Zabluda Franje Račkog (8. dio)

Slovo IŽE Slovo I

Goran Majetić 28.12.2023. Pismo • Dalmacija


U glagoljici za glas "i" upotrebljavaju se dva znaka IŽE i I. Izgovaraju se isto, barem koliko je meni poznato, mada ima tvrdnji i da je IŽE za dugo, a I za kratko "i", te da se IŽE češće koristilo na početku rečenice ili teksta, vjerojatno jer je bogatije, ljepše, no to nije bilo pravilo.

Jedino pravilo koje imamo jest da IŽE ima brojevnu vrijednost 10 dok I ima brojevnu vrijednost 20.

Za ova dva glagoljska slova dr. Franjo Rački nije imao "rješenje" kako im pripisati feničko-grčko porijeklo, te je za njih Ćirilu pripisao treće pravilo nastanka glagoljice (vidi sliku u galeriji): "Gdje nije bilo pomoći niti na ovaj, niti na onaj način, uze i preustroji staro pismo, koje u grčko-feničkom alfabetu naj više približavaše se glasu, koga u slovjentšini triebalo mu izraziti…".

U knjizi Carla Faulmanna ”Schriftzeischen und Alphabete aller Zeiten und Völker” iz 1880. godine, koju sam spomenuo u prethodnim postovima, našao sam na znakove koji bi bili bliži glagoljskim slovima IŽE i I u Africi i na Bliskom Istoku.

Zanimljivo je da se identičan znak sličan glagoljskom slovu I nalazi u sjevernoj Africi i u Južnom Jemenu.

Za glagoljsko slovo IŽE našao sam dva znaka koja imaju nekakvu sličnost, a zanimljivi su mi jer hieratski znak seže čak u treće tisućljeće prije Krista, a pismo naroda Vei s područja ekvatorijalne zapadne Afrike "otkriveno" je od misionara u 19. stoljeću i još uvijek je neodređene starosti.

Kad pogledamo glas "i" u staroj ćirilici u njoj nalazimo znak za IŽE koji potpuno odgovara grčkom ETA i znak za I koji potpuno odgovara grčkom JOTA, s tim da u ćirilici IŽE ima brojčanu vrijednost osam (a I brojčanu vrijednost deset (10). Već sam pisao o tome da su brojevne vrijednosti grčkog i ćirilice vrlo bliske, a glagoljice i grčkog vrlo različite, pa se sada ne bih previše ponavljao.

Zaključno glagoljska slova za glas "i", IŽE i I, nemaju uzora u feničko-grčkom i toga je čak i dr. Franjo Rački svjestan. Usporedbe radi prenosim i što je o istim tim znakovima pisao njegov suvremenik dr. Jan Hanuš.

Tomislav Beronić, slobodni istraživač, 23. prosinca 2023.

* Pogledajte i napise Da li su Hrvati bili nepismeni prije Ćirila i Metoda?, Da li su Hrvati poznavali brojeve prije Ćirila i Metoda?, Zabluda Franje Račkog, Zabluda Franje Račkog (2. dio), Zabluda Franje Račkog (3. dio), Zabluda Franje Račkog (4. dio), Zabluda Franje Račkog (5. dio), Zabluda Franje Račkog (6. dio), Zabluda Franje Račkog (7. dio).

* Napomena o autorskim pravima: Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected]

Znakovi koji bi bili bliži glagoljskim slovima IŽE i I u Africi i na Bliskom Istoku. (Pripremio: Tomislav Beronić)

Znakovi koji bi bili bliži glagoljskim slovima IŽE i I u Africi i na Bliskom Istoku. (Pripremio: Tomislav Beronić)

Znakovi koji bi bili bliži glagoljskim slovima IŽE i I u Africi i na Bliskom Istoku. (Pripremio: Tomislav Beronić)

Znakovi koji bi bili bliži glagoljskim slovima IŽE i I u Africi i na Bliskom Istoku. (Pripremio: Tomislav Beronić)

Odabrani navodi iz knjige Franje Račkog (Izvor: Franjo Rački "Pismo slovjensko", 1861.)

Odabrani navodi iz knjige Franje Račkog (Izvor: Franjo Rački "Pismo slovjensko", 1861.)

Odabrani navodi iz knjige Ignáca Jana Hanuša (Izvor: Ignác Jan Hanuš "Zur slavischen Runen-Frage mit besonderer Rücksicht auf die obotritischen Runen-Alterthümer so wie auf die Glagolica und Kyrilica", 1855.)

Odabrani navodi iz knjige Ignáca Jana Hanuša (Izvor: Ignác Jan Hanuš "Zur slavischen Runen-Frage mit besonderer Rücksicht auf die obotritischen Runen-Alterthümer so wie auf die Glagolica und Kyrilica", 1855.)

Odabrani navodi iz knjige Ignáca Jana Hanuša (Izvor: Ignác Jan Hanuš "Zur slavischen Runen-Frage mit besonderer Rücksicht auf die obotritischen Runen-Alterthümer so wie auf die Glagolica und Kyrilica", 1855.)

Odabrani navodi iz knjige Ignáca Jana Hanuša (Izvor: Ignác Jan Hanuš "Zur slavischen Runen-Frage mit besonderer Rücksicht auf die obotritischen Runen-Alterthümer so wie auf die Glagolica und Kyrilica", 1855.)

Odabrani navodi iz knjige Ignáca Jana Hanuša (Izvor: Ignác Jan Hanuš "Zur slavischen Runen-Frage mit besonderer Rücksicht auf die obotritischen Runen-Alterthümer so wie auf die Glagolica und Kyrilica", 1855.)

Odabrani navodi iz knjige Ignáca Jana Hanuša (Izvor: Ignác Jan Hanuš "Zur slavischen Runen-Frage mit besonderer Rücksicht auf die obotritischen Runen-Alterthümer so wie auf die Glagolica und Kyrilica", 1855.)

Tematski povezane objave