(Foto: Anto Krnjić; Izvor: Facebok grupa Ravne Brčko 24, post od 22. siječnja 2023.)
Ipak, kako bi dokazali ovu tezu u pomoć smo pozvali struku, to jest jednog od poznatih geologa na polju megalitnih blokova, dr. sc. Gorana Glamuzinu, čiji smo pozitivan nalaz glede Kiklopskih stijena već objavili, a koji govori da su Kiklopske stijene prapovijesni lokalitet Ilira načinjen djelovanjem ljudskih ruku.
Da bi se potvrdila istinitost ove teze, to jest postojanja života na lokalitetu Kiklopskih stijena u prapovijesti, struka nalaže da se navodi moraju potkrijepiti materijalnim dokazima života na navedenom lokalitetu.
Da bi dokazali postojanje života na ovom prapovijesnom lokalitetu svoje znanje i snagu udružuje nekoliko mladih ljudi, istinskih ljubitelja povijesti i prirode: Josip Lelić, Ivo Marić, Filip Filipović, Zvonko Josić - Gile te mladi Marko Pejić, a sve s ciljem pronalaženja prapovijesnih materijalnih dokaza (artefakata) na lokaciji Kikopskih stijena.
Kako naš narod zna reći “hrabre i sreća prati”, tako smo i mi u vrlo kratkom vremenu pronašli nekoliko uistinu vrijednih prapovijesnih artefakata na navedenom lokalitetu koje dajem u prilogu članka.
Normalno, pronađene artefakte morala je struka pregledati i analizirati kako bi iste priznala kao validne te vremenski datirala.
Analizu nađenih artefakata na lokaciji Kiklopskih stijena u Štrepcima učinila je dr. sc. Mirjana Krmpotić, voditeljica Odjela za kopnenu arheologiju, Hrvatski restauratorski zavod Zagreb - Hrvatska, čiju potvrdu nalaza dajem u prilogu, a koja potvrđuje da nalaz ”fibule” datira iz kasnog brončanog doba (1300. - 750. god. pr. Kr.).
Također, u prilogu teksta dajem i crteže Marije Knežević - Jovanović, arheologinje Vojvođanskog muzeja iz Novog Sada, iz rada ”Keltsko oružje iz razorenih ratničkih grobova sa teritorije Srema i Bačke”, ”Opvscvla Archaeologica” broj 27, str. 287-309, iz 2003. godine, a kako bi čitaoci mogli i sami usporediti identičnost crteža s nalazima artefakata na Kiklopskim stijenama.
Ono što je jako interesantno, a i vidljivo na nalazima je to da ovdje očito imamo preklapanje Keltske i Ilirske kulture. Ovo i nije iznenađujuće jer su se Kelti nakon osvajanja ovih prostora (300. god. pr. Kr.) srodili s ilirskim plemenima. Najvjerojatnije se radi o suživotu keltskog plemena Skordisci i ilirskog Breuci, ali to će svakako u daljnjim analizama točno odrediti struka.
Na koncu, možemo reći da je mala ekipa odabranih ljudi, ljubitelja povijesti i prirode, napravila veličanstven posao, otkrila, dokumentovala te Brčko distriktu poklonila prapovijesni arheološki lokalitet ”Kiklopske stijene” koji će Štrepce ali i Brčko distrikt učiniti poznatim na arheološkoj karti Bosne i Hercegovine, ali i svijeta.
Hoće li to vlasti u Brčko distriktu znati pozitivno iskoristiti te nastaviti s daljnjim istraživanjem ovog interesantnog prapovijesnog lokaliteta, pokazat će vrijeme?!
Josip Lelić, 21. veljače 2023.
(Izvor: Otisak.ba)
(Izvor: Otisak.ba)
(Izvor: Otisak.ba)
(Izvor: ”Opvscvla Archaeologica”, 2003. (Marija Knežević - Jovanović ”Keltsko oružje iz razorenih ratničkih grobova sa teritorije Srema i Bačke”))