ISTAKNUTO

Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio) - 5. Stočarstvo i poljodjelstvo

5. Stočarstvo i poljodjelstvo - O pojedinim obilježjima stočarstva i poljodjelstva, kao gospodarskim djelatnostima u prapovijesti i starome vijeku bitnim za opstojnost Ilira, očitovalo se u svojim zapisima više starogrčkih i rimskih pisaca.

Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio) - 4. ”Divljaštvo”

4. ”Divljaštvo” - Stari Grci barbarima su prvo nazivali ljude koji su govorili njima stranim jezikom. Kasnije su tim nazivom označavali sve negrčke narode i plemena. S jačanjem grčke narodne i kulturne samosvijesti, izraz barbar dobivao je sve više podcjenjivački i pogrdan prizvuk, a značio je otprilike isto što i hrvatska riječ divljak.

Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio) - 3. Krajolik i podneblje

3. Krajolik i podneblje - Što su starogrčki i rimski pisci izvještavali o planinama, gorama, dolinama, nizinama, ... ali i o podneblju, te njihovom utjecaju na život i privredu Ilira?

Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio) - 2. Podrijetlo

2. Podrijetlo - Starogrčku zbirku mitova i legendi ”Biblioteka” ili ”Knjižnica” priredio je nepoznati pisac Pseudo Apolodor u 1. stoljeću prije Krista prema starijim izvorima. U 3. knjizi djela spominje i Ilire:

Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio) - Uvod; 1. Nepoznatost

”Ako padaš niz planinu pokušaj letjeti, ionako nemaš što izgubiti” (ilirska poslovica, prema knjizi Natalije Princi "Arduba - dokaz iz tišine")

Hrvatska

Izvan Hrvatske

Prapovijest

Stari vijek

Srednji vijek

Novi vijek

  • Velebit - carstvo megalita i divova

    Poštovani pratitelji mrežnih stranica Budni div, pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.

GALERIJA