Zaštitimo svoju baštinu - nasljeđe starih Ilira

Organizatori i sudionici Konferencije ILIRIKON 2026. upućuju svekoliku javnost i posebno nadležne institucije Republike Hrvatske na Članak 1. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji glasi: 

”Kulturna dobra su dobra od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Kulturna dobra zaštićuju se ovim Zakonom kao dio nacionalne baštine Republike Hrvatske u svrhu trajnog očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta te predstavljaju nacionalno blago.”

Jedno od kulturnih dobara koje je dobrim dijelom neistraženo je nasljeđe starih Ilira. Iliri su bili više plemena koji su živjeli na tlu današnje Hrvatske u željezno doba (od 800. prije Krista do 1. stoljeća). Glavna ilirska i srodna plemena koja su živjela u Hrvatskoj:

Histri • Nastanjivali su Istru, poznati po gusarenju i dugom otporu Rimljanima.

Liburni • Živjeli su na sjevernom i srednjem Jadranu te otocima; bili su vrsni pomorci i graditelji brzih brodova.

Japodi • Naseljavali su gorsku Hrvatsku (Liku i unutarnji dio sjevernog Jadrana), poznati po umjetnosti i radu s jantarom.

Delmati • Držali su središnji dio Dalmacije, po kojima je ta regija dobila ime, a s Rimljanima su vodili teške i duge ratove. 

Ardijejci • Boravili su na južnom dijelu jadranske obale i u dolini Neretve, a njihovi su vladari (poput kralja Agrona i kraljice Teute) stvorili moćno kraljevstvo.

Daorsi • Živjeli su u dolini Neretve, poznati po utvrđenom gradu Daorsonu s megalitskim zidinama.

Panonska plemena (Mezeji, Breuci, Kolapijani) • Naseljavali su sjeverne hrvatske krajeve uz rijeke Savu, Dravu i Kupu.

Na području Hrvatske gdje su živjeli Iliri nalaze se brojni ilirski spomenici.  Ilirska naselja u Hrvatskoj najprepoznatljivija su po obliku gradina - podizanih na strateškim brdskim uzvisinama i gomila - grobnih humaka od kamenja. Tragovi ovih drevnih gradina i grobnica broje se u tisućama. Neke od najpoznatijih i arheološki najvažnijih lokacija u Hrvatskoj su u području splitskog zaleđa i Zagore, koje je jedno od najgušćih područja s ilirskim gradinama i gomilama.

U medijima je nedavno objavljeno da se u Dalmatinskoj Zagori na području gradova i naselja TRILJA, SINJA (HRVACE), CISTE / ŠESTANOVCA, LOVREĆA, PROLOŠCA, IMOTSKOG, PODBABLJA I RUNOVIĆA, planiraju veliki projekti solarnih elektrana i vjetroelektrana. Ukupna vrijednost investicija u obnovljive izvore energije na ovom području procjenjuje se na oko 200 milijuna eura. Grad Trilj je u periodu od 2021. do 2024. godine odobrio 12 projekata solarnih elektrana i vjetroelektrana. Lokalno stanovništvo i udruge organizirali su prosvjede jer se protive prenamjeni krških pašnjaka i ograđivanju golemog prostora tik uz obiteljske kuće i groblja. Građani strahuju od negativnog utjecaja na okoliš, stočarstvo, tradicionalni način života i turistički potencijal Dalmatinske zagore, te zahtijevaju potpunu transparentnost i objedinjeni prikaz svih planiranih dalekovoda, trafostanica i pristupnih cesta na jednoj karti. 

Planirani energetski projekti zadiru upravo u krško područje koje obiluje neistraženim ilirskim lokalitetima a koji bi već sutra mogli biti razrovani bagerima u izgradnji elektrana, pristupnih cesta, dalekovoda i trafostanica.

U reakcijama građana nije spomenuta zaštita kulturne baštine jer je većina ljudi u Hrvatskoj nesvjesna na kakvom arheološkom blagu - Ilirskoj baštini - živimo.

Stoga s ovoga mjesta pozivamo sve zainteresirane za očuvanje kulturne i povijesne baštine, naročito lokalne udruge, da samostalno i u suradnji s drugima, poduzimaju aktivnosti u svrhu zaštite kulturne baštine. 

Udruge posvećene zaštiti kulturne baštine pozivamo da nam se jave u cilju osnivanja koordinacije udruga i pokretanja zajedničkih aktivnosti na kontakt e-mail: [email protected]