Tragom višestoljetnog zapisa o nalazu ”iznimno velikih ljudskih kosti”

Franjo Julije Fras je u knjizi "Topografija Karlovačke Vojne krajine”, objavljenoj 1835. godine, ostavio zanimljivu zabilješku o špilji nedaleko naselja Jesenica u Lici: ”Nadalje se tu u Pišteniku nalazi špilja 10 hvati dugačka a 5 široka. Tu su nađene iznimno velike ljudske kosti. Inače je suha i nema drugog izlaza.”.

Tomislav Beronić 07.03.2020. Divovi • Središnja Hrvatska
Zaljubljenik u baštinu Plaškog i okolice Branko Šupica u ulaznom dijelu Bidrilove špilje (Foto: Noa Majetić)

Zaljubljenik u baštinu Plaškog i okolice Branko Šupica u ulaznom dijelu Bidrilove špilje (Foto: Noa Majetić)

Bidrilova špilja nalazi se u izuzetno nepristupačnom predjelu ”ljutog” krša (krasa). No, to nije priječilo rijetke pustolove, ali i mještane okolnih sela, da već i u vrijeme prije objave spomenute knjige posjećuju špilju u pokušaju otkrivanja njezinih tajni. Tek unazad pola stoljeća na red su došli istraživači, prvo speleolozi i tek nedavno arheolozi. Bez sumnje su u špilji zatekli daleko manje kostiju (iako ih i danas ima podosta), a moguće ne i one najveće, koje su odavno završile kao suveniri i izošci (nepoznatih) privatnih zbirki.

Da je među davnim posjetiteljima Bidrilove špilje bio i spomenuti Franjo Julije Fras, ustvrdili su članovi speleološke udruge ”Dinaridi - društvo za istraživanja i snimanja krških fenomena (DDISKF)” iz Zagreba. Oni su tijekom priprema 2016. godine za speleoronilačku ekspediciju “Kameni zapisi - Plaški 2017” na špiljskoj sigi uočili urezane inicijale i godinu 1814., koji odgovaraju posjeti tada još mladog Frasa, kasnije školskog nadzornika Karlovačkog generalata.

Prvo speleološko istraživanje špilje proveli su članovi Speleološkog odsjeka Planinarskog društva "Željezničar" iz Zagreba 1967. godine. Ustvrdili su da je špilja ”duga 130 m i arheološki zanimljiva”. Od 45 špilja i jama koje su te godine istražili u široj okolici Plaškog, posebice su istaknuli Bidrilovu špilju jer je u njoj ”... nađeno mnoštvo vrlo starih kostiju i obrađenog koštanog oruđa I oružja.”.

Arheološki je špilja istražena tek 2016. godine, tijekom obilaska područja za pripremu navedene ekspedicije DDISKF-a i South Wales Caving Club-a. Istraživanje je proveo arheolog Konzervatorskog odjela Karlovac Krešo Raguž. Vodič istraživačima do špilje bio je Branko Šupica iz Janja Gore, zaljubljenik u baštinu Plaškog i okolice.

Isti vodič uputio se u obilazak Bidrilove špilje i 2020. godine s piscem ovog napisa i snimateljem priloženih fotografija. Nakon obilaska zatražili smo stručno mišljenje arheologa Kreše Raguža o starosti koštanih nalaza. Prema njegovim riječima, utvrđivanjem starosti ljudskih kostiju iz Bidrilove špilje metodom radioaktivnog izotopa ugljika C14 doznalo se da iste potječu iz prve polovice 13. stoljeća. Kosti pronađene u špilji, čiji su uzorci predani na analizu, zatečene su u lošem stanju. Arheolog pretpostavlja da su to ostaci žrtava kratkotrajne provale vojničkih hordi Mongola (Tatara) u Hrvatsku u veljači 1242. godine. Prema njegovim spoznajama, rov na dnu špilje kroz glinasto tlo iskopali su nakon Drugog svjetskog rata žitelji obližnjih sela, tragajući za blagom za koje se prema predaji tvrdilo da je tu sakriveno.

Za obilaska Bidrilove špilje 2020. godine izvršili smo mjerenja većih primjeraka zatečenih potkoljeničnih kosti (gnjati). Na osnovu njihove dužine, ali i vodeći računa da su pronađene gnjati uslijed istrošenosti bile kraće za po nekoliko centimetara, može se izračunati da potječu od ljudi visokih oko 170-185 centimetara. No što ako je u špilji nekoć bilo i ostataka još viših ljudi? Je li moguće da je iznenađen i uzbuđen mladi Franjo Julije Fras u mraku tajanstvenog podzemlja imao ”velike oči”? Ili je ipak svjedočio i kostima divova, netragom raznesenih i za nas zagubljenih?

Goran Majetić, 27. listopada 2020. / 17. srpnja 2021.

Loš običaj "rezbarenja" špiljskih ukrasa nije mimoišao niti Bidrilovu špilju (Foto: Noa Majetić)

Loš običaj "rezbarenja" špiljskih ukrasa nije mimoišao niti Bidrilovu špilju (Foto: Noa Majetić)

Jedna od većih potkoljeničnih kosti čiju tajnu čuva Bidrilova špilja (Foto: Noa Majetić)

Jedna od većih potkoljeničnih kosti čiju tajnu čuva Bidrilova špilja (Foto: Noa Majetić)

Arheolog Krešo Raguž pretpostavlja da ostaci kostiju iz Bidrilove špilje pripadaju žrtvama provale vojjske Mongola (Tatara) u Hrvatsku 1242. godine (Foto: Noa Majetić)

Arheolog Krešo Raguž pretpostavlja da ostaci kostiju iz Bidrilove špilje pripadaju žrtvama provale vojjske Mongola (Tatara) u Hrvatsku 1242. godine (Foto: Noa Majetić)

Veće sačuvane kosti potječu od ljudi visokih oko 170-185 centimetara, no moguće je da su najveći primjerci odavno odnešeni iz Bidrilove špilje (Foto: Noa Majetić)

Veće sačuvane kosti potječu od ljudi visokih oko 170-185 centimetara, no moguće je da su najveći primjerci odavno odnešeni iz Bidrilove špilje (Foto: Noa Majetić)

Ostaci metalnog posuđa dokazuju da je Bidrilova špilja u razdobljima opasnosti korištena kao pribježište zbjegova (Foto: Noa Majetić)

Ostaci metalnog posuđa dokazuju da je Bidrilova špilja u razdobljima opasnosti korištena kao pribježište zbjegova (Foto: Noa Majetić)

Tematski povezane objave