Bilaj - lipo je živjeti u srcu Like

Bilaj je danas maleno i skromno naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji. U sastavu je grada Gospića te od njega udaljeno 6 kilometara jugoistočno. Smješten je u dolini rijeke Like u središnjem dijelu Ličkog polja, u mikroregiji Ličke zavale Gorske Hrvatske. U prometnom smislu, nalazi se na križištu ceste Gospić-Gračac i ceste Novoselo Bilajsko - Vrebac - Podlopača. Kroz Bilaj prolazi i poznata ”Lička pruga” Ogulin - Gospić - Knin (željeznička postaja Bilaj - Ribnik), a krajnje istočnim dijelom Bilaja prolazi autocesta Zagreb - Split.

Inače, Bilaj formalno čine dva odvojena naselja: Bilaj i Novoselo Bilajsko - premda de facto funkcioniraju kao jedno jedinstveno naselje (i službeno kao jedan Mjesni odbor Bilaj). Bilaju pripada i zaseok Rosulje, dok Novoselu Bilajskom pripadaju zaseoci Rakovac i Visoko Brdo. Uz Bilaj je usko vezano i susjedno naselje Barlete (osobito barletski zaseok Babulj) zbog pripadnosti zajedničkoj bilajskoj katoličkoj župi sv. Jakova apostola. Šire područje Bilaja pripada zaštićenom krajoliku i tzv. značajnom krajobrazu Ribnik - Bilaj -Jadova.

Demografski podatci

Bilaj (ne uključujući Novoselo Bilajsko) na početku 21. stoljeća broji oko 170 stanovnika koje je uglavnom starije životne dobi. Selo se suočava s demografskim i gospodarskim problemima kao i brojna druga naselja u Republici Hrvatskoj. Po posljednjem popisu stanovništva 2021. godine, u Bilaju (uključujući Novoselo Bilajsko!) službeno živi 266 ljudi. Udio žena i muškaraca skoro je izjednačen, a stanovništvo je stopostotno katoličko. U Bilaju živi nemali broj pripadnika romske zajednice, koji primjerice čine većinu stanovništva u Novoselu Bilajskom.

Stanovnici Bilaja govore zapadnim dijalektom štokavskog narječja (novoštokavski ikavski) hrvatskoga jezika. Bitno identitetsko obilježje toga dijalekta jest ikavski refleks jata (dite, lipo), krnji infinitiv (doć, reć, imat), prijelaz l u a ili e u glagolskom pridjevu radnom (vidija, čuva, bija, odnosno vidije, bije, čuje), redukcija samoglasnika (učint), zamjena ž sa r (more - može) i sl.

Način života stanovnika u povijesti i sada

Današnja gospodarska osnova Bilaja su poljodjelstvo, šumarstvo, stočarstvo, ugostiteljstvo i obrt (elektroservis i autoservis), a računajući susjedne Barlete čak i graditeljstvo (kamenolom). Sve do druge polovice 20. stoljeća poljoprivreda je bila dominantna, ako ne i isključivo jedina gospodarska grana u Bilaju, dakle bilo je riječ o agrarnom stanovništvu, a ono ima dobar udio i u današnje vrijeme.

Ljudi su u neka davnija vremena radili od svitanja zore do sumraka i zalaska sunca - uvjeti života na selu su bili teški i mukotrpni, no narod je u svojim narodnim i vjerskim običajima uvijek pronalazio zrno utjehe i odmora - posebno na nedjelje, svece i blagdane.

Dobar dio današnjeg stanovništva Bilaja ili je u mirovini, ili pak pripada tercijarnom i kvartarnom gospodarskom sektoru. Naravno, postoje i oni koji se bave lovom pa čak i ribolovstvom. Oni koji su zaposleni i rade u Gospiću se nakon radnog vremena bave poljoprivredom i tako poboljšavaju svoj standard. Po pitanju obrazovanja, Bilaj ima svoju vlastitu područnu školu (od 1. do 4. razreda osnovne škole), dakako u sastavu OŠ dr. Jure Turića u Gospiću.

Poznate osobe

    • Ivan Butković - svećenik - glagoljaš iz 18. stoljeća, kapelan u župi (Lički) Ribnik
    • Ivan Butković - aktivist i predsjednik Hrvatske bratske zajednice (Croatian Fraternal Union) u Americi
    • Petar ”Pećo” Butković - svećenik i humanist
    • Jakov (Jace) Medunić - ustaški rojnik, vođa jedne skupine tzv. križara u Jugoslaviji nakon poraza vojske NDH
    • Joso Mraović ”Lički Tuđman” - poduzetnik i filantrop
    • Nikica Valentić (samo porijeklom!) - predsjednik Vlade RH od 1993. do 1995.
    • Darko Milinović (samo porijeklom!) - liječnik i političar

Časnici Ličke graničarske pukovnije:

    • bojnik (major) Staniša Šimunić
    • satnik Stane Šimunić
    • natporučnik Leopold Šimunić
    • natporučnik Ivan Valentić
    • natporučnik Anton Valentić

Poginuli hrvatski branitelji iz Domovinskog rata:

    • Ivica Šimunić ”Ljuti”
    • Nikola Mraović ”Grga”

Što se tiče ruralnog turizma - tu Bilaj ima veliki potencijal, posebno jer područje Bilaja pripada ”značajnom krajobrazu” Ribnik - Bilaj - Jadova. S povijesnog gledišta Bilaj ima veliki potencijal jer je u akademskoj zajednici na glasu kao ”Austrijski Termopil”. Stoga bi se tu moglo pristupiti nekakvom festivalu oživljene povijesti gdje bi se odigrala scena poznate Bitke za Bilaj između austrijske vojske tj. naših ”krajiških” vojnika te Nepoleonove francuske vojske. Slično imamo i u Hrvatskom zagorju s replikom bitaka za vrijeme poznate Seljačke bune, pa zašto onda ne i ovo.

Bilaj ima potencijal i za vjersko-hodočasnički turizam, naime s obzirom da je bilajska župa posvećena sv. Jakovu Apostolu ono može biti glavno odmorište hodočasnika na hrvatskome putu sv. Jakova od Udbine pa sve do senjskog primorja koji bi se onda potom dalje nadovezivao na onaj svjetski poznat Camino Santiago u Španjolskoj.

Bilaj je relativno mirno selo, a grad Gospić je vrlo blizu što Bilaj čini praktički predgrađem grada dok istodobno zadržava svoju ruralnu posebnost. Naročito valja istaknuti već spomenuto brdo Gradinu, na čijem se vrhu (tzv. Ćuk) nalaze posljednji ostatci srednjovjekovne bilajske utvrde te ujedno sa kojeg se pruža najlješi pogled na Velebit, grad Gospić te na cijelu Ličku dolinu. Ostat ćete bez daha, to vam garantiram, stoga vam toplo preporučujem da navratite.

Ako netko želi pronaći svoj mir u životu onda je to sigurno u Bilaju, dolaskom novih ljudi može se popraviti i demografska slika sela, ali i daljnje funkcioniranje bilajske područne škole. Bilajčani / Bilajci su svakako željni novih susjeda i novih stanovnika.

A da ne govorim koliko je lipo biti u Bilaju u ljetne dane - imamo nekoliko kupališta, a najpoznatije je zasigurno kupalište koje mi Bilajčani zovemo ”Jadran”. A nova destinacija na rijeci je svakako novoizgrađeni bent (tur. bend - brana, nasip) kod željezničkog mosta na kojem možete uživati u opuštajućem zvuku vode. Dakle, u kontekstu vodnog bogatstva, kao dio ”značajnog krajobraza” i zaštićenog krajolika Ribnik - Bilaj - Jadova, duž riječnih tokova postoje mogućnosti atraktivnog boravka, ribolova i kupanja.

Lokalni OPG-ovi

U Bilaju nema velikih OPG-ova. Većinom je riječ o skromnijim, malim i obiteljskim OPG-ovima koji se bave obradom zemlje i uzgojom stoke, uglavnom ovaca.