni su ih predstavili poprilično suzdržano, tek kao slutnju istinskih zbivanja, nigdje u napisima izričito ne spominjući našašće kostiju velebitskog diva.

Hrvatska

  • Višetonski kameni "lijesovi" oko Korane i Mrežnice

    Južno od Karlovca, u plitkom kršu obraslom šumom, pronađeno je 40-ak kamenoloma, vjerojatno iz rimskog doba, s nedovršenim ili oštećenim sanducima i poklopcima sarkofaga od kojih najveći teže i do 3 tone.

Izvan Hrvatske

Prapovijest

Stari vijek

  • Višetonski kameni "lijesovi" oko Korane i Mrežnice

    Južno od Karlovca, u plitkom kršu obraslom šumom, pronađeno je 40-ak kamenoloma, vjerojatno iz rimskog doba, s nedovršenim ili oštećenim sanducima i poklopcima sarkofaga od kojih najveći teže i do 3 tone.

Srednji vijek

  • Tržac - uporište posljednjih Frankopana

    Na brijegu ispod kojega se Mutnica ulijeva u Koranu podigli su knezovi Babonići još u 11. stoljeću utvrdu Tržac te je u svom posjedu imali još početkom 14. stoljeća, a potom ga preuzimaju knezovi Krčki Frankopani. U tom dijelu svog gornjeg toka rijeka Korana je sadašnja granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, što je naslijeđe iz vremena otomanskog prodora na Balkan.

Novi vijek

  • Velebit - carstvo megalita i divova

    Poštovani pratitelji mrežnih stranica Budni div, pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.

GALERIJA