Utvrda Vitunj nedaleko Ogulina, smještena na vrhu stožastog brijega - obronka planine Klek - visokog oko 650 metara, nikada nije pala u ruke turskih osvajača (Foto: Tomislav Beronić)
Naime, središnja kula, iako četvrtasta ima sve odlike tzv. donžon kule: debeli čvrsti zidovi, na uzvisini i vrlo visoka - za ono doba, naravno. Naročito je zanimljivo što je zauzimala cijelu širinu hrpta tako da je ujedno bila i svojevrsni zaštitni zid manjem platou u smjeru sjeveroistoka.
Nije isključeno da je ta donžon kula bila prvotni ulaz u utvrdu, a da je kasnije nadograđena prednja kula, na kojoj se još vide velike puškarnice. Takve vrste kula napuštaju se u gradnjama 15. stoljeća, pa možemo pretpostaviti da je Vitunj građen u doba kneza Stjepana II. Krčkog, dakle oko 1370. godine. Kažem pretpostaviti jer je njegov otac knez Bartol VIII. proveo dobar dio života u Mađarskoj kao župan od Somogyja.
Knez Stjepan II. Krčki oženio je vojvotkinju od Padove Katarinu Cararra i s njom je imao jednu kćer Elizabetu. Bio je vrlo bogat, što potvrđuje i zapis od 40.000 zlatnih florina (oko 140 kg zlata) koje je namijenio za miraz svojoj kćeri zaručenoj za grofa Fridrika Celjskog.
Nakon što je knez Stjepan umro njegov brat, knez Ivan V. zatražio je od udovice svoga brata, kneginje Katarine, da mu prepusti Modruš, što je ona odbila. Tada je knez Ivan započeo nemoguću misiju - opsadu Tržana - za kojega je znao da je neosvojiv.
Bio je to svojevrsni povijesni presedan kad je frankopanska vojska napadala frankopansko sjedište kojega je branila druga frankopanska vojska. Sve je, kako to obično biva, završilo pregovorima u kojima se knez Ivan obvezao isplatiti miraz za Elizabetu i pravedno obeštetiti svoju nevjestu. Usput, kneginja Katarina Cararre Frankopan, utemeljila je pavlinski samostan na Kamenskom.
Kneza Ivana V. Krčkog naslijedio je sin Nikola IV., prvi od imena Frankopan i baš u podjeli njegove imovine njegov sin Stjepan III. Frankopan, oženjen za kneginju Ižotu de Estee naslijedio je između ostalih posjeda Modruš i Vitunj koje je ostavio svom sinu Bernardinu, a on svome unuku Stjepanu IV.
Zanimljivo je da posjed Vitunj nije prešao u ruke Zrinskih kao ostala imanja iza kneza Stjepana IV. jer se godine 1575. već spominje kao napušten.
Pohod na Vitunj je vrlo zahtjevan, staza je strma, uspon dug. Tko nema iskustva u planinarenju, toplo preporučam da ga negdje stekne prije negoli se odluči krenuti stazom Budnog Diva put uvijek frankopanskog Vitunja.
*
Donosimo vam i zanimljive skice i trlocrte sa stranica varak.hu i weba Darka Antolkovića, utemeljitelja stranice "Stari gradovi, utvrde, dvorci i srednjovjekovna kultura".
*
Predzadnja kuća u Vitunju, kod koje počinje staza prema utvrdi, ima i jednu zanimljivost. Dvije prave i vrlo druželjubive ljame u dvorištu vrlo susretljivog i dobrodušnog domaćina.
Tomislav Beronić, slobodni istraživač, 4. travnja 2023.
* Povijesno-putopisna družina vezana uz portal Budni Div izlet do Vitunja poduzela je 2. travnja 2023.
* Napomena o autorskim pravima: Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected] 
Skica pokušaja rekonstrukcije Vitunja (Izvor: Stari gradovi, utvrde, dvorci i srednjovjekovna kultura (darkoantolkovic.wordpress.com))
Pravilni kameni blok s utvrde Vitunj, koji se skotrljao na planinarsku stazu oko 100 metara podno utvrde (Foto: Tomislav Beronić)
Na ovome dijelu staza je strma, no ima i strmijih dionica (Foto: Tomislav Beronić)
Utvrda se nazire kroz krošnje (Foto: Tomislav Beronić)
Unutrašnjost utvrde s još uvijek vidljivim bunarom (Foto: Tomislav Beronić)
Donžon kula; ako se jednog dana ovo otkapa, imat će se što vidjeti. Sad jest zemlja, ali u dubini je sasvim sigurno zid kule. (Foto: Tomislav Beronić)
Ostaci vanjskog zida podgrađa (zapadna strana) (Foto: Tomislav Beronić)
Unutrašnjost čeone kule s puškarnicama (Foto: Tomislav Beronić)
Pogled s ruševina utvrde na Ogulin (Foto: Tomislav Beronić)
Pogled na vanjske zidine sa sjeveroistočne strane (ne preporučujem ići u tome smjeru) (Foto: Tomislav Beronić)
Još uvijek se naziru zidovi prostorija sjeveroistočnog (stambenog) dijela utvrde (Foto: Tomislav Beronić)
Istraživanje detalja prednje, polukružne branič kule s puškarnicama, koja je nadzirala prilaz preko uskog grebena (Foto: Tomislav Beronić)
Tlocrt srednjovjekovnog utvrđenog grada Vitunj (Izvor: varak.hu)
Pogled na preostale zidine i branič kulu sa zapadne strane utvrde (Foto: Tomislav Beronić)