Nakon katastrofalnog poraza hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. na rijeci Šaj 1241. godine, mongolska vojska nastavila je svoj razorni pohod prema hrvatskim zemljama. Kralj je, tražeći spas, preko Austrije stigao u Hrvatsku, gdje su mu upravo knezovi Krčki pružili odanu i nesebičnu potporu. Za razliku od austrijskog vojvode Fridrika II. Babenberga, koji je kraljevu nevolju iskoristio za vlastitu korist, knezovi Krčki nisu postavljali ucjene. Od kralja su tražili tek potvrdu svojih ranijih posjeda i prava koja su im dodijelili njegovi prethodnici.
Kralj Bela IV. nije zaboravio njihovu odanost. Potvrdio im je posjede u Vinodolu i Modrušu te im dodijelio dodatne povlastice i prihode. Time je jasno pokazao koliko je cijenio njihovu vjernost u trenucima kada je sudbina kraljevstva visjela o niti.
Dok se kralj još zadržavao u Dalmaciji nastojeći obnoviti svoju vlast nakon mongolske provale, na istočnoj obali Jadrana ponovno su ojačali Mlečani. Iskoristivši prilike koje su nastale nakon rata, uspjeli su vratiti Zadar pod svoju vlast, a time su ponovno stekli nadzor nad plovnim putovima i otocima sjevernoga Jadrana, među kojima je bio i Krk. Ubrzo je mletački dužd razriješio knezove Krčke vlasti nad njihovim matičnim otokom i postavio vlastitoga upravitelja.
Bio je to težak udarac za obitelj koja je upravo dokazala svoju odanost kralju. No umjesto otvorenog sukoba, Frankopani su odabrali drukčiji put. Nastavili su služiti kralju Beli IV. kao njegovi najpouzdaniji velikaši. Obnašali su najviše upravne dužnosti u Splitu i Trogiru, sudjelovali u kraljevim vojnim pohodima i iznova dokazivali svoju političku lojalnost. Takav pristup pokazao se dalekovidnim.
S druge strane, ni Mlečanima upravljanje Krkom nije donosilo očekivane rezultate. Bez domaćih velikaša koji su desetljećima održavali red i upravljali otokom, vlast Serenissime nailazila je na sve veće poteškoće. Lokalno plemstvo postajalo je sve samostalnije, a upravljanje otokom zahtijevalo je sve više novca i političkog napora. Postajalo je očito da trajna stabilnost nije moguća bez suradnje s obitelji koja je na Krku uživala najveći ugled.
Zbog toga su 1260. godine obnovljeni pregovori između Mletačke Republike i knezova Krčkih. Nakon gotovo četrnaest godina postignut je sporazum kojim su Frankopani ponovno preuzeli upravu nad svojim otokom. Cijena povratka bila je visoka. Obvezali su se plaćati znatne godišnje pristojbe Mlečanima, održavati tri galije za potrebe mletačke mornarice, sudjelovati u vojnim pohodima Serenissime te izvršavati niz drugih obveza koje su potvrđivale njihovu vazalnu povezanost s Venecijom.
Ipak, najvažnije je bilo to što su ponovno postali gospodari Krka. Mlečani su pokušali dodatno osigurati svoju vlast podjelom frankopanske obitelji na dvije grane, nadajući se da će međusobnim suparništvom lakše upravljati otokom. Međutim, ta se politika pokazala neuspješnom. Frankopani su ostali složni i nisu dopustili da ih podjele oslabe. Upravo će njihovo jedinstvo postati jedan od temelja buduće moći dinastije.
Ugovor je sadržavao i jednu zanimljivu odredbu. Ako bi Krk napala neka ”okrunjena glava”, odnosno druga kraljevska vojska, Mlečani su se obvezali braniti otok vlastitim snagama. Time su pokazali da, unatoč svim obvezama koje su nametnuli Frankopanima, nisu bili potpuno sigurni u njihovu dugoročnu lojalnost te su bili svjesni njihove snažne povezanosti s hrvatsko-ugarskim kraljem i domaćim stanovništvom.
Najveća pouka ovoga razdoblja nije vojne, nego političke naravi. Mlečani su shvatili da bez suradnje lokalnih velikaša nije moguće dugoročno upravljati Krkom. S druge strane, Frankopani su pokazali da se strpljivom diplomacijom, političkom mudrošću i obiteljskim jedinstvom može postići ono što se oružjem često ne može. Povratak na Krk bio je mnogo više od povratka izgubljenoga posjeda - bio je početak novoga razdoblja uspona obitelji koja će tijekom sljedećih stoljeća postati jedna od najmoćnijih hrvatskih velikaških dinastija.
Đuro Vokić, iz Slavonskog Kobaša, urednik youtube platforme 2. Pogled na povijest Hrvatske i svijeta
(
https://www.youtube.com/channel/UCQZjAfPH5XtOJ5ze66etQPw)
Utvrda Gradec, najstarije poznato sjedište knezova Krčkih.