ISTAKNUTO
Područje Markovog Polja u jugozapadnoj Srbiji na kojemu su u više navrata iskopane ”velike ljudske kosti” (Izvor: Wikimedia (wikimedia.org))

Velike kosti ”Kraljevića Marka” u zlatiborskom selu Mokra Gora

Ima zapisa o otkrićima velikih ljudskih kostiju koja su na tragu narodne predaje jer uslijed šturosti i neodređenosti ne pružaju podatke iz kojih bismo mogli saznati iole više o okolnostima samog(ih) nalaza, vremenu pronalaska, otkrivačima, sudbini kostiju, ... I te zapise je, međutim, poželjno spomenuti jer omogućuju uvid makar u zemljopisnu rasprostranjenost takvih izuzetnih otkrića na prostoru nekadašnjeg Ilirika. Takav je upravo slučaj s pronalaskom kostiju velikih ljudi u selu Mokra Gora u jugozapadnoj (užoj) Srbiji.

Epoha Frankopana (4): Kako su Frankopani pregovorima vratili otok Krk

Pobjeda nad Mongolima označila je jednu od najvažnijih prekretnica u ranoj povijesti knezova Krčkih, kasnijih Frankopana. Međutim, njihova najveća pobjeda sredinom 13. stoljeća nije ostvarena na bojnom polju, nego za pregovaračkim stolom. Upravo će povratak vlasti nad otokom Krkom postaviti temelje političkom i gospodarskom usponu dinastije koja će sljedećih stoljeća ostaviti neizbrisiv trag u hrvatskoj povijesti.

Epoha Frankopana (3.) - Frankopani i Grobnička bitka - između povijesti i predaje

Nakon što smo u prethodna dva nastavka kolumne upoznali prve naraštaje knezova Krčkih, njihove početke na otoku Krku te njihov postupni uspon među hrvatsko plemstvo stjecanjem Vinodola i Modruša, u ovom ćemo se nastavku posvetiti jednom od najdramatičnijih razdoblja njihove povijesti. Riječ je o vremenu mongolske provale u Europu i događajima koji su u hrvatskoj povijesnoj predaji ostali zapamćeni kao Grobnička bitka.

Epoha Frankopana (2.) - Frankopani između Mletaka, hrvatske krune i Crkve

U prvom nastavku kolumne ”Epoha Frankopana” upoznali smo početke knezova Krčkih, obitelji iz koje će tijekom sljedećih stoljeća izrasti Frankopani - najveća hrvatska plemićka dinastija. Vidjeli smo kako su zahvaljujući vojnoj sposobnosti, gospodarskoj snazi i političkoj razboritosti postupno učvrstili vlast na otoku Krku te proširili svoj utjecaj prema hrvatskom kopnu.

Veliki kosturi ”Grka” usred grada Fojnice u središnjoj Bosni

Etnolog i folklorist Vlajko Palavestra (1927-2993.) iz Sarajeva (* 1) poznat je po radu ”Narodna predanja o starom stanovništvu u dinarskim krajevima”, u kojemu se kratko osvrnuo i na predaje o divovima, zabilježene u Dinarskom gorju i okolnim krajevima. No, malo je poznato da se u jednome drugom radu dotaknuo i otkrića divovskih kostura, i to u gradu Fojnici u središnjoj Bosni.

Hrvatska

  • Epoha Frankopana (4): Kako su Frankopani pregovorima vratili otok Krk

    Pobjeda nad Mongolima označila je jednu od najvažnijih prekretnica u ranoj povijesti knezova Krčkih, kasnijih Frankopana. Međutim, njihova najveća pobjeda sredinom 13. stoljeća nije ostvarena na bojnom polju, nego za pregovaračkim stolom. Upravo će povratak vlasti nad otokom Krkom postaviti temelje političkom i gospodarskom usponu dinastije koja će sljedećih stoljeća ostaviti neizbrisiv trag u hrvatskoj povijesti.

Izvan Hrvatske

Prapovijest

Stari vijek

Srednji vijek

  • Velike kosti ”Kraljevića Marka” u zlatiborskom selu Mokra Gora

    Ima zapisa o otkrićima velikih ljudskih kostiju koja su na tragu narodne predaje jer uslijed šturosti i neodređenosti ne pružaju podatke iz kojih bismo mogli saznati iole više o okolnostima samog(ih) nalaza, vremenu pronalaska, otkrivačima, sudbini kostiju, ... I te zapise je, međutim, poželjno spomenuti jer omogućuju uvid makar u zemljopisnu rasprostranjenost takvih izuzetnih otkrića na prostoru nekadašnjeg Ilirika. Takav je upravo slučaj s pronalaskom kostiju velikih ljudi u selu Mokra Gora u jugozapadnoj (užoj) Srbiji.

Novi vijek

  • Velebit - carstvo megalita i divova

    Poštovani pratitelji mrežnih stranica Budni div, pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.

GALERIJA