Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio) - 12. Izgled i njega tijela

12. Izgled i njega tijela - O izgledu Ilira sačuvano je vrlo malo zapisa starogrčkih i rimskih pisaca.

Goran Majetić 15.11.2026. Pismo • Izvan Hrvatske


Tit Makcije Plaut (između 254. i 250. prije Krista - 184. prije Krista), rimski glumac i dramski pisac, u komediji ”Trinummus” (”Trogroška”), sačuvanoj u cijelosti, ismijao je izgled Ilira, opisavši nekoga stranca riječima:

”Uistinu, ovaj čovjek izgleda kao gljiva; glava mu je tako velika da ga cijelog prekriva! Crte lica su mu ilirske, a i odjeća mu je iz te pokrajine.” (4, 2, 8-11)

Predstavio je, dakle, izgled Ilira koji ga se posebno dojmio. Stranac iz Ilirika imao je veliku glavu, a bio je prepoznatljiv i po crtama lica te odjeći, odnosno narodnoj nošnji.

Grčki logograf i zemljopisac Hekatej iz Mileta (oko 560. prije Krista - oko 480. prije Krista) u djelu ”Obilazak Zemlje”, koje je sačuvano tek u ulomcima kasnijih pisaca, dotaknuo se detalja iz izgleda Liburna, točnije njihove prepoznatljive odjeće. Pišući, naime, o nekom Liburnu po kojemu su navodno nazvani Liburni i za kojega se tvrdilo da je izumio liburnske brodice, spomenuo je i liburnski ogrtač (plašt ili tunika): 

”Liburni, narod koji je živio na krajnjem sjevernom dijelu Jadranskog mora; ... dobili su ime po izvjesnom Liburnu, od kojega potječu liburnski brodovi i liburnski ogrtači, neka vrsta haljine.” (61)

Spomenuti ulomak Hekateja iz Mileta sačuvan je u djelu istočnorimskog pisca Stjepana Bizantinca (6. stoljeće), pod naslovom ”Etnika” ili  ”Narodi”, kako je to ”prepisivač” pošteno naznačio (L 415, 7).

Rimski povjesničar Dion Kasije Kokcejan (oko 155. - oko 235.) u djelu ”Rimska povijest” iznio je svoje mišljenje o podrijetlu naziva ilirskog plemena Panonci:

”Njihovo ime potječe od činjenice da su im tunike s rukavima napravljene tako da se zajedno sašiju komadi stare odjeće koje režu na vrpce na samo sebi svojstven način i zovu pánnous. To je njihovo ime, bilo da je razlog taj koji sam naveo ili neki drugi; ...” (49, 36, 5-6).

Povjesničar je iznio tumačenje da se u nazivu za pripadnike toga plemena ogleda njihov izgled vezan uz osobitu tuniku, donju haljinu od vune ili lana nalik na košulju. Grčka riječ pánno, kao i u latinskom panno, označava krpu, ili u slobodnijem prijevodu sukno ili tkaninu, pa i odjeću. Podrijetlo naziva Panonac i nadalje je, međutim, predmet različitih tumačenja i rasprava.

Rimski prirodoznanstvenik i učitelj govorništva Klaudije Elijan (oko. 170. - oko 235.), koji je iako Italac pisao samo grčki, u djelu ”Raznolike pripovijesti” od 14 knjiga (djelomično su sačuvane, a ostatak čine ulomci) ostavio nam je vrlo zanimljiv izvještaj, krajnje upitne istinitosti, o pripadnicima ilirskog plemena Dardanaca ili Dardana:

”Obaviješten sam da se Dardanci iz Ilirije peru samo tri puta u životu: pri rođenju, pri vjenčanju i kada ih pokapaju.” (4, 1)

Ovaj nam ”rekla - kazala” podatak ne govori izravno o izgledu Dardanaca, već dakako o navodnoj navici (ne)održavanja čistoće vlastitog tijela među žiteljima toga plemena, podrijetlom ilirsko - tračkog, koje je u doba stare Grčke i Rima naseljavalo dijelove područja današnje Srbije (s Kosovom) i Makedonije.

Jedna od posebnosti izgleda bile su i šare, odnosno znakovi i crteži, ubockane bojom u kožu njihovoga tijela. O oslikavanju ilirskih i tračkih tijela unošenjem neizbrisive boje pod kožu detaljnije podatke sadrži poglavlje ovoga rada pod nazivom Tetoviranje.

Goran Majetić, slobodni istraživač, 5. srpnja 2026.

* Napis je dio rada "Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio)", kojega je pisac predstavio na 2. međunarodnoj konferenciji ILIRIKON (https://ilirikon.budnidiv.net/), održanoj u gradu Ploče od 25. do 27. rujna 2026., i koji je objavljen u zborniku radova "ILIRIKON 2026.". Za razliku od spomenutog rada, u  ovome napisu izostavljeni su nazivi djela na grčkom jeziku, kao i naslovi izvornika koji sadrže prikazane navode.

* Napomena o autorskim pravima: Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected]

Kip zarobljenog Ilira, visine preko 2 metra, u  Arheološkom muzeju u Napulju (Izvor: Hamdočamo (hamdocamo.wordpress.com); Foto: Natalija Princi)

Kip zarobljenog Ilira, visine preko 2 metra, u Arheološkom muzeju u Napulju (Izvor: Hamdočamo (hamdocamo.wordpress.com); Foto: Natalija Princi)

Tematski povezane objave