ISTAKNUTO
  • Svatovsko groblje u Slamovcu nedaleko Štrepaca
    Lokalitet ”Svatovsko groblje” nalazi se u Slamovcu Donjem u blizini Štrepaca. Prema mišljenjima stručnjaka, a na osnovu još uvijek jasnih ukrasa i simbola na nadgrobnim spomenicima, datira iz vremena s kraja 15. ili početka 16. stoljeća. O nastanku groblja ne postoje (ili nisu pronađeni) zapisi ali su još uvijek žive priče o ”krvavoj svadbi” u Štrepcima.
  • Budni Divovi: Duhovni uvidi Jelene Vasiljević o vremenu kada smo živjeli u tijelima divova
    Među dušama koje danas već izgrađuju bolji svijet za sva bića planete Zemlje su i utjelovljene duše divova, kakav je bio i Jo. Jedna takva draga, nesebična duša darovala nam je svima malu, ali prelijepu i prosvjetiteljsku knjigu ”Jo - život jednog diva”. Pri kraju priče, koju nam je prenijela je i najljepša poruka koju nam valja njegovati u dušama koje dolaze. Jo - Jelena, od srca hvala!
  • Ljuša u Janjskoj dolini: ”Pod svakijem mramorom nalaze se sve sami golijati”
    Suvremeni putopisac Zoran Gajić, koji putuje biciklom a ”piše” kamerom, objavio je 12. svibnja ove godine još jedan u nizu odličnih video-zapisa. Ovoga puta o slikovitome planinskom kraju smještenom po prilici na pola puta između gradića Šipovo i Kupres, u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini. U tome videu, pod naslovom ”Janjska dolina - 1. dio | Zemljom Dembelijom”, predstavio je još jedno mjesto na kojem su pronalažene kosti ljudi divovskoga rasta (* 1).
  • Stećci
    Na području današnje Bosne i Hercegovine i dijelovima okolnih država Hrvatske, Crne Gore i Srbije u prapovijesti bio je organiziran zgošćanski park. Nakon izgradnje dvije piramide kod današnjih Visokog i Zgošće i turisti su nahrupili. Danas je na tom području više parkova.
  • Div iz bosanskoga Dabra: ”Vidiš li ti koliki je ovaj čovjek bio”
    Nedaleko izvorišta rječice Dabar, lijeve pritoke rijeke Sane, smještenog oko dva kilometra južno od istoimenoga sela i oko šest kilometara jugozapadno od gradića Sanski Most u Podgrmeču u Bosanskoj Krajini, svojevremeno su pri građevinskim radovima otkopani koštani ostaci divovskog čovjeka. I danas su živi svjedoci koji potvrđuju pronalazak kostiju tamošnjeg drevnog ljudine.
  • Uspravne nadgrobnice u Zapadnoj Bosni i Lici
    Na suvremenom groblju u selu Dabar, smještenom oko tri i pol kilometra zračne udaljenosti južno od gradića Sanski Most u Zapadnoj Bosni, sačuvan je i dio nadgrobnih spomenika iz dalje prošlosti, među kojima se veličinom, oblikom i načinom postavljanja ističu - okomite pločaste nadgrobnice. Ti spomenici slični su uspravnim kamenim nadgrobnicama kakve se još uvijek mogu naći i na pojedinim grobljima u susjednoj Lici.
  • Razotkrivamo mitove i laži iz bosanske historije: Kraljica Katarina Kosača
    Tragična sudbina kraljice Katarine iskorištena je u vjerske, ideološke i propagandne svrhe putem historiografskih falsifikata i mitova koji nemaju nikakvo utemeljenje i veze sa stvarnim događajima.
  • Nije li u Štrepcima doista bio kamenolom za stećke?
    Već se podosta pisalo o kiklopskim zidinama u Štrepcima i svaka priča i tumačenje izaziva znatiželju.
  • Kiklopske stijene u Štrepcima prapovijesni su arheloški lokalitet star preko 2000 godina!
    Nakon što sam u dva prethodna teksta objavio, a na osnovu povijesnih činjenica te tragova na terenu dokazao, da postoje velike indicije da su Kiklopske stijene u Štrepcima (Brčko distrikt) prapovijesni lokalitet Ilira star preko 2000 godina, mnogi su s rezervom primili ovu informaciju.
  • Legenda o Kiklopskim stijenama i "Gradu Breuka" u Štrepcima
    Da, bilo bi zaista čudo da se uz Kiklopske stijene u Štrepcima ne veže neka od legendi prenošena stoljećima s koljeno na koljeno. Ipak, legenda postoji, a mislim da ni mnogi Zovičani ne znaju za ovu legendu. Ustvari ima i druga, ali ovom prigodom ispričat ćemo samo jednu.
  • Da li smo na korak od rješenja misterije Kiklopskih stijena?!
    Da li smo na korak od rješenja misterije Kiklopskih stijena?! Da, mislim da smo počeli slagati kockice koje će odgonetnuti misteriju Kiklopskih stijena u Štrepcima.
  • Kiklopske stijene u Štrepcima kod Brčkog bile su kamenolom
    Svatko tko je ikad vidio vađenje kamenih blokova na stariji način, ili tko radi s kamenom, zna da su pravokutna užljebljenja, to jest rupe četvrtastog istovjetnog oblika, čak i razmaka, koje se vide na fotografiji broj 1 snimljenoj na Kiklopskim stijenama ili zidinama, kod sela Štrpci u Bosanskoj Posavini, utori za klinove ili poluge za vađenje i cijepanje kamena, odnosno kamenih blokova.
  • Glagoljica - tisuću godina prije Konstantina
    Baveći se glagoljicom preko 30 godina stalno sam se vraćao pitanju njezinog porijekla, tim više što niti za jednu teoriju, pa tako niti onu po kojoj je Konstantin (Ćiril) njezin tvorac, nema nikakvih materijalnih dokaza.
  • Ilirski grbovi i južnoslavenska heraldika
    Naša heraldika je prepuna zabluda, bajki, mitomanije i nepoznavanja osnovnih zakona srednjovjekovnog europskog grboslovlja. Pa tako neki traže simbole šahovnice po Aziji ili hetitske dvoglave orlove, a za izvorne simbole svojih predaka su slijepi. Velikim dijelom uzroke toga možemo tražiti u narativima službene historiografije, kao i u izostanku pravilnog konteksta te nepoznavanju ilirskog grbovlja i simbolike na stećcima, zbog čega se mnogi okreću raznoraznim bajkama i mistifikacijama.
  • Geolog Goran Glamuzina o Kiklopskim stijenama: "Radi se o sprezi geologije i rada ljudskih ruku"
    Zaljubljenik u povijesnu baštinu svojega zavičaja, Josip Lelić još je 2020. godine u facebook grupi Ravne Brčko 24 iznio pretpostavku, temeljenu na istraživanju povijesti svojeg zavičaja, da su Kiklopske stijene nedaleko sela Štrepci, u distriktu Brčko u Bosni i Hercegovini, ustvari ostaci drevnoga grada ilirskoga plemena Breuka.
  • Div iz Borča
    Na Orlovačkom jezeru u Bosni i Hercegovini 19. jula 2022. godine upoznah Uzeira Sponu, nastanjenog u Lukavcu u blizini Tuzle, a rodom iz područja Borča na gornjem toku Neretve. Po zanimanju je magistar fizike i inžinjer strojarstva s bogatim iskustvom iz industrije i prosvjete.
  • Vinko Klarić: ”Mi smo jedan narod”
    Prenosimo zabranjeni intervju (* ) otprije 5 godina, koji je književnik Boris Nad (**) vodio s Vinkom Klarićem, urednikom facebook stranice Iliri su Slaveni / Illyrians are Slavs. Ovaj zabranjeni razgovor pokazuje kakve su nam novinske kuće i koga sustav ne želi, a koga promiče ... Ali prava istina ionako polako prodire ...
  • Tržac - uporište posljednjih Frankopana
    Na brijegu ispod kojega se Mutnica ulijeva u Koranu podigli su knezovi Babonići još u 11. stoljeću utvrdu Tržac te je u svom posjedu imali još početkom 14. stoljeća, a potom ga preuzimaju knezovi Krčki Frankopani. U tom dijelu svog gornjeg toka rijeka Korana je sadašnja granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, što je naslijeđe iz vremena otomanskog prodora na Balkan.
  • Sokolac - stoljetno frankopansko uporiše
    Sokolac je svakako izazovno mjesto za posjet, najviše zbog svog položaja iznad doline Une. Tko ima sreće pa ga posjeti za lijepog vremena nauživat će se pogleda i otkrivanja na desetke kilometara udaljenih mjesta. Onome kome se žuri na Sokolac taj će se zaputiti direktno kroz grad i za 5-6 minuta doći će pod zidine veličanstvene utvrde.
  • Runski natpis iz Breze u Bosni i Hercegovini je slavenska pogrebna molitva
    Donosimo prijevod jednog od rijetkih runskih spomenika na našim prostorima, koji je pronađen 1930. godine na iskopavanju ostataka ranokršćanske bazilike u mjestu Breza, u blizini Sarajeva. Natpis je ugraviran na jednom od stupova bazilike. (* 1)
  • Ostrožac
    Kad je vrlo poštovani prijatelj i neumorni, daleko vredniji od mene, kolega istraživač Almir Ami Kurtović, moju životnu suputnicu Bibu i mene vodio po Bihaću i okolici, zamolio me je da potražim vezu između posljednjih legalnih i legitimnih gospodara utvrde i dvorca Ostrožac, plemenite porodice Berks i kneževske porodice Frankopan.
  • Bihać - miraz kneginje Beatrice Frankopan
    Neću puno pogriješiti kad kažem da je Bihać imao golemi značaj u zlatno doba Hrvatsko-Ugarskog kraljevstva. Naime, srednjovjekovna županija Mali Pset kojoj je pripadao bila je u samom središtu onoga što se tada smatralo Kraljevinom Hrvatskom, dakle područjem južno od Save i Kupe, a sjeverno od Velebita i Knina.
  • Čudnovate lubanje i povratak otpisanih
    Priče o divovima ili o biblijskom primordijalnom sukobu zvuče kao pseudoznanost, mistifikacija i ekscentričnost svima koji nisu nikada posvetili vrijeme sustavnijim istraživanjima ili makar ozbiljnijim razmišljanjima na tu temu. To je pak normalno, jer čovjek, zapleten u niti postojeće društvene svijesti, “zabavljen“ trkom za preživljavanje, jedva stiže izvršavati najosnovnije životne obaveze, a odakle još vremena i sredstava zamajavati se maglovitim i naoko nevažnim događajima, poput onih koji su se odigrali tisućama godina daleko u prošlosti?
  • DIVnim putevima DIVljine
    DIVnim putevima DIVljine: Putopisna video-reportaža slobodnog istraživača Domagoja Nikolića sa Zelengore* iz susjedne Bosne i Hercegovine. Planinarski obilazak i istraživanje gomila, stećaka i druge prapovijesne megalitske ostavštine proveo je u suradnji sa slobodnim istraživačem Vinkom Klarićem.
  • Ilirska magija - obelisk (totem) iz Gornjih Bakića
    Ilirska magija - obelisk (totem) Gornji Bakići kraj Olova, srednja Bosna, na istočnim padinama planine Zvijezde. Katoličko stanovništvo ovog kraja Bosne i Hercegovine čuva stare običaje na svetkovinu Velike Gospe (15. kolovoza) na marijanskom svetištu u Olovu.
  • O promašajima službene arheologije; tzv. “gradinska naselja“ koja to nisu
    Sardinijska brončanodobna gradina “Nuraghe Riu Mulinu Cabu Abbas“ iznad Olbije koju sam posjetio i istraživao nekoliko puta, primjer je gradine koja ruši sva maštanja arheologa i istraživača o tzv. “gradinskim naseljima ili obrambenim gradinama“ na našim prostorima (* 1).
  • Divovi u Bosanskoj Krajini: Nemri - ljudi gorostasni
    Kao i u Lici, i u susjednoj Bosanskoj Krajini u Bosni i Hercegovini zabilježene su predaje o drevnom narodu divova, Nemrima. Također su i među Krajišnicima prisutni zapisi o pronalasku divovskih kostiju. Jedan takav zapis, kratak ali vrijedan, ostavio nam je još 1887. godine svećenik (pop) Kosta Kovačević, rodom iz naselja (Bosanska) Pritoka, smještenog svega oko dva kilometra jugoistočno od Bihaća.
  • Novo izuzetno otkriće: Megalitski dolmen kod Neuma
    U zaleđu Nema u Bosni i Hercegovini, jedinstvenog megalitskog područja u okviru Dinarida, odličan poznavatelj tamošnje megalitske kulture, geolog iz Hercegovine dr. sc. Goran Glamuzina, nizu vrsnih otkrića zadivljujućih drevnih megalita nedavno je dodao otkriće još jednog veličanstvenog prapovijesnog megalitskog dolmena (* 1). Ovi monumentalni hercegovački spomenici jedinstveni su na dinarskom području po obliku, veličini, ali i starosti, koja seže u prošlost najmanje 4 tisuće godina (2000 ili više godina prije Krista).
  • Pet najvećih otkrića na bosanskim piramidama u 2021. godini
    Kompleks bosanskih piramida u Bosni i Hercegovini se sastoji od 6 piramida koje smo nazvali bosanskim piramidama Sunca, Mjeseca, Zmaja, Zemlje i Ljubavi, dok je šesta piramida zapravo kompleks tumulusa - vještačkih konusnih uzvišenja. Postoji i ogromna mreža podzemnih tunela, u koju smo pronašli šest ulaza: Ravne, Ravne 2, Ravne 3, Ravne 4, Ravne 5 i KTK.
  • Krkavški kamen - dva i pol metra visoki drevni menhir u slovenskoj Istri
    Krkavški menhir (* 1), poznat i pod nazivima Krkavški kamen ili Kamen Troglav je 2,5 metara visok grubo obrađen monolit (jednodjelni kamen) koji se nalazi blizu naselja Krkavče u dolini Dragonje u slovenskom dijelu Istre, nedaleko granice s Hrvatskom.