Stoga sam si dao truda provjeriti u izvorima ostalih slavenskih naroda što oni na tu istu temu imaju u svojim predajama i došao do zanimljivih spoznaja koje, evo, ovdje dijelim s vama.
Česi
Narodna predaja govori o praocu Čehu koji je doveo svoje pleme u "obećanu zemlju punu mlijeka i skute" preko planina, rijeka i ravnica, ali ne govori o smjeru. O tome je pisao Jaromir Spal u djelu "Puvod jmena Čech" (1953). Kod nas postoji slična legenda iz okolice Krapine koja povezuje Hrvatsku kao prapostojbinu trojice braće Čeha, Leha i Meha koji odlaze na sjever i osnivaju države Češku, Poljsku i Ruteniju (Rusija, Bjelorusija, Ukrajina).
Slovaci
Slovaci, dijelom prema Nestoru i dijelom prema drugim izvorima, smatraju da su se doselili iz dva smjera, jedan s juga, drugi sa sjevera, te su vremenom formirali vlastitu zajednicu koja danas ima svoju samostalnu državu.
Poljaci
Poljaci, također prema Nestoru, a dijelom i prema Bogufalu, su doseljenici koji su s područja Dunava (dakle i Panonije) otišli na sjever. To se uklapa u legendu o trojici braće Čehu, Lehu i Mehu.
Ukrajinci
Prema brojnim djelima (M. Hruševski, M. Kostomarov, M. Maksimovič, Y. Daškevič, G. Pivtorak, V. Baran, L. Zaližnjak i dr.) smatraju se starosjediocima na svojoj zemlji još od neolitika, dakle debele prapovijesti unatrag desetak tisuća godina, a da su prije toga doselili iz Azije (današnji Iran).
Rusi
Rusi za sebe smatraju da su isti narod kao i Ukrajinci samo što su ih politički razdvojile povijesne okolnosti o čemu su pisali brojni autori poput A. G. Bobrova, S. L. Nikolaeva, A. Yu. Chernova, A. M. Vvedenskog, L. V. Voitovicha i S. V. Beleckog. Prema njima Rusi su se u današnju Rusiju doselili sa zapada (današnja Ukrajina i, zanimljivo, Skandinavija).
Bjelorusi
Prema V. K. Bondarčiku ovaj narod čine većinom doseljenici sa zapada, dakle iz današnje Poljske.
Bugari
Sami za sebe kažu da su mješavina triju različitih zajednica (Tračani, Slaveni i Prabugari) koji su se tijekom X. stoljeća kristijanizirali i stopili u bugarski narod. Zanimljivo je pročitati rad G. S. Rakovskog.
*
Kao što vidite na priloženoj karti za sve sjeverne slavenske narode dominantan smjer kretanja je od juga prema sjeveru, odnosno zapada prema istoku, uz mali izuzetak kod Slovaka koji imaju uz kretanje jug-sjever i kretanje sjever-jug.
Imajući u vidu sve to upravo je nevjerojatno da su Hrvati i ostali Južni Slaveni došli sa sjeveroistoka kako u svojem spisu "O upravljanju carstvom" govori Konstantin Porfirogenet najmanje pet stotina godina kasnije. To bi značilo da su se u toj famoznoj seobi svi vrtili u krug.
Još je zanimljivije da se države (kneževine, kraljevine ...) Sjevernih Slavena u srednjem vijeku spominju stoljećima nakon Hrvatske (kneževine i kasnije kraljevine). Srednjovjekovna Hrvatska (što je uglavnom današnja Dalmacija) je prva organizirana slavenska država i izvoznik kulture na sjever i istok, dijelom i zbog snažnog stoljetnog antičkog grčkog i rimskog utjecaja.
Stoga sam skloniji sve glasnijem mišljenju da Hrvati nisu nikakvi doseljenici već starosjedioci na svojoj zemlji od prije stoljeća sedmog te da su se do tada nazivali Ilirima (Japodima, Liburnima, Dalmatima, Histirma i dr.).
Tomislav Beronić, slobodni istraživač, 29. kolovoza 2024.
* Napomena o autorskim pravima: Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected]