Novo izuzetno otkriće: Megalitski dolmen kod Neuma

U zaleđu Nema, jedinstvenog megalitskog područja u okviru Dinarida, odličan poznavatelj tamošnje megalitske kulture, geolog iz Hercegovine dr. sc. Goran Glamuzina, nizu vrsnih otkrića zadivljujućih drevnih megalita nedavno je dodao otkriće još jednog veličanstvenog prapovijesnog megalitskog dolmena (* 1). Ovi monumentalni hercegovački spomenici jedinstveni su na dinarskom području po obliku, veličini, ali i starosti, koja seže u prošlost najmanje 4 tisuće godina (2000 ili više godina prije Krista).

Goran Majetić 01.02.2022. Megaliti • Izvan Hrvatske
Novootkriveni dolmen pronađen nedaleko Neumskog Gradca (Foto: Goran Glamuzina; Izvor: Portal Bljesak info (bljesak.info))

Novootkriveni dolmen pronađen nedaleko Neumskog Gradca (Foto: Goran Glamuzina; Izvor: Portal Bljesak info (bljesak.info))

Goran Glamuzina koji godinama obilazi i istražuje, često i vrlo nepristupačne, prapovijesne gradine, g(r)omile, megalitske građevine, ... diljem Hercegovine,  dolmen je otkrio na prostoru kulturnih utjecaja žitelja Miline gradine. Samu gradinu, smještenu istočno od Neumskog Gradca, geolog je detaljno proučio i snimio 2018. godine, ostavši zadivljen baštinom koju je zatekao u njezinom okruženju. O tome je, po nedavnom otkriću dolmena, istaknuo 30. siječnja 2022. godine na facebook stranici Megaliti Hercegovina: ”Pravo čudo je što se sve krije u arealu Miline gradine, prvenstveno golemi megaliti od dolmena, poludolmena, menhira, polumenhira - ljudskom rukom pocijepanih te uspravljenih i nakošenih, gorostasnih, preko 20-30 tona teških grdosija - kamenih blokova. Tu je zatim čudo kiklopskih zidova uz koje je sila keramike mahom svojstava Posuške kulture i to Nečajno faze, a što znači da pripada prijelaznom razdoblju iz bakrenog u brončano doba.”.

Goran Glamuzina napominje da je ovaj otkriveni dolmen samo jedan u nizu sličnih monumentalnih megalitskih spomenika i zdanja prisutnih u spomenutom području, posebice u okruženju Gradačkog polja. Novootkriveni megalitski spomenik poseban je zbog postupka njegove gradnje i prepoznatljive arhitekture dolmena - kamenog stola (ili kuće). Sastoji se od dva kamena potpornja visoka i do dva metra, na koja je savršeno postavljena u vodoravni položaj gorostasna ljudskom rukom prethodno odlomljena (”odcijepljena”) - golema ploča kao pokrov, debela do 60-70 centimetra. Kamena ploča teška nekoliko tona pomno je prebačena ili spuštena da horizontalno kao pokrov nalegne na dvije donje vertikalne kamene grede.

Otkriće školskog primjera dolmena nedaleko Neuma dokazuje da je i na ovim hercegovačkim dinaridskim prostorima, podjednako kao i u sjeverozapadnoj Europi i drugim područjima gdje su takvi spomenici prisutni, itekako bila razvijena čuvena megalitska kultura, po nekima i prava drevna civilizacija. Razlika je, međutim, u tome što su ti europski dolmeni istraživani, poznati javnosti i iskorišteni kao ”mamac” za turiste, dok su naši zaboravljeni a donedavna bili su i posve nepoznati. Tek posljednjih godina otkrivaju ih istinski štovatelji drevne kulturno-povijesne baštine, prvenstveno u Hercegovini i Dalmaciji.

Dolmen je Goran Glamuzina otkrio nedavno, prilikom spuštanja s jednog od kultnih Ilirskih vrhova istočno od Gradačkog polja. U podnožju planine Žabe (”južnohercegovački Olimp”) nalaze se, naime, deseci kiklopskih zdanja, od ruševnih ostataka zidina, zasebnih gorostasnih kiklopskih blokova - menhira, gradina, gomila kao i svojevrsnih ”Ilirskih Stonehengea” - ljudskom rukom ovalno poredanih i namjerno uspravljenih golemih kamenih blokova teških i preko 10 tona.

Upravo se takve ilirske ”instalacije” kriju na gotovo svakom drugom vrhu na kilometarski dugom ulančanom brdskom pojasu od Dobrova na zapadu pa do Hotnja Hutovskog na istoku. Ovdje, točnije na položaju otkrivenog megalitskog dolmena, radi se o jedinstvenom gradinskom sustavu sa središnjom naseobinskom gradinom - Milinom gradinom na istočnoj strani. Ova gradina ustvari predstavlja ostatke jednog zaboravljenog Ilirskog grada, starog preko 3700 godina, gdje se kriju monumentalni ostaci kiklopskih zidina i stambenih terasa, s obje, a pogotovo s južne, strane središnjeg brda s obrednom gomilom na vrhu , izjavio je povodom otkrića dolmena dr. sc. Goran Glamuzina za portal Bljesak info (bljesak.info), koji je prvi, 30. siječnja 2022. godine, prenio vijest o ovome izvanrednom otkriću.

Zbog svega navedenog zaleđe Neuma predstavlja bez ikakve dvojbe jedno od glavnih žarišta megalitske prapovijesne kulture jugoistočnog dijela Europe. Jedan od glavnih razloga koji je izrazito pogodovao razvoju tamošnje megalitske kulture je za to pogodna geološko-geomorfološka podloga zemljišta. Na većini istaknutih kupastih (piramidalnih) brda prisutne su, naime, stijene posebne uslojenosti i građe izdanaka, iz kojih se ”cijepanjem” lako izrađuju gotovi megalitski blokovi. To posebice dolazi do izražaja na mjestima gdje je razvijena, ističe geološki stručnjak Goran Glamuzina, tako zvana kolačasta ispucalost vapnenačkih slojeva.

Dodaje da u pogledu novootkrivenog dolmena postoji mogućnost da se u svojevrsnom ”prolazu” ili ”dvorani” (”komori”) ovog dolmena krije prapovijesni grob, kao što je čest slučaj s prapovijesnim dolmenima na području sjeverozapadne Europe. Njaposljetku, njegog otkrivač u izjavi za portal Bljesak info zaključuje: Impresivnost, a i vrijednost, kako ovog monumentalnog prapovijesnog objekta, tako i brojnih drugih objekata slične megalitske arhitekture na ovom području, postaje još veća ako uzmemo u obzir nepobitnu starost ovih zaboravljenih i netaknutih megalitskih kompleksa. Prema silnoj keramici, prisutnoj posvuda po površini i po zidovima te škrapama, starost dolmena ide u period između 4200 i 3800 godina prije sadašnjosti, točnije u prijelaz iz bakrenog doba (eneolitik) u brončano doba.”.

Pripremio Goran Majetić, 1. veljače 2022.

* Pogledajte prilog na portalu Bljesak infoOtkriven prapovijesni megalitski dolmen kod Neuma”.

(* 1) Dolmen je vrsta megalitskog svetišta ili grobnice. Sastoji se od dva (ponekad i više) uspravna kamena, na koje je postavljena vodoravno polegnuta "krovna" ploča. Neki dolmeni bili su prekriveni zemljom ili manjim kamenjem tako da su tvorili gomile ili gromile (tumule). Dijelu dolmena takav pokrov s vremenom je ispran.

Riječ je o prapovijesnim spomenicima koji, po mišljenju povjesničara i arheologa, većinom potječu iz mlađeg kamenog doba ili neolita, iz razdoblja tako zvane megalitske kulture od oko 4000. do 3000. godina prije Krista. Pronađeni su u raznim krajevima svijeta, a u Europi su posebice zastupljeni u Francuskoj, Engleskoj, Irskoj, Njemačkoj, skandinavskim zemljama, Španjolskoj, Rusiji, ...

Na bretonskom jeziku dolmen označava ”kameni stol”. Njegove uspravne ”noge” zovu se menhiri, a polegnuti treći vršni kamen trilit. I u većini ostalih zemalja, u kojima su u značajnijem broju sačuvani, prisutna su posebna imena za takve megalitske spomenike.

U našim krajevima narod je također koristio posebna imena za takve prapovijesne spomenike (primjerice naziv greda za prirodne ”tornjeve” ili ljudskim rukama uspravljeno izduženo kamenje), ali ih domaći povjesničari i arheolozi uglavnom ne koriste, a i šira javnost za njih gotovo više i ne zna.

I na području dinarskog gorja zna se za nekolicinu menhira, dolmena, pa i kromleha. Kromleh je na bretonskom ”savijena kamena ploča”, a označava skupinu menhira postavljenih kružno ili polukružno i povezanih vodoravno položenim kamenim pločama ili gredama.

Okruženje Miline gradine čuva izuzetna graditeljska i spomenička ostvarenja megalitske kulture (Foto: Goran Glamuzina; Izvor: Portal Bljesak info (bljesak.info))

Okruženje Miline gradine čuva izuzetna graditeljska i spomenička ostvarenja megalitske kulture (Foto: Goran Glamuzina; Izvor: Portal Bljesak info (bljesak.info))

Uz zadivljujuće kiklopske zidine mnoštvo je ostataka keramike koji potječu s prijelaza iz bakrenog u brončano doba (Foto: Goran Glamuzina; Izvor: Portal Bljesak info (bljesak.info))

Uz zadivljujuće kiklopske zidine mnoštvo je ostataka keramike koji potječu s prijelaza iz bakrenog u brončano doba (Foto: Goran Glamuzina; Izvor: Portal Bljesak info (bljesak.info))

Krije li novootrkiveni dolmen i grob iz prapovijesnog doba? (Foto: Goran Glamuzina; Izvor: Portal Bljesak info (bljesak.info))

Krije li novootrkiveni dolmen i grob iz prapovijesnog doba? (Foto: Goran Glamuzina; Izvor: Portal Bljesak info (bljesak.info))

Drška uobičajene keramičke posude iz razdoblja Posuške kulture iz oko 2000. prije Krista (Foto: Goran Glamuzina)

Drška uobičajene keramičke posude iz razdoblja Posuške kulture iz oko 2000. prije Krista (Foto: Goran Glamuzina)

Jedan od najvećih dolmena po veličini pokrovne ploče, koja prema procjeni geologa Gorana Glamuzine teži najmanje - 60 tona! (Foto: Goran Glamuzina)

Jedan od najvećih dolmena po veličini pokrovne ploče, koja prema procjeni geologa Gorana Glamuzine teži najmanje - 60 tona! (Foto: Goran Glamuzina)

Pogled na još jedan nevjerojatan megalitski zid  u okruženju Miline Gradine istočno od Neumskog Gradca (Foto: Goran Glamuzina)

Pogled na još jedan nevjerojatan megalitski zid u okruženju Miline Gradine istočno od Neumskog Gradca (Foto: Goran Glamuzina)

Tematski povezane objave