Pavlinski samostan Svetice - Posljednje počivalište knezova Frankopana Ozaljskih

Pročitavši na web stranici pavlinskog samostana Svetice (www.svetice.com) da su arheolozi istraživali kripte i zidove izvorne gradnje samostana, zamolio sam patera Marka Glogovića da Goranu Majetiću, uredniku portala Budni div i meni dopusti istraživački obilazak crkve i ulazak u kripte.

Goran Majetić 24.08.2022. Crkve • Središnja Hrvatska
U nišama kripte arheolozi su ostavili plastične kutije s prikupljenim kostima pokojnika (Foto: Tomislav Beronić)

U nišama kripte arheolozi su ostavili plastične kutije s prikupljenim kostima pokojnika (Foto: Tomislav Beronić)

Kako sam u molbi i naveo, moj osobni motiv je prikupljanje podataka za novu knjgu priča o Frankopanima u kojoj bi se jedna priča događala baš u tom samostanu.

Naime, prema mojim saznanjima i zaključcima u kripti samostana Svetice vrlo vjerojatno je sahranjeno petero članova porodice Frankopan, no samo za jednog postoji materijalni dokaz. Stoga krenimo baš od njega.

Knez Stjepan IV. Frankopan Ozaljski (1507.-1575.) bio je sin kneza Fernandina i knegijne Marije Branković. Fernandinov otac, dakle Stjepanov djed, bio je čuveni knez Bernardin Frankopan, a baka kneginja Lujza Aragonska, princeza napuljskog dvora. S majčine strane Stjepanov djed bio je srpski despot Jovan Branković, a baka Jelena Jakšić.

U ono vrijeme, kad se Marija udavala za Ferdinanda, srpski despoti bili su, baš kao i Frankopani, vazali hrvatsko-ugarskog kralja (titulu despota Jovanu je dao kralj Vladislav koji je naslijedio čuvenog kralja Matijaša Korvina). Zanimljivo je da su Frankopani i Brankovići u to vrijeme već imali jedan prethodni bračni savez. Naime, ugarski general Vuk Grgurević Branković, sin Jovanovog strica Đorđa (Grgura), oženio je kneginju Barbaru Frankopan, kćer kneza Žigmunda Frankopana Otočkog (Bernardinovog strica).

Dakle, knez Stjepan IV. Frankopan Ozaljski oženio je kranjsku baronesu Katarinu Egkh von Hungersbach i s njom je imao jednu kćer, također Katarinu, za koju nema nikavih podataka o životu i udaji, pa pretpostavljam da je umrla kao dijete.

Sačuvana je nadgrobna ploča kneza Stjepana, no postavljena je na pomalo nesretno mjesto i sada je prag samostanske crkve. Još uvijek se pomalo naziru spomenički natpisi, ali su dosta izlizani. Narodna predaja govori da je ta nadgobna ploča postavljena na prag baš zato da bi je ljudi gazili jer je knez Stjepan zapamćen kao silnik i goropadnik koji je ugnjetavao kmetove. To baš nije sasvim točno.

Naime, istina je da je jedan knez Stjepan Frankopan bio baš takav, ali to nije bio Stjepan IV. sin Ferdinanda, već njegov nešto mlađi bratić koji je živio u isto vrijeme, knez Stjepan V., sin kneza Nikole VIII. Frankopana Tržačkog i kneginje Doroteje Blagajske, a koji je zbog svojih zlodjela nad plemićma Barilovićima osuđen od strane kraljevskog suda kaptola zagrebačkog na smrt, no ta presuda nikad nije izvršena.

Prema nekim povjesničarima knez Stjepan IV. nije prvi iz porodice Frankopan koji je pokopan u kripti samostana Svetice, već je to bio njegov otac Ferdinand. U Ferdinandovo doba završena je gradnja crkve i prvog samostana, a kako je stolovao na posjedu Ozalj vrlo je vjerojatno da je sahranjen baš na Sveticama.

Kako je i u ono doba bilo uobičajeno da se supružnici pokapaju jedno pored drugoga te uz svoju preminulu djecu (tada je smrtnost djece bila dosta velika), slobodan sam zaključiti da su i kneginje Marija, supruga kneza Fernardina i kneginja Katarina, supruga kneza Stjepana IV. te malena Katarina također sahranjene baš u toj kripti što bi bilo sasvim u skladu s tadašnjim običajima i njihovim visokim društvenim položajem.

Eto, toliko od mene o vezi knezova Frankopana i samostana Svetice. Sigurno toga ima puno više, no to je već tema za povjesničare i arheologe.

Zahvaljujući dobroti patera Marka Glogovića tijekom obilaska crkve i kripti poslikao sam puno detalja. Teško mi je reći u ovom trenutku što mi je bilo zanimljivije. Kripta je poseban doživljaj. Ističu se 24 niše u dvije prostorije u koje su pokapani svećenici i redovnici, te dvostruka "kneževska niša" s lijeve stane, koja bi bila negdje u prostoru ispred oltara.

U kripti je također i kapelica, sada još neuređena, u kojoj su održavane mise za pokojnike. Za očekivati je da će, kad obnova završi, i ta kapelica povratiti svoju sakralnu funkciju.

U glavnom prostoru crkve nabrojali smo osam kamenih ploča kojima su pokrivena grobna mjesta. Jedna od tih ploča je poklopac starog ulaza u kriptu (mi smo, naime, u kriptu ušli na nedavno probijen prolaz iz dvorišta desno od svetišta crkve). Ispod ostalih ploča pokopani su, vjerojatno, lokalni plemići iz toga kraja.

Pater Marko Glogović skrenuo nam je pozornost na ulomak glagoljskog natpisa u kamenu, kojemu ću se sa zadovoljstvom posebno posvetiti, te još neke uklesane zapise.

Za kraj, ali ne manje važno, moram istaknuti zidne slike odnosno freske u prostoru svetišta te iza oltara na kojima se posebno ističe grb porodice Frankopan, odnosno još preciznije, strica kneza Stjepana IV. - hrvatskog bana kneza Krste Frankopana, oženjenog za groficu Apoloniju Lang von Wellenberg, koje sam svojedobno spomenuo vezano uz zavjetni "Frankopanski oltar" iz crkve u Oberverllachu nedaleko od mjesta Spital am Drau, u Austriji.

U vjeri da će ova posjeta biti poticaj ostvarenju nekih dobrih zamisli do kojih smo došli u ugodnom razgovoru s paterom Markom Glogovićem, ostavljam Vas u pregladavanju slika iz crkve i kripte pavlinskog samostana Svetice.

Tomislav Beronić, slobodni istraživač, 20. kolovoza 2022.

Pavlinski samostan Svetice na južnim obroncima brijega Vodenica nedaleko Ozlja (Foto: Tomislav Beronić)

Pavlinski samostan Svetice na južnim obroncima brijega Vodenica nedaleko Ozlja (Foto: Tomislav Beronić)

Izgled samostana i crkve prije potresa i požara (Izvor: Milan Kruhek "Graditeljska baština karlovačkog Pokuplja", 1993.)

Izgled samostana i crkve prije potresa i požara (Izvor: Milan Kruhek "Graditeljska baština karlovačkog Pokuplja", 1993.)

Prag na ulazu u crkvu je nadgrobna ploča (naknadno izmještena) kneza Stjepana IV. Frankopana (Foto: Tomislav Beronić)

Prag na ulazu u crkvu je nadgrobna ploča (naknadno izmještena) kneza Stjepana IV. Frankopana (Foto: Tomislav Beronić)

Glavni oltar i svetište crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u sklopu samostana u Sveticama (Foto: Tomislav Beronić)

Glavni oltar i svetište crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u sklopu samostana u Sveticama (Foto: Tomislav Beronić)

Dio nadgrobne ploče sahranjenog plemića, moguće nekoga iz roda Hranilović, smještene na podnici crkvene lađe (Foto: Tomislav Beronić)

Dio nadgrobne ploče sahranjenog plemića, moguće nekoga iz roda Hranilović, smještene na podnici crkvene lađe (Foto: Tomislav Beronić)

Grb plemenitih Hranilovića - ratnik s isukanom sabljom nad tijelom ubijenog Turčina odrubljene glave (Izvor: Udruga Žumberački uskoci (http://uskok-sosice.hr))

Grb plemenitih Hranilovića - ratnik s isukanom sabljom nad tijelom ubijenog Turčina odrubljene glave (Izvor: Udruga Žumberački uskoci (http://uskok-sosice.hr))

Natpis AN(N)O D(OMI)NI 1549 uklesan pri dnu jednog od zidova crkvene lađe (Foto: Tomislav Beronić)

Natpis AN(N)O D(OMI)NI 1549 uklesan pri dnu jednog od zidova crkvene lađe (Foto: Tomislav Beronić)

Ulomak glagoljskog natpisa, vjerojatno s kraja 15. stoljeća (prema usporedbi sa zapisom iz Bužima u Bosni i Hercegovini): (Č) (E) (S) (JU)... (?) (Foto: Tomislav Beronić)

Ulomak glagoljskog natpisa, vjerojatno s kraja 15. stoljeća (prema usporedbi sa zapisom iz Bužima u Bosni i Hercegovini): (Č) (E) (S) (JU)... (?) (Foto: Tomislav Beronić)

Ulaz u kriptu - naknadno otvoren za buduće turističke posjete (Foto: Tomislav Beronić)

Ulaz u kriptu - naknadno otvoren za buduće turističke posjete (Foto: Tomislav Beronić)

Iza ulaza u kriptu su niše u koje su pokopani svećenici i redovnici pavlini (Foto: Tomislav Beronić)

Iza ulaza u kriptu su niše u koje su pokopani svećenici i redovnici pavlini (Foto: Tomislav Beronić)

U ovom dijelu kripte vjerojatno su bili položeni lijesovi kneza Ferdinanda Frankopana i njegove supruge Marije, zatim kneza Stjepana IV. i njegove supruge Katarine te njihove kćeri, također Katarine (Foto: Tomislav Beronić)

U ovom dijelu kripte vjerojatno su bili položeni lijesovi kneza Ferdinanda Frankopana i njegove supruge Marije, zatim kneza Stjepana IV. i njegove supruge Katarine te njihove kćeri, također Katarine (Foto: Tomislav Beronić)

Urednik portala Budni Div Goran Majetić na ulazu u kapelicu u kripti crkve (Foto: Tomislav Beronić)

Urednik portala Budni Div Goran Majetić na ulazu u kapelicu u kripti crkve (Foto: Tomislav Beronić)

Pogled na desno krilo kripte s nišama za umrle svećenike i redovnike (Foto: Tomislav Beronić)

Pogled na desno krilo kripte s nišama za umrle svećenike i redovnike (Foto: Tomislav Beronić)

Tematski povezane objave