U Državnom arhivu u Beču (Staatsarchive zu Wien) čuva se kosenzualna isprava hrvatskih i mađarskih plemića od ožujka 1492. godine sa zajedničkog sabora u Budimu na kojoj se nalazi i pečat Ivana Krnjaka, a kojom se potvrđuju uvjeti Požunskog mira iz 1491. godine.
Da prezime Krnjak postoji među Gradišćanskim Hrvatima, to sam saznao prije više od 20 godina, što me navelo na pretpostavku da su ljudi iz ovoga kraja odselili u Burgenland krajem XV. i početkom XVI. stoljeća, no nisam znao za plemstvo Krnjak, jer se na ovom području koje obuhvaća današnja Općina Krnjak spominju Frankopani, Bagajski, Budački i Zimići.
Toponim Krnjak postojao je u vrijeme prve vojne izmjere u drugoj polovici XVIII. stoljeća, što se vidi i na karti Karlovačkog generalata iz 1775. godine (Lieutnant Quartier Kernyak).
*
S obzirom na ove novootkrivene okolnosti bilo bi primjereno postojeći općinski grb zamijeniti ovim starim i time pokazati poštovanje prema porodici Krnjak po kojoj ovo mjesto nosi svoje ime.
Tomislav Beronić, slobodni istraživač, 13. veljače 2024.
