Da li su Hrvati bili nepismeni prije Ćirila i Metoda?

Teorija prema kojoj su Sveta Braća Ćiril (Konstantin) i Metod autori glagoljice, nastala u 19. stoljeću, otvara više pitanja nego što daje odgovora. Jedno od tih pitanja glasi:

Goran Majetić 12.12.2023. Pismo • Dalmacija
Sveti Ćiril i Sveti Metod (Izvor: Wikipedia (wikipedia.org))

Sveti Ćiril i Sveti Metod (Izvor: Wikipedia (wikipedia.org))

Ako su Sveta Braća autori glagoljice, kojim su se pismom koristili Hrvati od VII. do IX. stoljeća, dakle tijekom najmanje dvije stotine godina?

Da li su Hrvati u to vrijeme ustroja feudalne kneževine, dakle u VII., VIII. i pola IX. stoljeća, mogli imati upravu, ubirati poreze, organizirati vojsku (a sačuvani zapisi govore da su Hrvati imali respektabilnu kopnenu vojsku i mornaricu), imati svoju kršćansku crkvu i svoje svećenstvo, komunicirati sa susjedima (Rimom, Venecijom, Bizantom, Francima, Mađarima, Germanima, Bugarima i drugima), a da baš ništa nisu zapisivali?

U to doba, od VII. do IX. stoljeća Germani i Skandinavci su se već naveliko služili runama (najstarije poznate rune datirane su između 1. i 250. godine nove ere). Pokrštavanjem Germana i Skandinavaca, dakle u razdoblju od VIII. do XII. stoljeća, rune bivaju zamijenjene latinicom.

Svi tadašnji europski narodi bili su otprilike na istoj civilizacijskoj, tehnološkoj i kulturnoj razini što navodi na zaključak da su se, barem na razinama višeg plemstva i svećenstva, sve europske državine, kako god se zvale (carstva, kraljevine, kneževine, …) koristile nekim pismom za potrebe upravljanja svojim narodima i zemljama.

Htjeli ili ne - da bi vodili kneževinu, dakle državu, posebno ako je bila vazalna jer su u tom slučaju plaćali veći danak - morali su zapisivati mnogo toga. To što se gotovo ništa nije sačuvalo uzrok ima u nepostojanosti materijala na kojima su činili zapise - koži, pergameni ili drvu.

Vratimo se Konstantinu i Metodu. Sveta Braća bili su bizantski kršćanski misionari i njihovo je poslanje bilo pokrštavanje po bizantskom obredu u Moravskoj. Hrvati su u to doba, sredinom IX. stoljeća, bili kršćani, imali su svoju crkvu i svoje bogoslužje koje nije bilo ni grčko (bizantsko) ni latinsko. Bilo je na narodnom jeziku jer jedino je tako moglo biti prihvaćeno i ukorijenjeno u narodu.

Uostalom, postoje dokazi da su Latini opetovano nametali latinski jezik i pokušali iz liturgije istisnuti hrvatski. Istini za volju, nema nikakvih tragova o tome da su Hrvati od kako su se pod tim imenom pojavili na povijesnoj pozornici, dakle oko VII. stoljeća, imali neku drugu vjeru osim kršćanske.

Pretpostavka da su Hrvati u početku pisali latinskim ili grčkim pismom, tada prisutnim na ovim prostorima, uključuje i korištenje tih jezika, no takva teza ne drži vodu iz istog razloga zbog kojega zagovornici ćirilometodske teorije osporavaju postojanje glagoljice prije Svete Braće - nema materijalnih dokaza zapisa na hrvatskom jeziku tim pismima.

Uostalom, latinica se tek u XIX. stoljeću počela prilagođavati hrvatskom jeziku jer do tada nije niti doživljavana kao hrvatsko pismo - čak su i raniji latinični zapisi za hrvatske glasove koristili uglavnom mađarsku ili talijansku ili (rjeđe) njemačku kombinaciju slova. Jedino je glagoljica imala odgovarajuće znakove za hrvatske glasove, mada moram spomenuti i da je u nekim krajevima korištena i hrvatska inačica ćirilice (bosančica).

Zdrav razum govori da su Hrvati naprosto MORALI koristiti neko pismo. Koje? Pa glagoljicu, naravno. Jedino je ona tada postojala - a to isključuje autorstvo Svete Braće. Glagoljica je, naime, izvorno pismo kojim su se naši predci služili i prije negoli su se nazvali Hrvatima, čak i prije negoli su svoje pismo nazvali - glagoljicom. Sveta Braća su autori ćirilice, što je potpuno logično jer je slavenska ćirilica prerađeno grčko pismo u koje su uključeni neki elementi znatno starije glagoljice.

Uostalom, nigdje nisam naišao na sliku Svete Braće, stariju od 100 godina koja ih prikazuje s glagoljicom. Uvijek ih se prikazuje samo s - ćirilicom.

Tomislav Beronić, slobodni istraživač, 10. listopada 2023.

* Napomena o autorskim pravima: Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected]

Sveti Ćiril i Sveti Metod (Izvor: Wikipedia (wikipedia.org))

Sveti Ćiril i Sveti Metod (Izvor: Wikipedia (wikipedia.org))

Tematski povezane objave