Stazama Budnog Diva: Crkva sv. Lovre u Skradu na Korani

Unutar zidova podgrađa frankopanskog kaštela Skrada na Korani, još u 14. stoljeću spominje se crkva Sveti Lovro koja opstaje kao glagoljaška župa sve do druge polovice 16. stoljeća (* 1).

Goran Majetić 23.11.2021. Crkve • Središnja Hrvatska
Povijesno-putopisna družina Karlovačke županije na mjestu crkve Sveti Lovro koja se nalazila unutar utvrđenog srednjovjekovnog grada Skrada na Korani (Foto: Biserka Beronić)

Povijesno-putopisna družina Karlovačke županije na mjestu crkve Sveti Lovro koja se nalazila unutar utvrđenog srednjovjekovnog grada Skrada na Korani (Foto: Biserka Beronić)

Zanimljivo je da osim popa Matije Predojevića, nisam našao imena svećenika, župnika i kapelana, kao za crkve sv. Martina i sv. Vida koje se također spominju u kontekstu posjeda Skrad.

U knjizi povjesničara Gjure Szabe”Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji”, objavljenoj 1920. godine, nalazimo tloct kaštela Skrad na kojemu se jasno vidi položaj crkve desno od kule koja čuva glavni ulaz uz vanjski obrambeni zid podgrađa. Dimenzije crkve bile su otprilike 5 x 12 metara, no stvarne dimenzije utvrdit će se tek nakon iskapanja koja, kako sada stvari stoje, nisu planirana u doglednoj budućnosti.

Ipak, željeli smo osvježiti sjećanje na glagoljašku prošlost Skrada i okolice, pa i cijele tadašnje srednjovjekovne Goričke županije. Naša Povijesno putopisna družina u sastavu Dora, Biba, Andrea, Valentina, Viviana, Cvetka i njezin cucak Dante, zatim Zdravko, Josip i naravno Tata Tomy, pojačana ovoga puta Sarom, Adamom i Ivanom iz Slavonskog Broda, postavila je ulomak granitne ploče, kojega smo dobili od tvrtke ”Kamen Butorac” iz Duga Rese s glagoljskim napisom SVETI LOVRO i latiničnim BUDNI DIV uz stabla koja su niknula iz temelja crkve. Ako smo i pogriješili koji metar - nema veze. Bitna je ideja i dobra volja.

Izlet na Skrad odradili smo u subotu 20. studenog 2021. godine iz smjera sela Vujaškovići i zadržali smo se na ostacima kaštela nešto više od jednog sata. Kako se sumaglica polako gubila tako je i pogled na rijeku Koranu u kanjonu ispod nas preko stotinu metara bivao sve bolji i bolji.

Sljedeći izlet prema Skradu imat ćemo početkom proljeća sljedeće godine. Tko nam se želi pridružiti - dobro došao je :-). Do tada pogledajte moj crtež pretpostavljenog izgleda unutrašnjosti kaštela. Zanimljivo, zar ne?

Tomislav Beronić, 20. studenog 2021.

(* 1) U Skradu na Korani odvija se radnja jedne priče iz knjige ”FRANGERE PANE - Priče o Frankopanima” u kojoj knez Stjepan Krčki skriva 40.000 zlatnika namijenjenih za miraz kćeri jedinice Elizabete.

Crtež Skrada na Korani na kojemu se vidi položaj crkve uz kulu koja čuva glavni ulaz uz vanjski obrambeni zid podgrađa (Izvor: Gjuro Szabo ”Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji”, 1920.)

Crtež Skrada na Korani na kojemu se vidi položaj crkve uz kulu koja čuva glavni ulaz uz vanjski obrambeni zid podgrađa (Izvor: Gjuro Szabo ”Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji”, 1920.)

Povijesno-putopisnu družinu na izletu do Skrada na Korani pojačalo je troje mladih iz Slavonskog Broda (Foto: Tomislav Beronić)

Povijesno-putopisnu družinu na izletu do Skrada na Korani pojačalo je troje mladih iz Slavonskog Broda (Foto: Tomislav Beronić)

Članica Družine uz vrh jednog od obrambenih zidova Skrada na Korani (Foto: Tomislav Beronić)

Članica Družine uz vrh jednog od obrambenih zidova Skrada na Korani (Foto: Tomislav Beronić)

Pisac ove izletničke bilješke na krajnjoj zapadnoj točci utvrđenog grada s koje puca pogled na slikovitu dolinu Korane (Foto: Biserka Beronić)

Pisac ove izletničke bilješke na krajnjoj zapadnoj točci utvrđenog grada s koje puca pogled na slikovitu dolinu Korane (Foto: Biserka Beronić)

Prvi crtež pretpostavljenog izgleda unutrašnjosti Skrada na Korani kojeg je, temeljem osobnih uvida i obilazaka grada, izradio Tomislav Beronić

Prvi crtež pretpostavljenog izgleda unutrašnjosti Skrada na Korani kojeg je, temeljem osobnih uvida i obilazaka grada, izradio Tomislav Beronić

Povijesno-putopisna družina postavila je uz temelje crkve ulomak granitne ploče s glagoljskim napisom Sveti Lovro i latiničnim Budni Div

Povijesno-putopisna družina postavila je uz temelje crkve ulomak granitne ploče s glagoljskim napisom Sveti Lovro i latiničnim Budni Div

Tematski povezane objave