Ova tri znaka glagoljice su potpuno izvorna. Nisam pronašao niti jedan znak u nekim stranim ili starim pismima za koje bih mogao reći da su slični ovim znakovima.
Ipak dr. Franjo Rački gotovo očajnički nameće samo njemu vidljivu vezu s feničko-grčkim znakovima, sve to pripisuje Ćirilu i kao krunu svega čak u tome vidi pravilo, ignorirajući sve što govori suprotno. (vidi tekst u galeriji):
"Gdje nije bilo pomoći niti na ovaj, niti na onaj način, uze i preustroji staro pismo, koje u grčko-feničkom alfabetu naj više približavaše se glasu, koga u slovjenštini triebalo mu izraziti, ili koje ondje med suglasnici izgubi jurve mjesto …".
A evo i "drugog" mišljenja dr. Jana Hanuša, iz knjige "Zur slavischen Runen-Frage mit besonderer Rücksicht auf die obotritischen Runen-Alterthümer so wie auf die Glagolica und Kyrilica", i to šest godina starijeg. O pristupu dr. Hanuša sam pisao u prethodnom postu na ovu temu i istaknuo kako je njegov pristup širi (uspoređuje rune, glagoljicu, ćirilicu, grčki alfabet pa povremeno i druga pisma - latinicu primjerice) od pristupa dr. Račkog koji se fiksirao na dokazivanje veze između glagoljice i feničko-grčkog alfabeta.
Ovdje je posebno zanimljivo što dr. Hanuš kod znaka ŽIVJETI referira na Assemanijevo evanđelje (starobugarski glagoljski rukopis ohridske škole iz XI. ili kraja X. stoljeća, sada pohranjen u Vatikanskoj biblioteci) i potpuno jasno tvrdi kako u ćirilici znak "Ž" nema brojevnu vrijednost, dok u glagoljici ima vrijednost 7 (sedam).
Dakle, prema ćirilometodijskoj teoriji, Ćiril je u glagoljici znaku ŽIVJETI "darovao" brojnu vrijednost 7 (sedam) da bi je potom on (ili njegov učenik) oduzeo i dao znaku "Z". Uostalom, nije to jedini znak koji je prošao "reformaciju" u prijelazu iz glagoljice u ćirilicu. To se "dogodilo" većini znakova. U svojoj knjizi "Pismo slovjensko" dr. Franjo Rački o tome ne nudi odgovore.
U svojoj analizi znakova DZELO i ZEMLJI dr. Hanuš polazi od grčkog ZETA koje grafički povezuje s ćiriličnim "Z", ali "grčku" vezu s glagoljskim DZELO i ZEMLJI smatra teško dokazivom. Uostalom, najbolje pročitajte sami - nažalost - imam samo njemački izvornik (slika u galeriji).
Sa svim tim u svezi osporavam tvrdnju dr. Franje Račkog sa str. 128. knjige "Pismo slovjensko" da su glagoljskim znakovim ŽIVJETI, DZELO i ZEMLJI autor Konstantin te da su u bilo kakvoj vezi s feničko-grčkim pismom.
Vrijeme je za prvu rekapitulaciju.
U prvih devet znakova samo dva znaka glagoljice AZ i BUKI imaju istu brojevnu vrijednost kao i u ćirilici (1 i 2), a razlikuju se u sedam preostalih znakova (3-9). Samo jedan od prvih devet znakova glagoljice (EST) ima neku razinu sličnosti s jednim rjeđim oblikom feničkog alfabeta ali ne i grčkim, četiri znaka imaju sličnosti sa starim pismima s područja Bliskog istoga, a četiri znaka nemaju očite uzore u drugim pismima, te ih smatram izvornim glagoljskim.
Sve ovo odnosi se na hrvatsku glagoljicu.
Stoga posebno ističem da se u bugarskoj glagoljici koju nisam posebno obrađivao znak EST piše s dvije horizontalne crtice, što u potpunosti odgovara već spomenutom feničanskom znaku (pogledajte Assemanijevo evanđelje u galeriji).
Tomislav Beronić, slobodni istraživač, 22. prosinca 2023.
* Pogledajte i napise ”Da li su Hrvati bili nepismeni prije Ćirila i Metoda?”, ”Da li su Hrvati poznavali brojeve prije Ćirila i Metoda?”, ”Zabluda Franje Račkog”, ”Zabluda Franje Račkog (2. dio)”, ”Zabluda Franje Račkog (3. dio)”, ”Zabluda Franje Račkog (4. dio)”, ”Zabluda Franje Račkog (5. dio)”, ”Zabluda Franje Račkog (6. dio)”.
* Napomena o autorskim pravima: Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected] 
Glagoljski znakovi ŽIVJETI, DZELO i ZEMLJI nemaju nikakve veze s feničko-grčkim pismom (Pripremio: Tomislav Beronić)
Odabrani navodi iz knjige Franje Račkog (Izvor: Franjo Rački "Pismo slovjensko", 1861.)
Odabrani navodi iz knjige Ignáca Jana Hanuša (Izvor: Ignác Jan Hanuš "Zur slavischen Runen-Frage mit besonderer Rücksicht auf die obotritischen Runen-Alterthümer so wie auf die Glagolica und Kyrilica", 1855.)
Odabrani navodi iz knjige Ignáca Jana Hanuša (Izvor: Ignác Jan Hanuš "Zur slavischen Runen-Frage mit besonderer Rücksicht auf die obotritischen Runen-Alterthümer so wie auf die Glagolica und Kyrilica", 1855.)
Assemanijevo evanđelje ili Codex Assemanius s kraja 10 ili iz prve polovice 11. stoljeća (Izvor: Wikidata (wikidata.org))
Odabrani navodi iz knjige Ignáca Jana Hanuša (Izvor: Ignác Jan Hanuš "Zur slavischen Runen-Frage mit besonderer Rücksicht auf die obotritischen Runen-Alterthümer so wie auf die Glagolica und Kyrilica", 1855.)
Odabrani navodi iz knjige Ignáca Jana Hanuša (Izvor: Ignác Jan Hanuš "Zur slavischen Runen-Frage mit besonderer Rücksicht auf die obotritischen Runen-Alterthümer so wie auf die Glagolica und Kyrilica", 1855.)