
Ne tvrdim da je tako sigurno bilo. Tvrdim da par simbolički i te kako drži vodu i da ga podupiru tri neovisne stvari: oblik, smjer kretanja i glas. Pođimo dakle od oble glagoljice, jer je uglata kasniji razvoj.
Imena slova DOBRO i NAŠ najvjerojatnije su nastala u srednjem vijeku kao didaktički alat za poučavanje glagoljice u samostanima. Zato ih ne koristim kao dokaz izvornog značenja znakova. Polazim od oblika znaka i od njegove glasovne vrijednosti, a ne od imena.
Bitna struktura slova DOBRO su dva zatvorena kruga povezana lukom odozgo. Krugovi sjede nisko, na krajevima luka, a slovo je otvoreno odozdo.
Primjeri slova DOBRO iz starijih rukopisa su na slici u galeriji, kao i izgled istog slova izveden iz liburnske alke.
Konstrukcijski oblik slova DOBRO odgovara isječku liburnske alke: gornja polovica vanjskog prstena i dva bočna kruga. Liburnska alka je prsten s četiri kruga i manjim središnjim krugom. Primjerci kotačastih privjesaka čuvaju se u Arheološkom muzeju Zadar.
Geometrija se poklapa s rukopisima Krajevi luka završavaju točno na visini središta bočnih krugova. Zato krugovi sjede nisko, na krajevima luka, a slovo ostaje otvoreno odozdo.
Krug je jedan od najčešćih motiva ilirske umjetnosti, a uobičajeno se tumači kao znak sunca. Tu treba razlikovati dvije tvrdnje različite težine.
1. Krug je čest motiv. To je dobro dokumentirano. Javlja se na nakitu (kotačasti i kružni privjesci, spiralne fibule), na kamenim spomenicima (rozete na liburnskim cipusima), na japodskim urnama i pojasnim kopčama, a u širem smislu i u kružnom tlocrtu gradina.
2. Krug je simbol sunca. To je prihvaćeno tumačenje u literaturi o brončanom i željeznom dobu Europe, ali ostaje tumačenje. Ne postoji tekst koji potvrđuje što je krug Ilirima značio.
DOBRO kao znak za dan
Znak koji danas čitamo kao DOBRO mogao je izvorno biti znak za dan: sunce izlazi, putuje po nebu i zalazi. Oblik to dobro podržava. Dva kruga na krajevima luka su sunce na obzoru, pri izlasku i pri zalasku. Luk je njegov put preko neba. Slovo je otvoreno odozdo, jer ispod obzora nema vidljivog puta. Ako promatrač gleda prema jugu, kao što se gleda putanja sunca na sjevernoj polutci, istok mu je lijevo, a zapad desno. Lijevi krug je tada izlazak, a desni zalazak. Znak za dan dao bi akrofonijom glas d, kao što je slika volovske glave dala ALEF. Praslavensko *d?n?, latinsko dies i staroindijsko dina obično se izvode iz korijena sa značenjem ”sjati, svijetliti”. Ime DOBRO mlađe je od znaka i ne govori ništa o njegovu izvornom značenju.
NAŠ kao znak za noć
NAŠ ima samo jednu petlju: oko na vrhu, okomiti potez ispod njega i crtice ulijevo pri dnu. Čitam ga kao znak za noć.
Oko je sunce na zalasku. Okomiti potez je sunce koje tone ispod obzora. Crtice ulijevo su njegov povratak „ispod zemlje” sa zapada na istok, kako se to tada zamišljalo. Zato NAŠ nema luka kao DOBRO. Put ispod zemlje se ne vidi, pa ga znak prikazuje samo kao smjer, crticama.
Znak za noć dao bi akrofonijom glas n. Riječ je vrlo stara i raširena u indoeuropskim jezicima: praslavensko *nokt?, latinsko nox, staroindijsko nakta.
Par dan–noć: tri neovisne potvrde
Par se izdvaja od proizvoljnog tumačenja jer ga podupiru tri neovisne stvari odjednom.
OBLIK:
- Dobro (dan) - Luk nad dva kruga: vidljivi put sunca od izlaska do zalaska
- Naš (noć) - Jedno oko, potez dolje i crtice: sunce tone i nestaje
SMJER:
- Dobro (dan) - Luk nad dva kruga: vidljivi put sunca od izlaska do zalaska
- Naš (noć) - Crtice ulijevo: povratak sa zapada na istok (ispod zemlje)
GLAS:
- Dobro (dan) - d od "dan"
- Naš (noć) - n od "noć"
Smjer je najjača potvrda. Kad se DOBRO (dan) čita prema jugu, što je normalno za naš zemljopisni položaj, povratak sunca mora ići ulijevo. Upravo onamo idu crtice kod NAŠ (noć).
Predodžba da sunce noću putuje natrag ispod zemlje dobro je potvrđena u prapovijesnoj Europi. Flemming Kaul je, primjerice, na brončanodobnim prikazima sjeverne Europe rekonstruirao cijeli dnevni i noćni ciklus sunčeva putovanja.
I za kraj - par dan–noć za glagoljska slova D(obro) i N(naš) iznosim kao simbolički uvjerljivo čitanje, a ne kao dokaz, koje mi puno bolje drži vodu od naziva slova kakva danas znamo. Ono što je najbolje jest da sam i za većinu drugih slova "iskopao" slične argumente upravo prema motivima iz ilirske umjetnosti...
Tomislav Beronić, slobodni istraživač, 12. studenog 2026.
* Napomena o autorskim pravima: Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected] 

