
Strabon je, naime, zabilježio da su
”... obilovali snažnim muškarcima ...” (4, 6, 10)
Vjerodostojnost njegovom opisu daje rimski povjesničar Apijan (oko 95. - 165.), koji u djelu ”Rimska povijest”, u 10. knjizi pod nazivom ”Illyriké” (”Ilirika”), slično izvještava o Japodima, napose o rodovima s istočne strane Velebita, odnosno s područja današnje Like:
”Prekoalpski Japodi, snažan i divlji narod, suzbili su Rimljane dva puta u otprilike dvadeset godina, ...” (18, 52)
Grčki povjesničar Herodijan (između 178. i 180. - oko 240.) u djelu ”Povijest carstva nakon smrti Marka Aurelija” naglašava, pak, tjelesnu snagu Panonaca:
”... ljudi iz tih krajeva (Panonije, nap. pis.) imaju ogromna i snažna tijela te su vješti i ubojiti u borbi ...” (2, 9, 11)
Među zapisima starogrčkih i rimskih pisaca o stanovnicima s prostora Ilirika, sačuvan je i onaj o snazi pripadnika plemena Skordiska:
”Skordisci su bili najsuroviji od svih Tračana, lukavost su dodali snazi, a položaj šuma i planina slagao se s njihovom domišljatošću.” (1, 39, 3-4)
Zapis potječe iz djela rimskog pjesnika i povjesničara Flora (74. - 140.), poznatog pod naslovom ”Epitomae de Tito Livio bellorum omnium annorum DCC libri duo” (”Dvije knjige izvadaka iz Tita Livija o svim ratovima u sedam stotina godina”). Povjesničari su inače podijeljeni oko podrijetla Skordiska. Sudeći samo prema većini zapisa iz staroga vijeka riječ je o keltskom plemenu, no arheološka i antropološka istraživanja upućuju da se vjerojatnije radi o svojevrsnoj narodnosnoj i(li) društvenoj (političkoj) mješavini Ilira i susjednih Tračana s Keltima, i to sa značajnim udjelom starosjedilaca. To, uostalom, potvrđuje navod već ranije spomenutog grčkog zemljopisca Strabona iz djela ”Geografija”:
”Skordisci žive pomiješani s Tračanima i Ilirima.” (7, 5, 2)
Pri naglašavanju snage Ilira, posebice su zanimljivi zapisi koji svjedoče o jakosti pojedinih careva Rimskoga Carstva koji su podrijetlom bili iz Ilirika. Tako se, primjerice, u životopisu cara Aurelijana (214. - 275.) ”Divus Aurelianus” (”Božanski Aurelijan”), iz djela ”Historia Augusta” (”Carska povijest”), za koji je vrlo upitno da ga je napisao rimski povjesničar Flavije Vopisko (4. stoljeće), navodi:
”... od najmlađe dobi bio je bistra duha i isticao se tjelesnom snagom. Nije proveo niti jedan dan, makar bio praznik ili neradni dan, a da nije vježbao gađanje kopljem i strijelama i rukovanje drugim oružjem.” (4, 1)
Car Aurelijan bio je podrijetlom Ilir iz grada Sirmija u Panoniji, a na prijestolju Rimskoga Carstva bio je od 270. godine do smrti.
Goran Majetić, slobodni istraživač, 5. srpnja 2026.
* Napis je dio rada "Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio)", kojega je pisac predstavio na 2. međunarodnoj konferenciji ILIRIKON (https://ilirikon.budnidiv.net/), održanoj u gradu Ploče od 25. do 27. rujna 2026., i koji je objavljen u zborniku radova "ILIRIKON 2026.". Za razliku od spomenutog rada, u ovome napisu izostavljeni su nazivi djela na grčkom jeziku, kao i naslovi izvornika koji sadrže prikazane navode.
* Napomena o autorskim pravima: Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected] 
Lik rimskog cara Aurelijana iz 3. stoljeća, podrijetlom Ilira, koji se isticao tjelesnom snagom, na kovanici koja se čuva u Francuskoj nacionalnoj knjižnici u Parizu (Izvor: Hrvatska enciklopedija (enciklopedija.hr): Aurelijan)