Bunari Lazareti na Dinari

Na planini Dinari podno vrha Badanj na oko 1000 metara nadmorske visine stoji skriven od očiju javnosti kulturno-povijesni biser i fenomen drevnog graditeljstva; 9 bunara s dvije lokve, i sve je to u lošem stanju osim jednog najvećeg megalitskog bunara.

Goran Majetić 05.12.2021. Bunari • Dalmacija
Bunari Lazareti na Dinari - kulturno-povijesni biser i fenomen drevnog graditeljstva; 9 bunara s dvije lokve (Foto: Vinko Klarić)

Bunari Lazareti na Dinari - kulturno-povijesni biser i fenomen drevnog graditeljstva; 9 bunara s dvije lokve (Foto: Vinko Klarić)

Kada bi se obnovili tek onda bi njihova ljepota došla do izražaja i tada bi mogli stati uz bok bunarima na Crljivici kraj Ciste Velike i sa bunarima na Rajčici koje je šira javnost upoznala prije par godina, iako su godinama prije o toj drevnoj graditeljskoj znamenitosti na svojim blogovima izvještavali planinari, ali i sa nedavno otkrivenim bunarima u Mravnici kraj Perkovića.

Ovi bunari na Dinari, iako su na putu prema planinarskom domu Brezovac, poznati su samo iskusnijim planinarima i starosjediocima koji tu dovode stoku na ispašu. To mjesto s bunarima nazivaju Lazareti, vjerojatno je nekad davno tu bila neka karantena i lječilište za gubavce. Ali zašto baš tu? Mjesto jest izolirano od drugih, ali vrlo moguće da se u bunarima nalazi i ljekovita voda ... To trebamo tek saznati.

Ali to ne znači da su bunari u tolikom broju i veličini napravljeni baš za tu svrhu, što nema smisla, dovoljan je i jedan mali bunar, vjerojatnije je da su bunari tu bili od drevnih vremena i da su prenamjenjeni za tu svrhu. Tako da o Lazaretima i bunarima imamo ogroman prostor za istraživanje, jer po ovako velikom kompleksu bunara znači da je tu u drevna vremena živio brojan i organiziran narod koji je iščezao ili je istrebljen, i o kojem nema nekih zapisa.

Kao što smo rekli, od svih bunara koje smo zatekli je samo jedan dobro očuvan, a ostali su u ruševnom stanju, od kojih je 7 bunara puno vode, dok su ostala dva zatrpana. Ali, vrlo lako je moguće da postoji i 10. bunar koji je podosta zatrpan, jer se na jednom mjestu naziru zidovi i udubljenje, a možda i 11. bunar, ako je manja lokva sudeći po ostacima nekada bila bunar.   

O bunarima Lazareti nemamo nikakvih zapisa o izgradnji, kao ni o ostalim spomenutim bunarima po Dalmaciji i Hercegovini, a narod ih naziva rimskim ili grčkim bunarima.

I danas bi izgradnja ovakvo velikih bunara promjera 3 do 5 metara u tolikom broju na kamenjaru bio veliki i skupocjeni građevinski poduhvat. To znači da nisu sagrađeni prije 300-800 godina, kako ih službeno datiraju, jer se arheolozi sa datacijama sigurnije osjećaju u tom razdoblju. Da je tome bilo tako, trebali bi postojati plemićki i crkveni zapisi i troškovnici izgradnje.

Nekakve priče i naklapanja da je to izgradio narod u novom ili srednjem vijeku koji je tada bio običan kolon, kako su se u Dalmaciji nazivali kmetovi koji su za sve odgovarali plemićima na čijoj su zemlji živjeli i radili, nemaju smisla. Ako i pogledamo bunare, za koje znamo da su se radili zadnjih 100-200 godina, pa nitko tada nije radio takve megalitske bunare u tolikom broju jedan do drugog. Radili su se obično mali bunari promjera 1-1,5 metar, po jedan u svakom selu, na nekim mjestima i pored lokve obično je sagrađen jedan bunar.

A ovakve skupine velikih bunara nisu ništa drugo nego i kultna mjesta, i to vidimo po bunarima na Crljivici gdje se nalaze pored prapovijesnih humaka sa stećcima.

I zašto onda u struci nema hrabrosti da ih smjeste u ilirsko ili prapovijesno doba? Hoćemo li jednom povjerovati narodu koji ih naziva grčkim bunarima ili da su tu otprije Rimljana? Pa da ove bunare imaju Grci, Francuzi ili Britanci, za njih bi oni sa sigurnošću bili prapovijesni i od njih bi napravili arheološki park.

I narod u prapovijesti je trebao bunare za pitku vodu i znao je raditi bunare, a svugdje oko ovakvih megalitskih bunara imamo arheološke tragove života od prapovijesti. Uokolo imamo grobne humke, obredne gomile (tako zvane gradine) i stećke, to znači da su bunari tu otkad su i tragovi života - od prapovijesti.

Nadam se da će ovi bunari u skorašnje vrijeme biti obnovljeni i postati jedna od stanica za odmor i okrjepu za planinare na putu prema planinskim vrhovima i da će privući sve više ljubitelja starina za razgledavanje ovog bisera drevnog graditeljstva.

Vinko Klarić, slobodni istraživač iz Šibenika

* Napis je izvorno objavljen na portalu Huknet (huknet1.hr) 8. studenog 2021. godine.

Položaj bunara Lazareta na Dinari (Izvor: Geoportal (geoportal.dgu.hr))

Položaj bunara Lazareta na Dinari (Izvor: Geoportal (geoportal.dgu.hr))

Visoravan sjeverno od vrha Visibaba (1125 m.n.m.) na kojoj su iskopani i obzidani drevni bunari (Foto: Vinko Klarić)

Visoravan sjeverno od vrha Visibaba (1125 m.n.m.) na kojoj su iskopani i obzidani drevni bunari (Foto: Vinko Klarić)

Mjesto s bunarima starosjedioci nazivaju Lazareti; vjerojatno je nekad davno tu bila neka karantena i lječilište za gubavce (Foto: Vinko Klarić)

Mjesto s bunarima starosjedioci nazivaju Lazareti; vjerojatno je nekad davno tu bila neka karantena i lječilište za gubavce (Foto: Vinko Klarić)

Drevni bunari na Dinari vjerojatno su tek u novije vrijeme prenamijenjeni za potrebe lječilišta i karantene (Foto: Vinko Klarić)

Drevni bunari na Dinari vjerojatno su tek u novije vrijeme prenamijenjeni za potrebe lječilišta i karantene (Foto: Vinko Klarić)

Obzirom na tako velik broj bunara na jednome mjestu, tu je nekoć živjelo mnoštvo naroda koji je iščezao ili je istrebljen, a o kojem nema zapisa (Foto: Vinko Klarić)

Obzirom na tako velik broj bunara na jednome mjestu, tu je nekoć živjelo mnoštvo naroda koji je iščezao ili je istrebljen, a o kojem nema zapisa (Foto: Vinko Klarić)

Sedam bunara puno je vode, dok su ostala dva zatrpana, a naziru se i mogući ostaci još dva bunara (Foto: Vinko Klarić)

Sedam bunara puno je vode, dok su ostala dva zatrpana, a naziru se i mogući ostaci još dva bunara (Foto: Vinko Klarić)

Od 9 zatečenih bunara samo jedan je dobro očuvan, a ostali su u ruševnom stanju (Foto: Vinko Klarić)

Od 9 zatečenih bunara samo jedan je dobro očuvan, a ostali su u ruševnom stanju (Foto: Vinko Klarić)

Narod ove velike bunare, promjera 3-5 metara, naziva rimskim ili grčkim bunarima, što ide u prilog njihove velike, moguće prapovijesne, starosti (Foto: Vinko Klarić)

Narod ove velike bunare, promjera 3-5 metara, naziva rimskim ili grčkim bunarima, što ide u prilog njihove velike, moguće prapovijesne, starosti (Foto: Vinko Klarić)

Bunari na Dinari, iako su na putu prema planinarskom domu Brezovac, poznati su samo iskusnijim planinarima i starosjediocima (Foto: Vinko Klarić)

Bunari na Dinari, iako su na putu prema planinarskom domu Brezovac, poznati su samo iskusnijim planinarima i starosjediocima (Foto: Vinko Klarić)

Tematski povezane objave