Potraga za "preživjelim” stećcima u Čanku nastavlja se ...

Čanak je selo smješteno usred Like, u maloj dolini Ličkog sredogorja koja oblikom sliči ovalnoj posudi. Ime sela potječe upravo od tuskog naziva za zemljanu zdjelu, iz vremena kada je Lika, od 1527. do 1689. godine, bila pod turskom vlašću. Uistinu postoje, međutim, dvije doline toga imena, Veliki i Mali Čanak, odijeljenje brijegom Srdelj, pa bi ispravan naziv za čitav kraj bio Čanci ili Čanke. Tamošnje starohrvatsko naselje (ili zbir zaselaka) prije turskog zauzimanja Like zvalo se Kovačići (* 1).

Goran Majetić 06.08.2022. Stećci • Lika i Velebit
Nikola Naglić uz temeljne ostatke srednjovjekovne crkve Sveti Marko u dolini Mali Čanak (Foto: Goran Majetić)

Nikola Naglić uz temeljne ostatke srednjovjekovne crkve Sveti Marko u dolini Mali Čanak (Foto: Goran Majetić)

Područje Čanka prilično je daleko od značajnijih ličkih naselja; nalazi se oko 12 kilometara zračne udaljenosti sjeveroistočno od Perušića, 16 kilometara zapadno od Korenice i 24 kilometra jugoistočno od Otočca. Cestovni prilazi iz spomenutih naselja još su duži, a uspinju se na prijevoje i do preko 800 metara nadmorske visine, koji prolaze podno planina visokih i preko 1200 metara nadmorske visine. Kraj se stoga danas doima odvojen ”od ostatka svijeta”, a doline skrivene ”Bogu iza nogu”. No uistinu, riječ je o kraju neobične ljepote, susretljivih ljudi i - prikrivenih tajni.

U Čanku, međutim, živi još svega 20-ak stalnih stanovnika. Opustošen je tijekom ratova s Turcima, nakon kojih je uz novo stanovništvo (* 2) nastavio oporavak sve do 20. stoljeća, kada je uslijed stradanja u Drugom svjetskom i Domovinskom ratu iznova počeo zamirati. Sve je manje Čančana u dolini i još manje upućenih u stariju povijest kraja, no oni koji ipak nešto znaju voljni su to nesebično podijeliti s istraživačima. U to sam se imao prigodu uvjeriti tijekom dvije dosadašnje posjete Čanku, u proljeće 2022. godine (26. ožujka i 15. travnja).

Prvi puta u Čanak sam prispio iz smjera istoka, gorskom makadamskom cestom kroz Kozjan dragu, koja vodi iz Bunića smještenog uz sjeverni rub Krbavskog polja. U središtu Čanka, kod crkve Blažene Djevice Marije od svete Krunice (* 3), sreo sam nekolicinu mještana, predvođenih starinom Nikolom Grbcem - Nikolajem (Marinom) od 89 godina (rođen je 1933.). Na moj upit o položaju Crkvine, s mogućim kamenim pločama - stećcima, uputio me u jugoistočni kraj udoline, do imanja obitelji Lulić. U pronalaženju odredišta pomogla mi je i jedna starica iz toga dijela doline.

Da sam stigao na pravo mjesto potvrdili su mi susjedi iz prve još naseljene kuće zapadno od traženog imanja, koji inače žive u Karlovcu a u Čanak su te subote došli obići baku. Pokazali su mi gdje se točno pruža poljana pod nazivom Crkvica (ili Crikvica, kako starosjedioci izvorno zovu crkvinu), jer u kući obitelji Lulić nisam zatekao domaćina(e), na kojoj su se nekoć nalazili crkva i groblje. Obišao sam čitavu poljanu koja se stere na blagoj padini, a okružena je suhozidinom. Na poljani nisam uočio niti jednu kamenu ploču. Nisam ih zapazio niti u suhozidu koji okružuje polje. Uočio sam tek jednu nakošenu poveću kamenu ploču na padini brijega tik do kuće obitelji Lulić, za koju samo razgledom nije moguće ustvrditi radi li se o s crkvine izmještenoj nadgrobnoj ploči ili možda ipak samo kamenu živcu neobično pravilnih vidljivih stranica.

Spomenike nalik nadgrobnim pločama - stećcima nisam pronašao niti uokolo kuća i gospodarskih zgrada na imanju obitelji Lulić. Zapazio sam tek jedan veliki kameni kvadar ugrađen pri dnu zida jedne zgrade zidane u novije vrijeme, koja ili nije dovršena ili je srušena. Kako se dan bližio kraju, valjalo mi je krenuti kući te uzidani kameni ulomak nisam stigao premjeriti.

Na povratku sam po drugi puta dospio u središte sela, gdje sam stigao još jedino dogovoriti skori ponovni dolazak, kako bi pokušao razgledati i drugu obližnju crkvinu, onu u dolini Malog Čanka. Ali i još jednom, temeljitije istražiti crkvinu i njezinu bližu okolinu u (Velikom) Čanku. Obećanje dano Nikoli Grbcu - Nikolaju ispunio sam tri tjedna kasnije. No, drugu istraživačku posjetu Čancima pratio je čudesan splet događanja.

Po dolasku u Čanak iz smjera Otočca i Ramljana, otišao sam u kuću Nikole Grbca, dobrodržećeg starine koji još svakodnevno slijedi stado ovaca na ispašu i obavlja druge poslove. Zatekao sam ga kako spava te ga nisam želio buditi. Stoga sam se uputio do imanja Blaža Lulića na suprotnom kraju doline i sela, iznad čije kuće se nalazi položaj Crikvica na kojem je bila srednjovjekovna crkva s grobljem.

Želio sam izmjeriti vapnenačku ploču ugrađenu u zid jedne od ruševnih gospodarskih zgrada te fotografirati pojedino veće obrađeno kamenje koje se može uočiti na imanju, a koje pri prethodnom obilasku nisam stigao snimiti jer se već mračilo. No, fotografije niti ovoga puta nisam uspio snimiti jer se ispostavilo da mi se ispraznila baterija fotoaparata. Izvršio sam samo mjerenja, a uz to sam bolje razgledao i dio livade na kojem se nalazi oveća gomila kamenja koja najvjerojatnije potječe od srušene srednjovjekovne crkve. Da se tu nalazila starohrvatska crkva Sveti Juraj, upućuje izduženost te gomile u smjeru istok - zapad, upravo u pravcu u kojem su se pružale srednjovjekovne crkve. Tek pri ovoj ponovljenoj ophodnji dijela suhozida koji je nekoć okruživao crkveno groblje, zapazio sam u njemu i par krupnijih ulomaka pravilno klesanih ploča, nepoznate izvorne namjene.

Veličina već spomenute kamene ploče ugrađene u zid gospodarske zgrade, koja se može uočiti tek s unutarnje strane ruševine, iznosi: dužina 130, širina 50 i debljina 35 centimetara. Debljina odgovara nadgrobnici - stećku, no je li ploča izvorno bila duža i šira, ali je za potrebe ugradnje u zid smanjena? S vanjske strane iste ruševne zgrade nalazi se nekoliko klesanih kamenih ulomaka, među kojima se ističe onaj veličine 80 s 36 s 28 centimetara, koji je možda isto preostatak veće ploče.

Vratio sam se u središte Čanka do crkve i groblja, gdje sam zatekao obitelj u obilasku grobova njihovih bližnjih. Pitao sam ih bi li negdje mogao strujom napuniti bateriju fotoaparata. Odveli su me kod poznanika iz sela, koji je također došao u posjetu rodnom kraju u povodu uskršnjih blagdana. Čovjek mi je spremno pomogao i počastio pićem. Ubrzo je navratio Mile Grbac, koji živi blizu Crikvice u Čanku. Poveli smo razgovor o istraživanju zbog kojeg sam stigao u selo. Mile Grbac izrazio je mišljenje da bi se na nekadašnjem groblju na Crikvici još uvijek mogao naći dio kamenih nadgrobnih ploča koje nisu uništene, a koje se više ne vide jer su utonule u zemlju i pod livadne busene. Dodao je da bi mi točan položaj nekih od tih ploča mogao pokazati Joso Lulić, vlasnik imanja podno Crikvice. Nema mi druge nego ponovno doći u Čanak, u dane kada vlasnik bude boravio u selu.

Po odlasku Mile Grbca, a dok se još punila baterija fotoaparata, ponovno sam otišao do kuće Nikole Grbca - Nikolaja, no zatekao sam je zaključanu. U blizini sam naišao na muža i ženu koji su radili oko sjenika te ih pitao nisu li možda vidjeli Nikolaja i kuda se uputio. Čovjek me spremno povezao do livada usred doline gdje Nikolaj običava napasati ovce. Tamo ga nije bilo, no na povratku je od sumještanina čuo da je Nikolaj sa sinom otišao u Otočac.

S Nikolajom sam tijekom prethodne posjete Čanku dogovorio da će me povesti do Malog Čanka, kako bi mi pokazao gdje se nalazi tamošnja Crikvica. Činilo se da do tamo niti ovoga puta neću stići, kada li se za vodiča bez ustezanja ponudio ljudina koji je upravo pristigao traktorom. Nikola Naglić pričekao me dok sam otrčao po bateriju, koja se taman dovoljno napunila da sam ponovno mogao fotografirati. Zahvalio sam domaćinu na toj usluzi te pokupio naprtnjaču iz automobila s ostalim ”alatom” za istraživanje. Vožnja na traktoru do središta napuštene udoline Mali Čanak trajala je oko pola sata.

Kada smo sišli s traktora, Nikola me poveo pješice do stotinjak metara udaljenih ruševnih ostataka crkve Sveti Marko. Napomenuo je da je za njezin položaj doznao tek prošle jeseni, kada ju je odlučio potražiti prema uputama starijih seljana. Tada je i sasjekao okolni drač, što nam je omogućilo lakše kretanje, fotografiranje i mjerenje crkvenih temelja.

Nitko od povjesničara (umjetnosti) ili konzervatora nije ranije niti bio u Malom Čanku, niti je znao gdje se crkva nalazila. Prvi smo fotografirali ostatke crkve te je ugrubo premjerili i sačinili njezin tlocrt. Dužina od ulaza do vanjskog ruba svetišta joj je bila oko 6,2 metra. Širina, računajući od vanjskih rubova zidova, bila joj je oko 4 metra. Širina (bočnih) zidova iznosila je 70 centimetara. Imala je polukružno svetište (apsidu) dubine od oko 2 metra (računajući od unutarnjeg završetka pravokutne crkvene lađe).

Nikola Naglić poveo me je i do (polu)pećine podno prazne kuće obitelji Grbac te obližnjeg ponora, kao i velike lokve koja je, kako je napomenuo, prekrila nekoliko obzidanih bunara. U okolnim suhozidinama, od kojih se neki doimaju ostacima zidanih temelja davno srušenih kuća, mogu se uočiti nešto veći ulomci kamenih ploča. U Čanak smo se vratili putem koji obilazi brijeg Veliki Srdelj (ili starijim zemljovidima Serdelj, 809 m.n.v.), koji razdvaja doline Čanka i Malog Čanka, s južne strane, a na kojem je u prapovijesti bila japodska gradina (* 4). Kod Nikolajeve kuće do koje sam parkirao vozilo rastao sam se sa susretljivim vodičem, pravim Ličaninom - koji je sav put po kršu i šipražju prošješačio u jednoj vrsti opanaka.

Nakon toga ponovno sam otišao do Crikvice u Čanku, kako bih fotografirao ostatke srušene crkve Sveti Juraj te kamene ulomke na obližnjem imanju Jose Lulića, koje zbog ispražnjene baterije nisam uspio snimiti nekoliko sati ranije. Negdje pri obavljanju tih zadaća iz džepa mi je ispao mobitel. Pad nisam zamijetio, niti ga čuo jer je vjerojatno pao među busene guste trave. Da sam mobitel izgubio zamijetio sam tek po povratku do automobila. Potraga za njim pokazala se uzaludnom. Kako je dolina Čanka izvan dosega signala telekomunikacijske mreže, izgubljeni uređaj nisam mogao otkriti niti pozivom s tuđeg mobitela.

Kako se ništa ne događa slučajno, tako niti mobilni uređaj nije bez razloga ostao povrh drevnih čanačkih grobova; poziv za ponovni dolazak i nastavak potrage za drevnim nadgrobnim pločama! (* 5) Kao što je, uostalom, pozivnica za to bilo i sve što sam toga dana doživio u tome osebujnom ličkom kraju. Mobitel je bio korisno, ali i jeftino pomagalo, tako da sam ga brzo prežalio i u nastavku poslijepodneva obavio još jedno izvidničko istraživanje mogućeg nalazišta stećaka u okolici Čanka. No, o njemu u nekom od narednih napisa ...

Goran Majetić, slobodni istraživač, 6. kolovoza 2022.

(* 1) U napisima koji se dotiču povijesti Čanka, pisci uobičajeno navode da ime sela prije turske vladavaine Likom nije poznato. No Ivan Štampar, koji istražuje povijest kraja iz kojeg potječe, u facebook zajednici Svi koji znaju za ličko selo Čanak 3. travnja 2022. objavio je napis (post) u kojem iznosi podatak da je naselje Čanak u starohrvatsko doba nosilo ime Kovačići.  

(* 2) Među doseljenicima s početka 18. stoljeća bile su i obitelji Majetići.

(* 3) Nakon oslobođenja Like od turske vlasti, Čanak je 1713. nastanjen novim hrvatskim stanovništvom. Nova župa osnovana je 1719., kada je vjerojatno sagrađena drvena crkva. Zidana župna crkva izgrađena je 1728. Ta crkva srušena je 1911. i na istome mjestu sagrađena je nova, koja je uništena u Domovinskom ratu 1991. Na temeljima uništene, izgrađena je nova crkva koja je blagoslovljena 2002.

(* 4) U vrijedećem Prostornom planu uređenja općine Plitvička jezera, za područje Čanka navodi se, uz više pogrešaka u nazivu ali i položaju, šest mjesta s arheološkom baštinom. U Malom Čanku bilježi ostatke srednjovjekovne kapele Sveti Marko. U Velikom Čanku prvo bilježi toponim “Crikvica” uz “Grapčeve kuće” (nisu Grapčeve, već Grbčeve kuće (od prezimena Grbac), nap. pis.), uz pećine (u blzini je samo jedna špilja, nap. pis.), koji se odnosi na položaj srednjovjekovne crkve s grobljem. Potom bilježi toponim “Gradina” na brijegu Šiljevača jugozapadno od Velikog Čanka, koji se odnosi na prapovijesno japodsko gradinsko naselje. Potom bilježi toponim “Samogradica” na istoimenom brijegu sjeverno od Velikog Čanka, također vezan uz prapovijesno gradinsko naselje. Naposljetku, bilježi i toponime ”Srdelj” ili ”Serdelj” te ”Serdel” (riječ je o istom brijegu između Velikog i Malog Čanka, nap. pis.), oba vezana uz srednjovjekovnu utvrdu. No, uistinu se na višem vrhu brijega, Velikom Sredelju, nalaze i ostaci prapovijesnog gradinskog naselja.

(* 5) Potragu za odgovorima na brojna pitanja povezana sa starom poviješću Čanka, ”otvorio” sam 7. lipnja 2022. i na stranicama facebook zajednice Svi koji znaju za ličko selo Čanak, objavivši post u kojem sam ukratko predstavio svoje istraživačke namjere i obratio se za pomoć pri daljnoj potrazi za tajnama drevne prošlosti toga kraja.

Pravilni kameni klesanci preostali na crkvini u Malom  Čanku (Foto: Goran Majetić)

Pravilni kameni klesanci preostali na crkvini u Malom Čanku (Foto: Goran Majetić)

Velika lokva u Malom Čanku koja je potopila nekoliko kamenjem obzidanih bunara (Foto: Goran Majetić)

Velika lokva u Malom Čanku koja je potopila nekoliko kamenjem obzidanih bunara (Foto: Goran Majetić)

Jedan od drevnih suhozida u Malom Čanku koji je sastavljen od vrlo velikih kamenih kvadara (Foto: Goran Majetić)

Jedan od drevnih suhozida u Malom Čanku koji je sastavljen od vrlo velikih kamenih kvadara (Foto: Goran Majetić)

Pogled na dolinu i selo Veliki Čanak sa zapada; ističe se velika lokva koja je nekoć služila za napajanje stoke i pranje rublja (Foto: Mate Furlan; Izvor: Facebook zajednica Svi koji znaju za ličko selo Čanak, 16. veljače 2022.)

Pogled na dolinu i selo Veliki Čanak sa zapada; ističe se velika lokva koja je nekoć služila za napajanje stoke i pranje rublja (Foto: Mate Furlan; Izvor: Facebook zajednica Svi koji znaju za ličko selo Čanak, 16. veljače 2022.)

Na zemljovidu Karlovačkog generalata iz 1774-1775. godine s ondašnjim nazivima za selo Chanke (Čanke) i obližnji brijeg Szerdely (Serdelj) (Izvor: Hungaricana - Hungarian Cultural Heritage Portal: Mapire: Country maps: Karlstädter Generalat (1774-1775) - First Military Survey (maps.arcanum.com))

Na zemljovidu Karlovačkog generalata iz 1774-1775. godine s ondašnjim nazivima za selo Chanke (Čanke) i obližnji brijeg Szerdely (Serdelj) (Izvor: Hungaricana - Hungarian Cultural Heritage Portal: Mapire: Country maps: Karlstädter Generalat (1774-1775) - First Military Survey (maps.arcanum.com))

Pogled s imanja obitelji Lulić, poviše kojeg je bila srednjovjekovna crkva Sveti Juraj s grobljem, na sjeverozapadni dio Čanačkog polja (Foto: Goran Majetić)

Pogled s imanja obitelji Lulić, poviše kojeg je bila srednjovjekovna crkva Sveti Juraj s grobljem, na sjeverozapadni dio Čanačkog polja (Foto: Goran Majetić)

Gomila kamenja izdužena u smjeru istok - zapad upućuje da je na tome mjestu stajala starohrvatska crkva u današnjem selu Veliki Čanak (Foto: Goran Majetić)

Gomila kamenja izdužena u smjeru istok - zapad upućuje da je na tome mjestu stajala starohrvatska crkva u današnjem selu Veliki Čanak (Foto: Goran Majetić)

U suhozidu koji je nekoć okruživao crkveno groblje u Velikom Čanku može se zapaziti i nekolicina krupnijih ulomaka pravilno klesanih ploča, nepoznate izvorne namjene (Foto: Goran Majetić)

U suhozidu koji je nekoć okruživao crkveno groblje u Velikom Čanku može se zapaziti i nekolicina krupnijih ulomaka pravilno klesanih ploča, nepoznate izvorne namjene (Foto: Goran Majetić)

Poveća kamena ploča na padini brijega tik do kuće obitelji Lulić; radi li se o s crkvine izmještenoj nadgrobnici ili možda ipak samo neobičnom kamenu živcu? (Foto: Goran Majetić)

Poveća kamena ploča na padini brijega tik do kuće obitelji Lulić; radi li se o s crkvine izmještenoj nadgrobnici ili možda ipak samo neobičnom kamenu živcu? (Foto: Goran Majetić)

Tematski povezane objave