ISTAKNUTO
Slika 1. - Ilirska kraljica Teuta (Izvor: Portal Antena Zadar (antenazadar.hr))

Dva posjeta Teutinom dvorcu

Pučka predaja na otoku Šolti spominje dvorac legendarne ilirske kraljice Teute. Njezino ime u izvornom obliku na ilirskom jeziku bilo bi Teutana - što bi značilo “gospodarica ljudi“ odnosno “kraljica“, a pronašao sam i da bi proto-indo-europski korijen mogao ići u smjeru “vladarica naroda pod oružjem“, što opet asocira na kraljicu.

Nikola Naglić uz temeljne ostatke srednjovjekovne crkve Sveti Marko u dolini Mali Čanak (Foto: Goran Majetić)

Potraga za "preživjelim” stećcima u Čanku nastavlja se ...

Čanak je selo smješteno usred Like, u maloj dolini Ličkog sredogorja koja oblikom sliči ovalnoj posudi. Ime sela potječe upravo od tuskog naziva za zemljanu zdjelu, iz vremena kada je Lika, od 1527. do 1689. godine, bila pod turskom vlašću. Uistinu postoje, međutim, dvije doline toga imena, Veliki i Mali Čanak, odijeljenje brijegom Srdelj, pa bi ispravan naziv za čitav kraj bio Čanci ili Čanke. Tamošnje starohrvatsko naselje (ili zbir zaselaka) prije turskog zauzimanja Like zvalo se Kovačići (* 1).

Slikovita dolina Veliki Čanak usred Ličkog sredogorja (Foto: Goran Majetić)

Je li ”donedavno brojnija” nekropola stećaka u Čanku posve uništena?

Prvi do sada poznat pisani trag o stećcima u Čanku u Lici potječe od učitelja Bože Ratkovića (* 1) iz 1900. godine. Nalazi se u pismu koje je poslao tadašnjem uredniku glasila ”Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva” Josipu Brunšmidu (* 2). Urednik Josip Brunšmid pismo, ili pak ulomke iz njega, nije objavio u glasilu. Inače je slične dopise predstavljao u rubrici ”Izvještaji muzejskih povjerenika”, no pismo Bože Ratkovića iz nepoznatih razloga tamo nije uvrstio (* 3).

Petar Švonja, dugovječni kazivač o nalazu kostiju diva u udolini Vučjak u jugoistočnom Velebitu, živio je u obližnjem zaselku Jabukovac koji je (za razliku od 1987. kada je fotografija snimljena) danas pust, a ruševne kamene kuće zarasle su u drač (Foto: Hrvoje Zrnčić, 1984.; ”Hrvatski planinar”, broj 11 iz 2009.)

Pljačka ilirske baštine: U krađi kostiju drevnog diva s Velebita sudjelovali su i stranci!

Kada sam temeljem dostupnih izvora pomislio da sam iscrpio ”knjiško” istraživanje moguće sudbine divovskih kostiju koje je na Vučjaku iskopao Ivan Gojtan 1925. godine iz samo njemu jasnih pobuda, i bez odgovora na pitanje je li to učinio ”na svoju ruku” ili je iza njegovog čina stajao još netko, naišao sam na još jedan izvanredan napis.

”Već postojeće javno objavljene obrade dosadašnjih arheoloških nalaza ukazuju da je vrlo moguće da se u mlađe kameno i brončano doba na našim prostorima odigrala invazija koja je došla s mora te preko Dalmacije i Hercegovine prodirala u Bosnu te koja je, na metahistorijski način, opisana u Bibliji.”

Čudnovate lubanje i povratak otpisanih

Priče o divovima ili o biblijskom primordijalnom sukobu zvuče kao pseudoznanost, mistifikacija i ekscentričnost svima koji nisu nikada posvetili vrijeme sustavnijim istraživanjima ili makar ozbiljnijim razmišljanjima na tu temu. To je pak normalno, jer čovjek, zapleten u niti postojeće društvene svijesti, “zabavljen“ trkom za preživljavanje, jedva stiže izvršavati najosnovnije životne obaveze, a odakle još vremena i sredstava zamajavati se maglovitim i naoko nevažnim događajima, poput onih koji su se odigrali tisućama godina daleko u prošlosti?

Zadnje objave

Hrvatska

  • Dva posjeta Teutinom dvorcu

    Pučka predaja na otoku Šolti spominje dvorac legendarne ilirske kraljice Teute. Njezino ime u izvornom obliku na ilirskom jeziku bilo bi Teutana - što bi značilo “gospodarica ljudi“ odnosno “kraljica“, a pronašao sam i da bi proto-indo-europski korijen mogao ići u smjeru “vladarica naroda pod oružjem“, što opet asocira na kraljicu.

Izvan Hrvatske

Prapovijest

Stari vijek

  • Zagonetna izdužena lubanja iz Jopića pećine

    U Jopića pećini na Skradskoj gori nedaleko Krnjaka, oko 22 kilometra južno od Karlovca, hrvatski špiljari pronašli su 1987. godine uistinu nesvakidašnji nalaz, izduženu ljudsku lubanju. Otkriće je očekivano pobudilo zanimanje nekolicine tada vodećih hrvatskih paleontologa, antropologa i arheologa. Izvršena su antropološka istraživanja lubanje, no sve do danas više je pitanja nego li odgovora na tajne koje krije.

Srednji vijek

  • Potraga za "preživjelim” stećcima u Čanku nastavlja se ...

    Čanak je selo smješteno usred Like, u maloj dolini Ličkog sredogorja koja oblikom sliči ovalnoj posudi. Ime sela potječe upravo od tuskog naziva za zemljanu zdjelu, iz vremena kada je Lika, od 1527. do 1689. godine, bila pod turskom vlašću. Uistinu postoje, međutim, dvije doline toga imena, Veliki i Mali Čanak, odijeljenje brijegom Srdelj, pa bi ispravan naziv za čitav kraj bio Čanci ili Čanke. Tamošnje starohrvatsko naselje (ili zbir zaselaka) prije turskog zauzimanja Like zvalo se Kovačići (* 1).

Novi vijek

  • Velebit - carstvo megalita i divova

    Poštovani pratitelji mrežnih stranica Budni div, pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.

GALERIJA