Rimski pjesnik Publije Vergilije Maron (70. prije Krista - 19. prije Krista) u 3. knjizi spjeva ”Georgica” (”Georgika” ili ”O ratarstvu”), obima 4 knjige u cijelosti sačuvane, koji se smatra njegovim najsavršenijim pjesničkim ostvarenjem, naglasio je bojazan od japodskih upada u krajnji sjeveroistok Italije stihovima:
”... i polja japodskog Timava, i carstva pastira čak i sada su, nakon toliko vremena pusta, a travnjaci se prostiru prazni nadaleko i naširoko.” (3, 475-477)
Strepnja je bila posve osnovana jer su Japodi, a s njima i Histri i Liburni, često nasrtali radi pljačke sve do predjela oko toka rijeke Timava, koja je utjecala u Jadransko more između rimskih naselja Aquileia (Akvileja) i Tergeste (Trst). O ilirskim, a napose japodskim, pljačkaškim upadima u taj kraj, sve dok ih rimska vojska pod zapovjedništvom Oktavijana, kasnijeg prvog rimskog cara Augusta, nije 35. godine prije Krista s osvajanjem glavnog japodskog naselja Metuluma posve primirila, posvjedočio je i rimski povjesničar Apijan (oko 95. - 165.). U djelu ”Rimska povijest”, u 10. knjizi pod nazivom ”Illyriké” (”Ilirika”), istaknuo je kako je Oktavijan
”... zagospodario svim barbarskim i ratobornim plemenima koja su živjela među vrhuncima Alpa i koja su često pljačkala susjedno područje Italije.” (15, 43)
Apijan je nadalje naglasio:
”Kada je, međutim, August postao suverenim vladarom, izvijestio je Senat da je - za razliku od Antonijeve tromosti - uspio spasiti Italiju od divljih plemena koja su je tako često bila pljačkala.” (16, 46)
O razlozima rimskih vojnih pohoda na Japode, Apijan je na kraju podsjetio:
”Prekoalpski Japodi, snažan i divlji narod, suzbili su Rimljane dva puta u otprilike dvadeset godina, pregazili Akvileju i opljačkali rimsku koloniju Tergeste.” (18, 52)
Valja naglasiti da su Rimljani s područje Akvileje i Trsta 181., odnosno 177., godine prije Krista preoteli od ilirsko - keltskih plemena, koji su tu bili starosjedioci (s time da su Kelti u to područje doselili u 4. stoljeću prije Krista). Znajući to, rimske izvještaje o ilirskim pljačkaških nasrtajima na te predjele možemo ustvari okrenuti, shvativši ih (i) kao osvetničke pohode Ilira, pa možda čak i pokušaje da povrate preotete dijelove svoje nekadašnje djedovine.
Da su Japodi bili najoštriji trn u oku rimskim težnjama za širenje iz sjeveroistočne Italije na prostor čitavog Ilirika, potvrđuju i grčki zemljopisac Strabon (63. prije Krista - 23.) i rimski povjesničar Dion Kasije Kokcejan (oko 155. - oko 235.). Strabon u djelu ”Geografija” naglašava moć Japoda prije Oktavijanovog osvajanja njihove domovine, koji su svojim zavičajem i zapadnim susjedstvom
”... gospodarili gusarenjem i razbojništvima, ...” (4, 6, 10)
Dion Kasije Kokcejan, pak, u djelu ”Rimska povijest” uz Japode navodi i ostale suučesnike u pljačkaškim provalama na novu rimsku stečevinu, koju su oružanom silom ”prigrlili” svojoj osvajačkoj - i u punom smislu lopovskoj - državi:
”... jer Salasi, Taurisci (keltska plemena, nap. pis.), Liburni i Japidi (Japodi, nap. pis.), koji su se i ranije ponašali neprilično prema Rimljanima, ne samo da nisu platiti porez u obliku danka, već su više puta napadali i pljačkali susjedne krajeve, ...” (49, 34, 2)
Goran Majetić, slobodni istraživač, 5. srpnja 2026.
* Napis je dio rada "Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio)", kojega je pisac predstavio na 2. međunarodnoj konferenciji ILIRIKON (https://ilirikon.budnidiv.net/), održanoj u gradu Ploče od 25. do 27. rujna 2026., i koji je objavljen u zborniku radova "ILIRIKON 2026.". Za razliku od spomenutog rada, u ovome napisu izostavljeni su nazivi djela na grčkom jeziku, kao i naslovi izvornika koji sadrže prikazane navode.
* Napomena o autorskim pravima: Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected] 
”Japodska kapa” - oglavlje od brončanoga lima, starije željezno doba, Arheološki muzej u Zagrebu. U selu Prozoru kraj Otočca otkriveni su ostatci naselja i nekropola ilirskih Japoda iz 1. tisućljeća pr. Kr. (Izvor: croatia.eu)