Polovica poklopca sarkofaga iz Korane kod izvora Donji vrutak, koja je 1997. godine preseljena unutar zidina starog grada Barilovića (stanje 2020.) (Foto: Martina Majetić)
Tri spomenuta poklopca sarkofaga u Korani postali su predmetom zanimanja arheologa tek u nešto više od posljednja tri desetljeća. Mještani obližnjih sela zacijelo su odavno znali za njih. No, tek s počecima sustavnog arheološkog istraživanja u karlovačkom kraju spoznaje o neobičnim kamenim spomenicima na dnu rijeka počele su dopirati do slobodnih istraživača povijesne baštine, a potom i do stručnjaka iz Gradskog muzeja Karlovac i Konzervatorskog odjela Karlovac. Za poklopac sarkofaga u Korani kod Donjeg vrutka, koji je na dnu rijeke ležao razlomljen na dvije polovice, posebno zanimanje prvo je pokazala skupina zaljubljenika u povijesnu i prirodnu baštinu, većinom iz Barilovića. Uočili su ga tijekom jedne od ophodnji kanuima po Korani, s kojima su inače otpočeli još 1972. godine (* 1).
Vađenje polovice poklopca sarkofaga koji je ležao na muljevitom dnu Korane, uz lijevu obalu rijeke kod izvora (vrela) Donji vrutak, koji se nalazi po prilici na pola puta između sela Luketići i Gornji Šćulac, nedaleko Barilovićkog Cerovca, potaknuo je zaljubljenik u narodno blago, sakupljač starina, pjesnik i pripovjedač Petar Bišćan, slobodni istraživač iz Mrežničkog Varoša kod Duga Rese. Izvađena je pod njegovim vodstvom i uz pomoć vozila poduzeća ”Elektra” iz Duga Rese 1990. godine (* 2). Prevezena je u Sveti Petar Mrežnički, gdje je postavljena na mali travnjak ispred tamošnje crkve Sveti Petar apostol. Premještaj dijela poklopca sarkofaga u dvorište spomenute crkve, Petar Bišćan dogovorio je s tadašnjim župnikom Matijom Jezerincem i upravom Općine (od 1993. Grad) Duga Resa. Polovica poklopca kamene škrinje tamo je bila izložena sve do 2016. godine (* 3).
Polovica poklopca sarkofaga premještena je tada u gradsku četvrt Kasar u Duga Resi. Postavljena je na podlogu od kamenih i betonskih ploča u blizini napuštenog rasadnika bilja koji se nalazi između Ulice Kasar i središnje uzdužne šetnice kroz Park dr. Franje Tuđmana, otprilike na pola puta između zgrade nekadašnjeg radničkog naselja poznate pod nazivom Velika vila i Doma zdravlja Duga Resa. Ova polovica poklopca sarkofaga smještena je, bolje reći - uskladištena na otvorenom, na mjesto koje zapuštenoću ne privlači pozornost, a i podalje je od parkovne šetnice i uličnog nogostupa. Ostavlja dojam spomenika koji kao da je otpisan i namjerno sakriven od pogleda.
Takva je dosadašnja subina te polovice, no što se zbilo s drugom polovicom istoga sarkofaga? Krajem srpnja 1997. godine članovi Društva za ekologiju i vodne aktivnosti ”Sedra” iz Barilovića izvukli su iz koranskog mulja, blizu lijeve riječne obale, i tu drugu polovicu poklopca kamene škrinje. Pokretač njezinog vađenja, član ”Sedre” Juraj Štefančić, još jedan istinski zaljubljenik u povijesnu i prirodnu baštinu zavičaja, tom prigodom novinaru je izjavio: ”Kada je izronio kamen impozantnih dimenzija, a polovica je široka metar i pol, uzbuđenje je doseglo vrhunac. Više nije bilo dvojbe da je riječ o značajnom otkriću. Prije nađena polovica naliježe na ovu, ...”.
Dražen Peraković, također jedan od članova ”Sedre” zaslužan za vađenje te polovice poklopca sarkofaga, a kasnije dugogodišnji načelnik općine Barilović, u izjavi za novine tada je iznio nagađanja o tome kako je poklopac završio na dnu Korane: ”Kako je sarkofag dospio u Koranu, ne znamo. Možda je tu bio riječni gaz, te je skliznuo nepažnjom. Mislimo da je u blizini bio kamenolom gdje je izrađen, a mogao je pasti i za prijevoza na splavi.” (* 4). Ova polovica poklopca, koja je izvađena iz Korane sedam godina nakon prve, prevezena je unutar zidina srednjovjekovnog utvrđenog grada Barilovića, udaljenog od nalazišta u Donjem vrutku tek nešto više od 3,5 kilometara. I danas je izložena u dvorištu starog grada Barilovića, kao jedini primjerak takvog spomenika (* 5).
Arheolog Domagoj Perkić, koji je od 1996. do 2001. istraživao antičke kamenolome u karlovačkom kraju i u njima izrađene grobne sarkofage, urne, stele (a možda i još neke druge kamene znamene, primjerice cestovne miljokaze?) pri tome usko surađujući s Jurajom Štefančićem, u knjizi "Antičke nekropole u speleološkim objektima, kamenolomi i naselja na području Korduna", objavljenoj 2019. godine, istaknuo je podatke o barilovićkoj polovici poklopca: ”7. Naselje Barilovečki Cerovac - kod izvora Donji vrutak u Korani: - pojedinačni nalaz, - sarkofag, - poklopac, - djelomično sačuvan, - dimenzije: ”110” x 128 x 50 (cm).”. (* 6) Poklopac sarkofaga ima dvoslivni krov, zabate i ugaone akroterije, po čemu se sluti da potječe iz kasnog rimskog doba, iz oko 2. do 4. stoljeća (* 7).
Zanimljivo je, međutim, da polovicu poklopca sarkofaga koja je, u vrijeme kada se bavio istraživanjem rimskih kamenih spomenika s karlovačkog područja, bila izložena pred crkvom u Svetom Petru Mrežničkom, Domagoj Perkić nije uvrstio u spomenutu knjigu, na popis ”Sarkofazi i urne kao spoliji i pojedinačni nalazi”. U okviru navedenog popisa, koji obuhvaća čak 66 takvih nalaza, tu polovicu poklopca sarkofaga spominje tek u bilješci kojom se osvrće na drugu polovicu istoga poklopca, izvađenu iz Korane 1997. godine: ”Danas se jedna polovica nalazi u prostorima Staroga grada u Bariloviću, dok je druga ispred crkve u Petru Mrežničkom.”. Zašto arheolog popisu nije priložio podatke i o pojedinačnom nalazu prve i veće polovice poklopca sarkofaga iz Korane kod Donjeg vrutka? (* 8)
Mjerenjem veličine polovice poklopca sarkofaga koja je 2016. godine izmještena iz Svetog Petra Mrežničkog u Duga Resu (* 9), ustvrdio sam da je točna pretpostavka, zasnovana na uvidu obje polovice poklopca sarkofaga, koju mi je još 1997. godine priopćio Juraj Štefančić; polovice poklopaca pohranjene u Svetom Petru Mrežničkom (danas Duga Resi) i Bariloviću potječu od istoga sarkofaga, koji je razlomljen stoljećima ležao u koritu Korane kod Donjeg vrutka.
Polovica poklopca koja se danas nalazi u Duga Resi nešto je veća. Širina i visina su joj, dakako, iste kao i kod barilovićke polovice, 128 i 50 centimetara, no dugačka je 130 centimetara (mjereno po sredini, uzduž krovnog sljemena). Oblici raspuklina na obje polovice poklopca ujedno potvrđuju da ”naliježu” jedan na drugoga, čineći cjelinu izvornog spomenika. Na oba poklopca uz raspuklinu inače nedostaje po jedan manji ulomak; obzirom na svijetliju boju ”rane” u kamenu ti ulomci odlomljeni su ili tijekom vađenja i(li) prijevoza, a možda čak i kasnije. Cjeloviti poklopac sarkofaga pronađen kod Donjeg vrutka bio bi, dakle, dugačak - uzduž krovnog sljemena - oko 230 centimetara (100 cm + 130 cm). Težina cjelovitog poklopca izrađenog iz vapnenca iznosi približno 2,7 tona (* 10).
Premještanjem polovice poklopca sarkofaga iz Svetog Petra Mrežničkog na već spomenuto mjesto u Duga Resi, taj kameni spomenik zapravo je izdvojen iz javnog života. Postao je nevidljiv i prepušten ”čekanju boljih dana”, u nadi da će opet biti izložen pogledima i zanimanju znatiželjnika. Ali i vjerujući da će iznova susresti svoju drugu polovicu, koja je s istoga mjesta u Korani kod Donjeg vrutka izvađena sedam godina kasnije. Spomenik star najmanje 1600 godina zaslužuje da mu se vrati cjelovitost, makar i samo vizualna na način da se polovice poklopca primaknu tako da ”nalegnu” jedna na drugu. Spomenik zavrijeđuje i da se na dostojan način predstavi javnosti na za to privlačnom mjestu, uz prateću obavijesnu ploču, a po mogućnosti i prikladno osvjetljenje kako bi i noću plijenio pozornost.
Goran Majetić, slobodni istraživač, 20. prosinca 2021.
* Pogledajte prethodni napis o podvodnom nalazištu poklopca sarkofaga na karlovačkom području: Podvodna arheologija: U potrazi za kamenom škrinjom iz Kupe kod Hrnetića. Pogledajte i napis o još dva riječna nalazišta poklopaca sarkofaga južno od Karlovca: Podvodna arheologija: Rijeka Korana podno obronaka Skradske gore skriva još dva višetonska poklopca sarkofaga(* 1) Ta je skupina 1996. osnovala Društvo za ekologiju i vodne aktivnosti ”Sedra” iz Barilovića. Glavni pokretač Društva bio je inženjer strojarstva Juraj Štefančić (1952-2013.) iz Barilovića, koji je kao samostalni istraživač, surađujući s Gradskim muzejem Karlovac i Konzervatorskim odjelom Karlovac, zaslužan za otkriće, promidžbu i zaštitu brojnih arheoloških nalazišta, a posebice kamenih spomenika, sa šireg područja južno od Duga Rese. ”Sedra” je o tim nastojanjima od 1997. izvještavala u društvenim novinama pod nazivom ”Glasnik”, čiji je urednik bio upravo Juraj Štefančić.(* 2) Arheolog Domagoj Perkić, u knjizi "Antičke nekropole u speleološkim objektima, kamenolomi i naselja na području Korduna" iz 2019., nudi ponešto drugačije podatke: ”Na položaju Donji vrutak jedan je sarkofag izvađen 1997., a kako je bio u dva dijela, jedan je dio odnesen u mjesto Sveti Petar Mrežnički, dok je drugi izložen u okviru staroga grada Barilovića. Pronađen je na oko 6 m od lijeve obale, na dubini od 2 m.”.Prema navodu Domagoja Perkića, ispada da su iz Korane kod Donjeg vrutka obje polovice poklopca sarkofaga izvađene 1997. te potom prevezene na različita mjesta. Sumnju da spomenuti navod odgovara stvarnim činjenicama pobuđuju, međutim, pitanja koja nameće pažljivim čitateljima. Zašto bi, naime, dvije istodobno izvađene polovice završile svaka na svojoj strani, u naseljima Sveti Petar Mrežnički i Barilović udaljenim oko 5 kilometara? Bi li uistinu takav čin bio odobren od strane stručnjaka - arheologa i konzervatora? Kakvo bi opravdanje imali za takav postupak? (* 3) Premještanju te polovice poklopca kamene škrinje u Sveti Petar Mrežnički 1990. očito su presudili, s ondašnje točke gledišta, dobri razlozi. U to vrijeme Barilović je bio samo jedna od mjesnih zajednica u okviru općine Duga Resa, a stari grad Barilović tek ruševina prepuštena daljnjem propadanju.Stoga se činilo posve opravdanim kameni spomenik izložiti u dvostruko udaljenijoj Duga Resi, središtu istoimene općine, ili pak u obližnjem Svetom Petru Mrežničkom, naselju uz lijevu obalu Mrežnice s već odavno potvrđenim antičkih nasljeđem. U takvu povijesnu priču, i to još u okruženju župne crkve, drevni poklopac sarkofaga odlično se uklopio.Polovica poklopca sarkofaga bila je u crkvenom dvorištu izložena zajedno s kamenim postoljem sunčane ure prevezene iz obližnjeg naselja Mrežničke Poljice, gdje je izvorno postavljena pri završetku izgradnje povijesne ceste Jozefine od Karlovca do Senja, građene 1765-1779.Do premještanja oba spomenika došlo je nakon oštećenja postolja sunčane ure. Naime, župnik Milan Pavlek dao je u ožujku 2016. izbušiti rupu na vršnoj plohi stupa i u nju utaknuti veliki križ. Nakon zahtjeva Konzervatorskog odjela Karlovac da makne križ i popravi oštećenje, župnik je uzvratio ”protjerivanjem” postolja sunčane ure i polovice poklopca antičkog sarkofaga koji se uz njega nalazio.(* 4 Goran Majetić ”Rimski sarkofag iz riječnog mulja”, ”Večernji list” 30. srpnja 1997. U novinskom napisu, između ostaloga, ističe se: ”Riječ je o poklopcu grobnice dvoslivnog krova kakve su se u okolici Barilovića i Perjasice izrađivale najvjerojatnije u starokršćansko rimsko doba, od 2. do 4. stoljeća. Danas su takvi lijesovi poznatiji kao sarkofazi, po nazivu za slične egipatske škrinje. ... Kamion s dizalicom osigurao je privatni prijevoznik Slavo Dobrinić (poduzeće ”Autoprijevoz” iz Barilovića, nap. pis.), a platili su ga supruzi Biserka i Davor Trpčić, vlasnici tvrtke ”Vulkan”. Iz kanua su vađenje navodili Dražen Peraković, Damir i Tihomir Trgovčić te Katica Šutler.”.(* 5) Tamo je prevezena potaknuta željom Društva za ekologiju i vodne aktivnosti ”Sedra” da se, u kulturno-povijesnom zdanju u središtu istoimene općine, predstavi mala muzejska zbirka sarkofaga i urni na otvorenome. Takva zbirka u dvorištu starog grada Barilovića nije zaživjela, ali je zalaganjem ”Sedre” u predvorju nove zgrade osnovne škole u Bariloviću, po njezinoj izgradnji 2000., otvorena ”Arheološka zbirka općine Barilović”. Zbirku uglavnom čine ulomci keramike i drugih uporabnih predmeta s osam arheoloških nalazišta na području Barilovića.Radove na istraživanju i zaštiti starog grada Barilovića potaknuli su Konzervatorski odjel u Karlovcu i Općina Barilović. Konzervatorsko-restauratorske radove na zaštiti grada od 1998. provodi Hrvatski restauratorski zavod iz Zagreba. Ista ustanova otpočela je 2002., također uz povremene prekide, sa sustavnim arheološkim istraživanjima unutar gradskih zidina. Ta istraživanja dokazala su ljudsko obitavanje na tome mjestu od prapovijesti, preko starog i srednjeg vijeka, do današnjeg doba.(* 6) Dužina polovice poklopca sarkofaga koji se nalazi u dvorištu starog grada Barilovića od 110 centimetara odnosi se na najveću dužinu te polovice, od čela s aktoterijima do vrha izbočine nastale puknućem spomenika. No, dužina te polovice poklopca sarkofaga, mjerena uzduž sljemena njegovog krova, iznosi 100 centimetara.Stoga ukupna dužina poklopca sarkofaga, zbroj dužina njegove dvije polovice, mjerenih uzduž krovnog sljemena, iznosi oko 230 centimetara (polovica iz Duga Rese duga je 130, a polovica iz Barilovića 100 centimetara).(* 7) Zanimljiva je bilješka višeg arheologa i konzervatora Krunoslava Zubčića iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog retauratorskog zavoda (HRZ) iz Zagreba, koja svjedoči da je polovica poklopca sarkofaga iz Korane kod Donjeg vrutka, izvađena 1997., naknadno bila predmet znanstvenog istraživanja. U izvještaju naslovljenom ”Rijeke Kupa, Korana, Mrežnica i Dobra”, objavljenom u glasilu ”Hrvatski arheološki godišnjak”, broj 11 iz 2014., između ostaloga ističe: ”U starom gradu Bariloviću s poklopca izvađenog prije desetak godina izuzet je uzorak kamena za petrografsku analizu.”. Nisam, međutim, pronašao podatak je li spomenuta analiza provedena.(* 8) Podatke o veličini obje polovice raspolovljenog sarkofaga iz Korane kod Donjeg vrutka, koje se danas nalaze u Bariloviću i Duga Resi, donose Branka Migotti, Marjeta Šašel Kos i Ivan Radman - Livaja u knjizi ”Roman Funerary Monuments of South-Western Pannonia in their Material, Social, and Religious Context”, objavljenoj u Oxfordu 2018. Za polovicu iz Barilovića navode mjere: 110 x 50 x 127 cm. Za polovicu iz Duga Resa navode mjere: 104 x 50 x 127 cm. Naposljetku ističu i mjere cjelovitog sarkofaga, sastavljenog od te dvije polovice: 214 x 50 x 127 cm.
Pri tome kao izvor podataka (mjera veličine) navode doktorsku radnju Domagoja Perkića ”Antičke nekropole u speleološkim objektima u kontekstu ostalih antičkih nalazišta na području Korduna” iz 2012. Obzirom na to, jasno je da je Domagoj Perkić otišao iz Karlovca u 10 kilometara udaljeni Sveti Petar Mrežnički, razgledao spomenik, snimio ga i premjerio. Ili je za taj posao ovlastio nekoga od suradnika. Bez sumnje je sam, ili uz pomoć suradnika, prvenstveno Juraja Štefančića, 1996-2001. obišao i istražio najveći broj i danas poznatih antičkih kamenoloma i u njima izrađenih spomenika na karlovačkom području.
Nije, međutim, jasno zašto arheolog podatke o polovici sarkofaga iz Svetog Petra Mrežničkog nije iz doktorske radnje prenio i u 7 godina kasnije objavljenu knjjigu. Je li moguće da je pripremajući knjigu za objavu Domagoj Perkić jednostavno zaboravio iz mnoštva podataka prenijeti iz doktorske radnje one koji se odnose na prvoizvađeni ulomak poklopca kamene škrinje iz Korane kod Donjeg vrutka? Kako god bilo, neobjavljivanjem u knjizi mjera i crteža dijela poklopca kamene škrinje iz Svetog Petra Mrežničkog, propustio je u tome izdanju pružiti nepobitnu potvrdu, ili pak opovrgnuti tvrdnju, da s ulomkom poklopca pohranjenim u dvorištu grada Barilovića čini izvornu jedinstvenu cjelinu.
(* 9) Da je polovica poklopca sarkofaga, koja je uklonjena iz dvorišta crkve u Svetom Petru Mrežničkom, premještena u Duga Resu spomenuo je Krunoslav Žubčić iz HRZ-a u izdanju ”Godišnji izvještaj Hrvatskog restauratorskog zavoda za 2019. godinu”: ”... Donji vrutak na rijeci Korani, između Gornjeg Šćulca i Luketića, ... Tu se ... nalazio još jedan poklopac; jedna njegova polovica izložena je u Starom gradu Bariloviću, a druga u parku u Duga Resi.”.
Za točno mjesto u Duga Resi na koje je 2016. premještena polovica poklopca sarkofaga iz Svetog Petra Mrežničkog, doznao sam 15. prosinca 2021. od slobodnog istraživača i zaljubljenika u baštinu dugoreškog kraja Petra Bišćana. Zašto je spomenuto neugledno mjesto odabrano za ”privremeni” smještaj spomenika?
(* 10) Za izračun mase poklopca škrinje pogledajte napisu priloženi tlocrt i bokocrt. M = V x q, V = V1 + V2, V1 = 2,3 m x 1,28 m x 0,15 m = 0,4347 m3, V2 = (2,3 m x 1,28 m x 0,35 m) : 2 = 1,0304 m3 : 2 = 0,5152 m3, V = 0,4347 m3 + 0,5152 m3 = 0,9499 m3. Ovom volumenu treba pridodati i volumen 4 vršna dijela akroterija (”uši”). Ukupni volumen poklopca možemo zaokružiti na 1 m3. M = 1 m3 x 2700 kg/m3 = 2700 kg = 2,7 t.
* Napomena o autorskim pravima:
Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom
obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis
te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete
dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected] 
Polovica poklopca sarkofaga koja je 1990. godine izvađena iz Korane kod izvora Donji vrutak i postavljena u dvorište župne crkve Sveti Petar apostol u Svetom Petru Mrežničkom (stanje 2006.) (Foto: Goran Majetić)
Dio sudionika regate ”Sačuvajmo Koranu zajedno” nadomak nalazišta poklopca sarkofaga kod Donjeg vrutka, koji su 5. srpnja 2015. godine rekli ”NE” izgradnji hidroelektrana ”Lučice” i ”Barilović” na dijelu toka rijeke između Blagaja i Barilovića (Foto: Goran Majetić)
Uz kamenu škrinju iz Korane kod izvora Donji vrutak vezana je narodna predaja (u priloženom novinskom napisu prepričana i skraćena) koju je zapisao ljubitelj i sakupljač narodnog blaga dugoreškog kraja Petar Bišćan (Izvor: Arhiva Petra Bišćana)
Napis posvećen vađenju polovice poklopca kamene škrinje iz Korane kod Donjeg vrutka, objavljen u ”Večernjem listu” 30. srpnja 1997. godine
Veća polovica poklopca koranskog sarkofaga od 2016. godine, skrivena od javnosti, ”čeka bolje dane” u zabačenom kutku nekadašnjeg radničkog naselja Kasar u Duga Resi (stanje 2021.) (Foto: Goran Majetić)
Manja polovica poklopca kamene škrinje koja je izložena u Bariloviću; kada bi joj ”nalegli” polovicu iz Duga Rese, cjelovit spomenik bio bi dug 2,3 metra (Foto: Martina Majetić)
Veća polovica poklopca kamene škrinje koja je ”skrivena” u Duga Resi; zajedno s drugom polovicom iz Barilovića spomenik bi težio 2,7 tona (Foto: Goran Majetić)
Tlocrt i bokocrt cjelovitog poklopca sarkofaga iz Korane kod Donjeg vrutka, kada bi se sastavile polovice koje se nalaze u Bariloviću i Duga Resi (Crtež: Noa Majetić)