
(Foto: Tomislav Beronić)
Jedna od tih priča odvit će se i na gradini Vodnjak, na južnoj strani Šolte iznad uvale Tatinja. Ova je gradina puno pristupačnija od onih kod Donjeg Sela ili Rogača, no jednako je neistražena, bolje rečeno baš kao i ostale spominje se vrlo šturo i to tek na nekim marginama.
Sam naziv Vodnjak, prema lokalnoj predaji, dolazi od mjesta gdje su starosjedioci zahvaćali vodu za stoku. Moguće da je dolje u moru neka vrulja pa je voda bočata ili čak slatka - to nisam provjeravao.
U obilazak gradine Biba i ja smo se uputili ”dan poslije” Konferencije ILIRIKON 2025. i to smo doživjeli kao neku vrstu samonagrađivanja - ipak smo otkrili za nas nešto novo. Dolje u samoj uvali Tatinja bili smo mnogo puta u ona dobra stara vremena dok je tamo stolovao danas pokojni Ivo Galac kod kojega smo znali provesti dane i noći guštajući u božanskom ambijentu. No, Ivo, koliko god je bio dobar poznavatelj otoka i naročito mora oko njega, nikada nije spomenuo niti toponim Vodnjak, niti ilirsku gradinu.
Do gradine smo došli autom gotovo po ravnici. Istini za volju, ne baš sasvim do nje, ostavili smo auto kojih stotinjak koraka prije na jednom proširenju, no to nije vrijedno spomena. U sredini prostora drevnog zdanja nalazi se veliki bor, a kameni nasip je još uvijek vrlo dojmljiv.
Sam položaj gradine iznad mora savršeno se uklapa u prostorni raspored kakav je uočio, obradio i detaljno razradio kolega Miško Erak u svojim radovima o gradinama oko doline Neretve. Isto načelo je i ovdje prisutno i to je neosporna činjenica. Gradina Vodnjan bila je svakako osmatračnica prema pučini, odnosno otocima koje danas nazivamo Svetac, Vis, Hvar i Brač.
Zanimljivo je da se sa zapadne strane gradine, prema uvali Tatinja, dobro vidi - nazovimo ga tako - podzid kojim se dobila nivelacija terena. Prema mom iskustvu taj je podzid nastao davno, u vrijeme podizanja gradine - a u prilog tome ide i kameni nasip koji se proteže i prije tog podzida i nakon njega.
Unutrašnjost gradine je maslinik, no neki suhozidi u njemu mi se savršeno uklapaju u gradinsku arhitekturu, no kvalitetan sud ću prepustiti nekom boljem oku od moga.
Zadovoljni viđenim, obogaćeni mnoštvom slika i nekoliko video uradaka, završili smo svoje ”nagradno istraživanje” nakon uspješne Konferencije. Vama donosimo ono što smo snimili u nadi da će vas to potaknuti na posjet Šolti ili barem istraživanja u vašem okruženju.
Tomislav Beronić, slobodni istraživač, 29. rujna 2025.
* Napomena o autorskim pravima: Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected] 
(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)