ISTAKNUTO
(Foto: Tomislav Beronić)

Kaštel Gorica - rodni dom kneginje Ane Goričke majke kneza Nikole IV. Frankopana

Knez Nikola IV. Krčki Frankopan, ban Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, prvi od imena Frankopan, sin je kneza Ivana V. Krčkog, bana Hrvatske, Dalmacije i Slavonije i grofice Ane Goričke ili kako se izvorno pisala Anna von Görtz.

(Foto: Tomislav Beronić)

Gradina - neistraženi ostaci ilirskog naselja kod Rogača na Šolti

Svatko tko trajektom dolazi na Šoltu može na brijegu iznad uvale Kašjun, desno od Rogača vidjeti ostatke tipične prapovijesne ilirske gradine na kojoj se vijori hrvatska zastava koju je postavio mještanin Josip Sule. Nažalost, o toj lokaciji kojoj toponim glasi baš Gradina, nema nikakvih podataka ni slika u inače jako dobro uređenoj monografiji ”Otok Šolta” iz 2012. godine.

Skradska gora: od ilirske gradine do frankopanske utvrde

Davno dogovoreni izlet "probijanja" nove ili bolje rečeno buduće planinarske staze na ilirsku gradinu kod sela Končalovići u općini Barilović, u Karlovačkoj županiji, pa preko sjevernog hrpta Skradske gore do frankopanske utvrde nije omelo ni malo kiše koja je pala u ranim jutarnjim satima.

(Foto: Tomislav Beronić)

Glagoljica u Slavoniji

Da je glagoljica bila prisutna i u Slavoniji nije neka novost. O tome je Milan Paun napisao odlične članke ”Glagoljski grafiti u Sv. Martinu u Lovičiću” i ”Glagoljska slova u Sv. Dimitriju u Brodskom Drenovcu” (* 1).

Tko je "ukinuo" glagoljicu?

Da 1905. godine nije otisnuto treće izdanje Parčićevog misala (prvo izdanje je iz 1893.), u XX. stoljeću ne bi bilo niti jedne samostalne glagoljske tiskovine. Za to nam nije kriv "vanjski neprijatelj"! Glagoljicu su u ropotarnicu povijesti u drugoj polovici XIX. stoljeća gurnuli upravo Hrvati i to čak neka velika imena čiji doprinos nacionalnoj povijesti i kulturi posebno ističemo.

Hrvatska

  • Gradina - neistraženi ostaci ilirskog naselja kod Rogača na Šolti

    Svatko tko trajektom dolazi na Šoltu može na brijegu iznad uvale Kašjun, desno od Rogača vidjeti ostatke tipične prapovijesne ilirske gradine na kojoj se vijori hrvatska zastava koju je postavio mještanin Josip Sule. Nažalost, o toj lokaciji kojoj toponim glasi baš Gradina, nema nikakvih podataka ni slika u inače jako dobro uređenoj monografiji ”Otok Šolta” iz 2012. godine.

Izvan Hrvatske

Prapovijest

Stari vijek

Srednji vijek

Novi vijek

  • Velebit - carstvo megalita i divova

    Poštovani pratitelji mrežnih stranica Budni div, pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.

GALERIJA